Struje u Atlantiku najslabije u 1.000 godina, mogući vreli talasi u Evropi

Kretanje vode u Atlantskom okeanu koje stvara Golfsku struju - sistem koji u Evropu donosi toplo i blago vreme, najslabije je za više od jednog milenijuma, a prema novim podacima, verovatni uzrok je "klimatski slom", piše britanski "Gardijan".
Struje u Atlantiku najslabije u 1.000 godina, mogući vreli talasi u Evropi
Foto: Pixabay
Dalje slabljenje sistema cirkulacije vode koji se naziva Severnoatlantska meridijanska obrtna struja (Atlantic Meridional Overturning Circulation – AMOC) moglo bi izazvati više oluja u Velikoj Britaniji, a širom Evrope oštrije zime i učestalije talse vreline i suše.
 
Naučnici predviđaju da bi, ako se globalno zagrevanje nastavi, AMOC mogao oslabiti za još oko 34-45 odsto do kraja ovog veka, što bi bilo blizu "tačke preokreta" - kada bi meteorološki sistem mogao postati nepovratno nestabilan.
 
Time oslabljena Golfska struja bi podigla nivo vode na atlantskoj obali SAD, s potencijalno katastrofalnim posledicama.
 
Štefan Ramstorf, iz Potsdamskog instituta za istraživanje uticaja klime, koautor studije objavljene u četvrtak u časopisu "Nature Geoscience", rekao je za "Gardijan" da će slabljenje AMOC-a povećati i učestalost i jačinu oluja koje pogađaju Veliku Britaniju i doneti više vrelih talasa u Evropu.
 
Rekao je da je cirkulacija u Atlantiku već usporena za oko 15 odsto i da se vide posledice.
 
"Za 20 do 30 godina verovatno će morske struje još oslabiti, što će neizbežno uticati na vreme, pa bi tada bilo više oluja i vrućine u Evropi i porasta nivoa mora na istočnoj obali SAD", rekao je on.
 
Ramstorf i naučnici sa Univerziteta Mainut u Irskoj i Univerzitetskog koledža u Londonu zaključili su da je to slabljenje koje je sada vidljivo, toliko veliko da ga nije bilo u bar poslednjih 1.000 godina. To su utvrdili proučavanjem sedimenata, grenlandskih "ledenih jezgara" i drugog materijala koji posredno pokazuje kakvo je nekada bilo vreme.
 
AMOC, jedan od najvećih sistema cirkulacije vode u okeanima, prenosi toplu površinsku vodu iz Meksičkog zaliva prema severnom Atlantiku, gde se voda hladi i postaje slanija, te severno od Islanda tone ka dnu okeana, što zauzvrat povlači još tople vode iz Kariba. Tu cirkulaciju prate vetrovi koji pomažu da u Velikoj Britaniji i drugde u Zapadnoj Evropi vreme bude blago i vlažno.
 
Naučnici već dugo predviđaju slabljenje AMOC-a kao rezultat globalnog zagrevanja i izrazili su zabrinutost da bi taj sistem mogao i potpuno da se zaustavi. Nova studija je otkrila da će verovatno do tada proteći decenije, ali će se to desiti pre ako se nastave visoke emisije zagađujućih gasova koji izazivaju zagrevanje atmosfere.
 
Ramstorf je rekao da su "posledice toliko velike, da bi čak i svega 10 odsto verovatnoće da se to desi, bio neprihvatljivo veliki rizik".
 
Iako su istraživanja 2018. godine već ukazala na slabljenje AMOC-a, u novom radu o tome, u časopisu "Nature Geoscience", kaže se da to što je ta promena bez presedana tokom poslednjeg milenijuma, jasno pokazuje da su krivi ljudski postupci.
 
Naučnici su ranije rekli da bi slabljenje Golfske struje moglo dovesti do jakih ledenih zima u Zapadnoj Evropi i drastičnih promena širom obala Atlantika, a AMOC je veliki deo Golfske struje, opisan kao "transportna traka" koja donosi toplu vodu sa Ekvatora.
 
Ta struja se se i ranije zaustavljala, na primer na kraju poslednjeg ledenog doba što ukazuje koliko je drastična i retka sada registrovana promena.
 
Poslednjih godina sve više temperature u oblasti Severnog pola poremetile su polarne vetrove, što u nekim slučajevima pomaže da se hladno vreme proširi mnogo južnije, a u drugim da na severu bude još toplije. Posledica su ekstremni vremenski uslovi u Evropi i SAD kao što su poslednjih nedelja.
 
Slično tome, Golfska struja je poremećena i topljenjem arktičkog leda, jer velika količina hladne vode na jugu Grenlanda narušava tok AMOC-a što će takodje donositi sve ekstremnije vreme kako se klima bude zagrevala.
 
Uz očekivane češće i jače nepogode na obalama Atlantika, slabljenje AMOC-a može žestoko ugroziti i populaciju riba i sav drugi život u okeanima, zaključuje "Gardijan".
  • Predragg

    01.03.2021 18:39
    Barem neka lepa vest .
  • NS

    01.03.2021 10:33
    Predlazem
    Prelazak na obnovljive izvore.
  • Goran

    01.03.2021 08:23
    Sigurno...
    Globalno zagrevanje...
    Zagrevanje jonosfere i nuklerni testovi i brdo reflektujucih solarnih panela koji prze ptice u letu, vlade koje koncentrisu industriju i ekonomiju u gradove nisu krivi za sve ovo...krivi su obicni ljudi koji nista po ovome ne mogu uciniti.Gas poskupljuje, kao i struja, ljudima preostaje da koriste fosilna goriva....ali ni to nije stetno jer uz mali dodatajk vodonika i to sagoreva u hodu bez ikakvih steynih gasova.Ali ne....ljudima treba ukinuti sve!!! Jebati ih jer bogati moraju kupovati firme i prodavati ih uz ogroman profit jer oni nemaju pojma ni kako se crta, peva, plese, valja, slika, fotografise, bila sta pravi...vole samo da seru i muljaju kao sto je to radio i GP Morgan.I njemu kao i drugima je cilj novac, moc i uticaj.Dok je toga na ovoj planeti, dok je ego manijaka nece na ovoj planeti biti mira.U prevodu nikada.Finci, Svedjani, Danci su u dobrom tripu kao i Irci, to su sve socijalisticke drzave poput nekadasnje Jugge, samo su odmakli od tacke gde je Juga 80ih zaspala.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Magazin

Umro modni kreator Roberto Kavali

Preminuo je italijanski modni kreator Roberto Kavali, decenijama dizajner "džet-seta" s eksluzivnim materijalom kakav je koža pitona i uz korišćenje živopisne štampe (printova) na tekstilu.