Kako je dodao, kada je reč o novom, trećem paketu podrške privredi i građanima, on je vredan tačno 249,4 milijardi dinara.
Dakle, sa ovom pomoći, tri paketa ukupno vrede čak 953,4 milijarde dinara.
"Ovo je izuzetno veliki i sveobuhvatan paket pomoći", naglasio je Mali u Palati Srbija na predstavljanju trećeg paketa mera za pomoć privredi i građanima.
Ističe da je Srbija za dosadašnju pomoć dobila sve pohvale da je bila pravovremena i dobra.
"To ne kaže samo Ministarstvo finansija, pohvale smo dobili i od MMF-a, Svetske banke i drugih", naveo je Mali.
Javni dug
Učešće javnog duga Srbije i uz treći paket pomoći privredi i građanima neće preći 60 odsto BDP-a, rekao je danas ministar finansija Siniša Mali i poručio da država vodi odgovornu ekonomsku politiku i da smo očuvali makoekonomsku stabilnost. Ministar je naveo da ove godine ohrabruje to što su brojevi iz januara mnogo bolji nego što se očekivalo i da je, umesto planiranog deficita u budžetu od 13,4 milijardi dinara, ostvaren suficit od 13,3 milijardi dinara.
"Hoćemo da pomognemo građanima i privredi i da ih spremimo za vreme posle pandemije, da napravimo juriš i na svetska tržišta i ostvarimo brži razvoj", rekao je Mali, koji je na konferenciji za novinare sa premijerkom Anom Brnabić predstavio treći paket mera podrške privredi i građanima.
Velika preduzeća
Trećim paketom su, za razliku od prva dva, uključena i velika preduzeća koja takođe trpe posledice pandemije koronavirusa.
To je, navodi, dodatnih 300.000 zaposlenih u velikim preduzećima, što uz 1.050.000 preduzetnika i zaposlenih u mikro, malim i srednjim preduzećima znači da pomoć može da koristi ukupno 1,4 miliona zaposlenih u privatnom sektoru u Srbiji.
Najavio je da će u aprilu biti usvojeni i zakoni neophodni za sprovođenje trećeg paketa pomoći.
Prethodna pomoć
On je podsetio na povećanje plata medicinskim radnicima i novčanu pomoć najugroženijima - penzionerima.
"Odmah smo reagovali da se troškovi smanje kako bismo sve fokusirali na borbu protiv koronavirusa", kazao je ministar i dodao da su još u aprilu uspešno isplatili 100 evra svakom građaninu Srbije koji je to tražio.
Samo kroz isplatu minimalnih zarada u prethodnom periodu, za mikro, mala i srednja preduzeća, svaki zaposleni je od države dobio 1.400 evra, rekao je i dodao da takvih radnika ima 1.050.000 ukupno. Kada su ugostitelji u pitanju, svaki zaposleni u tom sektoru je dobio 1.900 evra pomoći.
Kako se prijaviti, kada kreću isplate?
Prva isplata 50 odsto minimalne zarade za preduzetnike, mikro mala i srednja preduzeća predviđena trećim paketom mera podrške očekuje se 8. aprila, rekao je danas ministar finansija Siniša Mali.
On je na konferenciji za novinare sa premijerkom Anom Brnabić, na kojoj je predstavljen treći paket pomoći privredi i građanima, rekao da je novim paketom predviđeno tri isplate polovine minimalca za mart, april i maj.
Prijava poslodavaca koji nameravaju da koriste tu podršku koju daje države, navodi Mali, biće jednostvna i počeće od 1. marta na sajtu Poreske uprave.
"Prijava poslodavaca je jednostavna, uz ograničenje za sve one koji prihvate pomoć, a to je da ne smeju da otpuste više od 10 odsto zaposlenih nakon tri meseca od isplate poslednjeg minimalca i da isplaćuju dividende", rekao je Mali.
Mali je naglasio i da su u trećem paketu indentifikovani najugroženiji sektor, tako da sektor ugostiteljstva i turizma može da računa na još jedan puni minimalac.
"April, maj, jun po 50 odsto i u julu ćemo isplatiti pun minimalac za ovaj sektor koji smatramo najugroženijim", kaže Mali.
Tu su, navodi, još dve sektorske mere - za sve gradske hotele, koje uključuju pomoć koja je puržena i prošlim paketom, a to je 350 evra po ležaju i 150 evra po sobi, a za sektor autobuskih prevoznika po 600 evra za svaki autobus.
Očekuje se, kaže Mali, za oko 10 dana da Ministarstvo građevinarstva, saobaćaja i infrastrukture rapiše javni poziv za autobuske prevoznike.
"Već od aprila očekujem i prve isplate i za ovaj ugroženi sektor", kaže Mali.
Garantne šeme
Treći paket, navodi ministar, predviđa dve garantne šeme, model za koji Mali kaže da je i prethodnom paketu obezbedio opstanak velikog broja mikro, malih i srednjih preduzeća.
"U razgovoru sa bankama izaći ćemo sa dodatnih 500 miliona evra za najugroženija preduzeća. Država će više da garantuje bankama kako bi preuzele rizik za preduzeća koja su najviše ugrožena", rekao je Mali.
Odloženi porez
Očekivali smo da tokom uplate prve rate odloženih poreza i doprinosa bude uplaćeno 3,4 milijarde dinara, a uplaćeno je 4,5 milijardi dinara ili 30 odsto više od planiranog, izjavio je ministar finansija Siniša Mali.
On je odgovarajući na pitanje Tanjuga o tome kako je prošla uplata prve rate odloženih obaveza, pojasnio da razlika u očekivanim i primljenim uplatama znači da su neke firme platile i više rata odjednom.
Mali je podsetio da su ove obaveze podeljene na 24 rate i da će se narednih dana uraditi detaljnija analiza uplate prve rate.
Stanje u budžetu
Treći paket pomoći ćemo finansirati kroz budžet i najveći deo sredstava biće obezbeđen iz rezervi u budžetu, izjavio je danas ministar finansija Siniša Mali, odgovarajući na pitanje novinara odakle će se finansirati dve milijarde evra koliko ova pomoć iznosi.
"Na računu danas imamo 204 milijarde dinara i svu ovu pomoć možemo da isfinansiramo kroz tekuću likvidnost. Naravno da to nećemo uraditi, jer bi to bilo neodgvoorno", rekao je Mali.
Dodao je da će se osim rezervi koje postoje u budžetu, deo sredstava pronaći na tržištu kapitala, a imajući u vidu da nam javni dug neće preći 60 odsto u odnosu na bruto domaći proizvod.
"Pitanje je samo za šta se koristi novac. Mi idemo u investicije, gradimo bolnice, škole, kanaliazciju, fabrike za preradu otpadnih voda a na jesen krećemo u izgradnju beogradskog metroa", rekao je ministar Mali i ukazao da su recimo 2008. godine pare davane u sasvim druge svrhe.
Infrastruktura
Istakao je da je dobra finansijska situacija u državi velikim delom upravo rezultat toga što se investira u infrastrukturu.
Naveo je da je lane naplata PDV-a u bruto iznosu bila za pet odsto veća nego 2019. a u neto iznosu za 30,4 odsto i ocenio da nije bilo mera i ulaganja u infrastrukturu, privredna aktivnost bi pala a bruto domaći proizvod je direktni indikator nivoa privredne aktivnosti.
Mali je naglasio da se o trećem paketu pomoći razmišljalo od kraja prošle godine i da su dobri rezultati evidentirani u tom periodu i početkom ove godine presudno uticali da se paket usvoji.
"Osećamo da će ovaj program obezbediti našim preduzećima da ne otpuštaju radnike i da opstanu do kraja godine", rekao je on i dodao da će se situacija pratiti i ako bude bilo potrebe reagovaće se.
Strane investicije
Kao veoma važno naveo je da nije opalo interesovanje stranih investitora za ulaganje u Srbiju.
U tom smislu je najavio da u narednih par meseci treba očekivati još lepih vesti o otvaranju novih fabrika i postavljanju kamena temeljaca za nove fabrike.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Australijska rudarsko-metalska grupa BHP objavila je nameru da preuzme britansku rudarsku kompaniju "Anglo ameriken", koju je procenila na oko 36 milijardi evra.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Vlade Zarić rekao je da je uobičajeno da cene mesa rastu uoči praznika. Ocenio je da na to utiču brojni faktori, a da se stabilizacija cena očekuje u maju.
Sa prazničnim periodom povećava se i potrošnja, čak i za 40 odsto. Nakon poslednjeg otkrića falsifikovanih proizvoda, potrošači će osim o cenama morati da vode računa i o kvalitetu namirnica.
Grad Beograd već godinama dominira po visini prosečnih plata. Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku koji se odnose na februar 2024, prosečna neto zarada u Beogradu je iznosila 118.351 dinar.
Vlada Estonije razmatra zatvaranje graničnog prelaza Koidula sa Rusijom tokom noći, kao što je to učinjeno u Narvi, izjavio je danas estonski ministar finansija Mart Vorklaev.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 0
Pogledaj komentare