Danas je četvrtak, 28. januar, 28. dan 2021. godine. Do kraja godine ima 338 dana.
814. - Umro franački car Karlo Veliki, koji je od dolaska na prijesto 768. krojio sudbinu Evrope i proširio Franačko carstvo od Sjevernog mora do Italije i od Atlantika do Češke. Papa Lav Treći ga je 800. krunisao za rimskog cara. NJegova osvajanja, uz nasilno pokrštavanje i pretvaranje slobodnih seljaka u kmetove, omogućila su feudalizam u zapadnoj Evropi, a cezaropapistička ambicija (miješanje u teološka pitanja i crkvene poslove) trasirala put raskolu hrišćanstva. Kumovao je odluci crkve na Zapadu da - zbog nepravilnog prevoda dokumenata Sedmog vaseljenskog sabora s grčkog na latinski jezik - ne prihvati pravoslavno učenje o ikonama, a podupro je i jeretičko učenje o Svetom Duhu, prema kojem Sveti Duh ishodi i iz Sina, a ne samo iz Boga Oca.
1457. - Rođen engleski kralj Henri Sedmi, otac Henrija Osmog i osnivač dinastije Tjudor. NJegovim dolaskom na prijesto 1485. okončan je četrdesetogodišnji "Rat dviju ruža" - nazvan tako, jer je dinastija Lankastera, s kojom je Henri Sedmi bio u srodstvu, imala u grbu crvenu, a dinastija Jorka bijelu ružu. Prijesto je osigurao pobjedom u bici kod Bosvorta 1485, u kojoj je poginuo kralj Ričard Treći, a 1486. ujedinio je kuće Lankaster i Jork, oženivši se Elizabetom, sestrom Ričarda Trećeg. Tokom vladavine do smrti 1509. zaveo je režim apsolutizma.
1547. - Umro engleski kralj Henri Osmi, surovi apsolutista, koji je raskidom s rimokatoličkom crkvom izveo crkvenu reformaciju proglašenjem 1534. anglikanske crkve, nezavisne od Vatikana, s kraljem kao vjerskim poglavarom. Ženio se šest puta, a s papom je raskinuo kad nije dobio dozvolu da se razvede od Katarine Aragonske i oženi Anom Bolen, koju je kasnije pogubio. Proširio je vlast na Vels, Škotsku i Irsku i izgradio jaku flotu.
1596. - Umro engleski gusar i admiral Frensis Drejk, prvi Englez koji je od 1577. do 1580. oplovio svijet. Njegovi gusarski napadi na španske brodove doprinijeli su engleskom osvajanju kolonija, posebno u sjevernoj Americi, a odigrao je i jednu od ključnih uloga u pobjedi britanske ratne mornarice 1588. nad španskom "Nepobjedivom armadom" u bici u La Manšu. Prenio je 1586. krompir u Evropu iz Amerike.
1689. - Britanski parlament objavio abdikaciju kralja Džejmsa Drugog, posljednjeg iz dinastije Stjuart, zbačenog zbog naturanja rimokatoličanstva.
1812. - Rođen srpski državnik Ilija Savić, poznat kao Ilija Garašanin, čije je djelo "Načertanije", objavljeno 1844, predviđalo oslobađanje svih Južnih Slovena i stvaranje velike jugoslovenske države pod vođstvom Srbije. Zalagao se i za savez balkanskih naroda koji bi se zajedno oduprli Turskoj. Sin je trgovca Milutina Savića iz sela Garaši kod Kragujevca i prezime je uzeo prema nazivu rodnog mjesta. Karijeru je počeo kao oficir 1837. i bio prvi starješina vojske kneza Miloša Obrenovića, ali je poslije abdiciranja kneza Miloša 1839. morao u izbjeglištvo. Po povratku u otadžbinu od 1843. do 1852. bio je ministar unutrašnjih djela, do 1853. ministar spoljnih poslova, ali je smijenjen pod pritiskom Rusije iako se protivio austrofilskoj politici kneza Aleksandra Karađorđevića i smatrao da Srbija treba da se osloni na Rusiju i Francusku. Ponovo je postao ministar unutrašnjih djela 1858. i odluka Svetoandrejske skupštine o zbacivanju dinastije Karađorđević najviše je njegova zasluga. Na poziv kneza Mihaila Obrenovića 1861. postao je šef vlade i diplomatije. Prihvatio je njegovu ideju o savezu s Crnom Gorom, Grčkom i Rumunijom u pripremanju ustanka protiv Turaka, takođe je vodio tajne pregovore o ustanku s prvacima Srba u Bosni i Šiptara, ali je otpušten 1867. zbog protivljenja kneževoj ženidbi s Katarinom Konstantinović.
1841. - Rođen engleski novinar i istraživač Džon Roulends, poznat kao Henri Morton Stenli, koji se proslavio 1871. "spasavanjem" škotskog istraživača Dejvida Livingstona, za kojeg se vjerovalo da se izgubio u Africi. Potom je putovao u Afriku više puta do 1889. i otkrio je Albertovo, Edvardovo i Leopoldovo jezero, planinski masiv Ruvenzori i ispitao veliki dio bazena rijeke Kongo.
1857. - Rođen srpski političar i publicista Stojan Protić, jedan od osnivača Radikalne stranke, prvi premijer Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, jer je regent Aleksandar Karađorđević ponudio njemu da sastavi vladu umjesto vođi radikala Nikoli Pašiću. Izdavao je i uređivao časopis "Delo" i list "Odjek". Djela: "O Makedoniji i Makedoncima", "Srbi i Bugari u Balkanskom ratu", "Albanski problem i Srbija i Austro-Ugarska", "Tajna konvencija između Srbije i Austro-Ugarske".
1871. - Francuska kapitulirala u ratu s Pruskom i predala Pariz.
1878. - U Nju Hevnu u SAD puštena u rad prva telefonska centrala, dvije godine pošto je Aleksander Grejem Bel patentirao telefon.
1884. - Rođen švajcarski fizičar, balonista i istraživač morskih dubina Ogist Pikar, profesor Univerziteta u Briselu. Proučavao je radioaktivnost, atmosferski elektricitet i kosmičke zrake. Postao je 1931. prvi čovjek koji je dospio u stratosferu, popevši se balonom do 15.780 metara, a 1934. do 17.550 metara. Od 1938. spuštao se batiskafom 48 puta u okeanske dubine i do 4.000 metara.
1887. - Rođen poljski pijanista jevrejskog porijekla Artur Rubinštajn, čije se virtuozno muziciranje odlikovalo bogatstvom emocija i žestokim temperamentom. Nenadmašno je tumačio Frederika Šopena, Ludviga van Betovena, Roberta Šumana i savremene španske kompozitore. Napisao je memoarsko djelo "Godine moje mladosti".
1906. - Rođen grčki revolucionar Vafijadis Markos, vođa grčkih partizana i komandant Demokratske armije Grčke u građanskom ratu od 1946. do 1949. Iz Anadolije je, kao i stotine hiljada Grka, emigrirao 1923. zbog terora Turske. Poslije njemačke okupacije Grčke u Drugom svjetskom ratu pobjegao je iz zatvora na ostrvu Gaudos i priključio se pokretu otpora. Bio je politički komesar Desete divizije Narodnooslobodilačke vojske (ELAS) i potom Makedonske grupe divizija ELAS. Kad je ELAS rasformiran poslije kapitulacije, vođa Narodnooslobodilačkog fronta (EAM) 12. februara 1945, s dijelom rukovodstva EAM, organizovao je oružanu borbu protiv kraljevskog režima. Početkom 1947. postao je vrhovni komandant Demokratske armije Grčke, poslije izbora na teritoriji pod kontrolom njegovih snaga u avgustu 1947.proglasio je republiku, a 23. decembra obrazovao privremenu demokratsku vladu u kojoj je bio premijer i ministar vojske. Zbog sukoba u rukovodstvu isključen je u novembru 1948. iz Centralnog komiteta Komunističke partije Grčke, poslije čega je emigrirao u SSSR, a u zemlju se vratio pred kraj života.
1912. - Rođen američki slikar Džekson Polok, začetnik i najistaknutiji predstavnik apstraktnog eksresionizma. NJegove slike odlikuje specifična ekspresija nervoznog impulsivnog pokreta, sklonost dramatskim sukobima i duboka angažovanost koja im daje karakter intimne ispovijesti. Raskinuo je s tradicionalnim shvatanjem slike, odbacio stalak i slikarsku četkicu i slikao na podu, cijedeći boju iz tube i upotrebljavajući materijale i pomagala koja mu se slučajno nađu pri ruci. U toj tehnici naslikao je mnoga platna u kojima je napet, vibrantan potez, slijedeći unutarnje impulse poput osjetljive kazaljke, stvarao na površini živu kaligrafsku arabesku.
1919. - Umro njemački sociolog, istoričar i književni istoričar Franc Mering, jedan od vođa i teoretičara lijevog krila njemačke socijaldemokratije i osnivača "Saveza Spartaka" i Komunističke partije NJemačke. Djela: "Biografija Karla Marksa" (tri knjige), "Istorija njemačke socijalne demokratije" (četiri knjige), studija "Legenda o Lesingu".
1928. - Umro španski pisac i političar Visente Blasko Ibanjes, kome je svjetsku slavu donio roman "Četiri jahača apokalipse". Cijelog života se borio za demokratiju i slobodu otadžbine, a kad je 1923. u Španiji zavedena diktatura, stavio se na čelo borbe za demokratiju i napisao čuvenu brošuru "Razobličeni Alfonso Trinaesti", koja je odigrala ogromnu ulogu u rušenju monarhije. U mladosti je osnovao uticajni list "El Pueblo". Ostala djela: romani "Među pomorandžama", "Trska i glib", "Krovinjara", "Krv i arena", "Horda", "Mrtvi zapovijedaju", "Katedrala", "Uljez", "Podrum", "Mare Nostrum", "Kolumbo".
1930. - U Španiji okončana diktatura Migela Prima de Rivere.
1935. - Island postao prva zemlja u kojoj je legalizovan abortus zbog medicinskih ili socijalnih razloga.
1939. - Umro irski pisac Vilijam Batler Jejts, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1923, čija je lirika kosmopolitska, s osloncem na helensku i romejsku (vizantijsku) simboliku, ali i duboko vezana za irsko tlo i keltsku tradiciju. Dostigao je zrelost pravog majstora, jednog od najvećih u literaturi na engleskom jeziku. Djela: poezija "Oisinova lutanja", "Vjetar u trsci", "Ostrvce na jezeru Inisfri", "Toranj", drame "Grofica Ketlin", "Žuđena zemlja", "Mačka i mjesec", eseji "Keltski suton", "Ideje dobra i zla", "Sanjarenja o djetinjstvu i mladosti" i "Autobiografija".
1943. - Njemački nacistički vođa Adolf Hitler u Drugom svjetskom ratu objavio mobilizaciju svih Nijemaca sposobnih za borbu.
1950. - Francuski parlament ratifikovao sporazum prema kojem su Vijetnam, Laos i Kambodža postale nezavisne države u okviru Francuske unije.
1962. - Američki vasionski brod bez posade "Rendžer 3", umjesto da se spusti na Mjesec, promašio cilj za 35.200 kilometara.
1986. - U eksploziji američkog vasionskog šatla "čelendžer", 72 sekunde poslije lansiranja iz Kejp Kaneverala, poginulo je svih sedam astronauta.
1990. - Poljska ujedinjena radnička partija (komunista) rasformirana, a osnovana je Socijaldemokratija republike Poljske koja se opredijelila za tržišnu privredu i demokratsku državu. Lider nove stranke Aleksandar Kvašnjevski je 1995. postao šef države, pobijedivši na izborima Leha Valensu.
1994. - Tri italijanska novinara ubijena u Mostaru.
1995. - U najkrvavijem sukobu od početka nasilja islamskih terorista u Egiptu poginulo 14 terorista, dvojica policajaca i dvojica prolaznika koji su se našli u unakrsnoj vatri.
1998. - U Indiji osuđeno na smrt svih 26 optuženih za učešće u zavjeri zbog ubistva bivšeg premijera Radživa Gandija.
2004. - Visoki predstavnik za BiH Pedi Ešdaun donio odluku o novom statutu grada Mostara, kojom se uvodi jedinstveno gradsko vijeće i gradska uprava, te ukida šest postojećih opština.
2006. - U Novom Sadu u 73. godini preminuo književnik Duško Trifunović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.