1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Štampa: Kineske vakcine adut Srbije u igri sa Briselom?

25. januar 2021.

Srbija je kupovala i Fajzer i Sputnjik vakcine, ali samo je kineska dočekana „uz bubnjeve i trube“. No, previše je lako reći da se Srbija okreće Kini. Ona igra dvostruku, ako ne i trostruku igru, piše nemački „Velt“.

https://p.dw.com/p/3oMwX
Ministar zdravlja Zlatibor Lončar prima kinesku vakcinu
Ministar zdravlja Zlatibor Lončar prima kinesku vakcinuFoto: Nikola Andjic/Tanjug/ Xinhua News Agency/picture alliance

Masovna vakcinacija koja se sprovodi u Srbiji privukla je pažnju medija na nemačkom jeziku. Švajcarski Noje cirher cajtung piše:

„Da li ste za srp i čekić ili za zvezde i pruge? To se pitanje postavljalo ljudima u Srbiji tokom hladnog rata. Danas se ideološki sukob odvija između Fajzera i Sputnjika – vakcine iz SAD i Rusije. Čak i kada je reč o vakcinaciji, Srbija neguje tradiciju jugoslovenske politike klackalice pod Titom: malo se osloni na SAD, pa onda opet na Rusiju."

„I tada, kao i sada, režimu je bio potreban novac", piše švajcarski list. „Ali on takođe želi i određeni stepen nezavisnosti, ne želi da ga u potpunosti vodi Moskva. Istovremeno, Zapad je zabrinut zbog uticaja Rusije i Kine, i želi da za sebe veže države na Balkanu koje nisu članice EU. To je veoma ugodna situacija za Srbiju. Beogradu se velikodušno laska sa svih strana."

„Zato na veb-stranici vlade Srbije možete ne samo da iskažete interesovanje za vakcinaciju, već i da odaberete da li želite da koristite vakcinu kompanije Bajontek/Fajzer, Sputnjik V, kinesku vakcinu kompanije Sinofarm, onu evropskih firmi AstraZeneka ili vakcinu Moderna. Malo zapadno, malo istočno."

U članku se navodi da u vakciniciji trenutno zaostaju one zemlje koji nisu u EU, ali i one koji nisu samostalno pregovarale sa proizvođačima vakcina, jer su se previše oslanjale na Kovaks. „U Crnoj Gori i na Kosovu teško da će biti isporuka pre marta. (…) U Bosni i Hercegovini se prva mala isporuka očekuje krajem februara. (…) U Albaniju je do sada isporučeno samo nešto manje od hiljadu doza vakcina."

Tako vakcina, zaključuje Noje cirher cajtung, „postaje svojevrsna ideološka predstava u jugoistočnoj Evropi".

Premijerka Ana Brnabić prima vakcinu Bajontek- Fajzer
Premijerka Ana Brnabić prima vakcinu Bajontek- FajzerFoto: ASSOCIATED PRESS/picture alliance

Igra privlačna i za Peking i za Beograd

Dopisnik nemačkog Velta iz Pekinga Maksimilijan Kalkhof navodi da je Srbija prva zemlja u Evropi koja je počela da vakciniše kineskim cepivom Sinofarm. U tekstu se podseća na dosadašnju saradnju Beograda i Pekinga u različitim oblastima i na kraju postavlja pitanje da li bi zbog toga Evropska unija trebalo da bude zabrinuta. Odgovor nemačkog novinara je sledeći:

„Srbija je kupovala i vakcine Bajontek/Fajzer, kao i ruski Sputnjik V, ali samo su kinesku vakcinu na aerodromu dočekali bubnjevi i trube. Imajući to na umu, previše je lako reći da se Srbija okreće Kini. Ta zemlja u stvari igra dvostruku, ako ne i trostruku igru."

„Ono što na prvi pogled izgleda kao okretanje od Evrope, moglo bi – kako tvrde posmatrači – da bude nešto sasvim suprotno: Beograd pokušava da izvrši pritisak na Brisel iskazujući ljubav prema Kini. Prema toj logici, zemlja želi da poboljša svoju pregovaračku poziciju u pristupnim pregovorima. Ta igra je privlačna i za Peking, jer, na kraju krajeva, Srbija se graniči sa četiri zemlje EU. Za Narodnu Republiku Kinu Srbija je mostobran u Evropi."

Pored toga, piše dalje Velt, „postoji i zajednički politički imenitelj u odnosima Beograda i Pekinga: obe države su – prema njihovoj sopstvenoj percepciji – u teritorijalnim sukobima. Republiku Kosovo, koja je proglasila nezavisnost 2008. godine, Srbija smatra delom svoje teritorije – iako Prištinu sada priznaje više od 100 zemalja. A Narodna Republika polaže pravo na ostrvsku državu Tajvan, koja jeste međunarodno izolovana, ali je de fakto nezavisna. Beograd i Peking pokušavaju da se suprotstave priznavanju tih država i zagovornici su principa nemešanja u unutrašnje stvari."

Dopisnik Velta iz Pekinga na kraju zaključuje: „Ako je istina ono u šta neki posmatrači veruju, Srbija samo igra na kinesku kartu kako bi poboljšala svoju pregovaračku poziciju sa Evropom. To je za EU dobra vest. Ali tačno je i ovo: ako Beograd izgubi veru u pridruživanje EU, instrumentalizovana kineska ljubav mogla bi vrlo brzo da postane prava. Taj problem može da reši samo ulazak u Evropsku uniju."

Priredio Ivan Đerković

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android