');
Najnovije vesti
Blic Premium

Tramp je otišao, a Evropa je ODAHNULA! Ali sada se širom Starog kontinenta u ljude uvlači NOVA NERVOZA

Uzdah olakšanja proširio se Evropom kada je postalo jasno da će Džo Bajden zameniti Donalda Trampa u Beloj kući. Novo vođstvo u Sjedinjenim Državama značilo bi da je nakon četiri godine prekida transatlantskih odnosa došlo doba konstruktivne saradnje na bilateralnim i globalnim pitanjima. Ali poslednjih nedelja, taj prethodni osećaj olakšanja ustupio je mesto nervozi, jer se američka politička scena suočila sa novim dubinama disfunkcije.

Slušaj vest
0:00/ 0:00
Džo Bajden, Kamala Haris, inauguracija Foto: Andrew Harnik / Tanjug/AP
Džo Bajden, Kamala Haris, inauguracija

Američke demokratske institucije izdržale su napade koji su se razlikovali od bilo čega viđenog od građanskog rata. Pljačka američkog Kapitola 6. januara, koja se uživo emitujovala zaprepašćenom svetu, neće uskoro biti zaboravljena. Mržnja i prezir prema demokratiji koje su pokazivali ustanici neće nestati Trampovim odlaskom. Milioni Trampovih pristalica širom zemlje zadržaće lažno uverenje da su izbori ukradeni.

Upad u Kapitol
Foto: Jim Lo Scalzo / EPA;
Upad u Kapitol

Tramp je američko društvo ostavio duboko ranjenim, a Evropu sa trajnim osećajem nervoze i brige za budućnost svog dugogodišnjeg saveznika. Mnogo toga se promenilo od početka decembra, kada je Evropska komisija objavila dokument u kome se iznosi njegova vizija za obnovljenu saradnju EU i SAD.

"Sa promenom administracije u SAD-u, samopouzdanijom Evropom i potrebom da se osmisli postkoronski svet", lideri EU videli su "priliku koja se generiše jednom u dizajniranju nove transatlantske agende za globalnu saradnju".

Nade su bile velike. Bajden i njegov impresivni tim savetnika jasno su rekli da će se obratiti prijateljima i saveznicima radi rešavanja hitnih globalnih izazova poput klimatskih promena, pretnji po javno zdravlje i uspona Kine. Ali iako će evropske institucije i vlade ostati spremne da odgovore na poziv Amerike, ne bi trebalo da pretpostavljaju glatku plovidbu.

Vetrovi su se promenili. Anketa o 11 država članica EU koju je naručio Evropski savet za spoljne odnose (ECFR) pokazuje da su se evropski stavovi prema SAD znatno izmenili tokom Trampove ere. Većina ispitanika u zemljama članicama EU veruje da je američki politički sistem slomljen; da se Evropa ne može osloniti na SAD u svojoj odbrani; da će Kina za jednu deceniju biti moćnija od SAD-a; i da Evropa ne bi trebalo da stane na stranu u sukobu između njih dvoje.

undefined
undefined

U anketiranim zemljama, 51% ne misli da SAD mogu da prevaziđu svoje unutrašnje podele i ulože u rešavanje ključnih globalnih pitanja koja se tiču budućnosti Evrope. Iako naravno postoje razlike između zemalja, one su male. Čak i u Ujedinjenom Kraljevstvu, sa "posebnim odnosom" prema Americi, 81% ispitanika veruje da je američki politički sistem potpuno ili donekle slomljen.

Samo u Mađarskoj i Poljskoj većina veruje suprotno. Štaviše, dok druge ankete pokazuju da se stav prema Kini zaoštrio širom Evrope, 60% Evropljana više bi volelo da Evropska unija ostane van kinesko-američkog rivalstva. Samo 22% ispitanika u anketi ECFR smatra da bi Evropa trebalo da podrži SAD, dok 6% smatra da bi trebalo da se prikloni Kini.

Stavovi o SAD-u daleko su rezervisaniji nego u prošlosti, a poverenje u sposobnost Evrope da oblikuje sopstvenu budućnost je poraslo (da li ta perspektiva odražava stvarnost je druga stvar).

Ova jasna promena u evropskim stavovima ne može doći u gorem vremenu. U svetu promenljivih odnosa moći hitno je potrebna saradnja SAD-a i EU. Ne postoji način da bilo koja strana prevlada globalne izazove tako što će ići sama. Transatlantska veza je temelj na kojem moraju počivati šire globalne kooperativne mreže.

Pročitajte još

Ali nervozu Evropljana nakon nedavnih događaja u SAD ne možete jednostavno oduzeti. To će se zadržati, implicirajući barem određeni uticaj na diplomatiju i kreiranje politike. Neposredni rizik je da će američka politička previranja pojačati one koji već pozivaju Evropu da sama krene svojim tragom, izgradi nove barijere ili se povuče iz sveta. Ako evropski tradicionalni i prirodni saveznik više nije pouzdan, koji drugi izbor postoji?

To je pitanje koje visi nad evropskim političkim i strateškim raspravama. Bajdena će, naravno, dočekati gotovo univerzalno likovanje u većem delu Evrope. Ali, biće potrebno mnogo više vremena da se reši pitanje da li je Tramp bio istorijska aberacija ili preteča onoga što tek dolazi. Kao takav, promena u evropskom javnom mnjenju predstavljaće stalni izazov za američke i evropske lidere.

Karl Bilt
Foto: M.Mitrović / RAS Srbija
Karl Bilt

Administracija Bajdena mora učiniti sve što može kako bi vratila poverenje u američko društvo i kreiranje politika; i evropski lideri moraju da ubede skeptičnu domaću publiku da treba da podrži mere za obnavljanje transatlantskih veza. Anketa ECFR sugeriše da se evropskim liderima određuje posao. Ali neuspeh nije opcija. Sa novim rukovodstvom u Vašingtonu, sada je vreme da se osigura da se noćna mora u protekle četiri godine nikada ne ponovi.

(Piše: Karl Bilt, bivši premijer i ministar spoljnih poslova Švedske. Ekskluzivno pravo za "Blic" od Project Syndicate)