Rak grlića materice jedan od vodećih uzroka oboljevanja i umiranja kod žena 1Foto: GZZJZ

Treća nedelja januara se od 2007. godine, na inicijativu i pod pokroviteljstvom Evropske asocijacije za borbu protiv raka grlića materice, obeležava kao Evropska nedelja prevencije raka grlića materice.

Ove godine će se ona, petnaesti put zaredom u našoj zemlji, obeležiti u periodu od 18 do 24. januara 2021. godine, prenosi portal Zdravlje.org.

Slogan ovogodišnje kampanje je „ Bolje sprečiti nego lečiti – redovnom kontrolom pobedićemo karcinom grlića materice“, a ima za cilj da žene svih životnih dobi podstakne da razmišljaju o značaju očuvanja svog reproduktivnog zdravlja, kao i da ih motiviše da u toku godine odvoje makar jedan dan za posetu svom lekaru i obave neki od dostupnih preventivnih pregleda kojima se mogu blagovremeno otkriti rane premaligne promene i sprečiti dalji razvoj bolesti i njen krajnji fatalni ishod.

Za gotovo sve slučajeve raka grlića materice odgovoran je Humani papiloma virus (HPV).

Prirodni tok HPV infekcije i biološko ponašanje premalignih promena grlića materice omogućava da se prevencija karcinoma grlića materice ostvari na više nivoa – merama kojima se sprečava sama pojava ovog oboljenja, kao i onima koje omogućavaju rano otkrivanje premalignih promena, čime se veoma uspešno zaustavlja dalji razvoj bolesti i njen fatalni ishod.

I pored dokazanih mera prevencije rak grlića materice u našoj zemlji već dugi niz godina nastavlja da bude jedan od vodećih uzroka oboljevanja i umiranja u ženskoj populaciji.

Imajući u vidu da svake godine, oko 1.000 žena oboli i približno 500 izgubi život, ne iznenađuje podatak da se naša zemlja nalazi na neslavnom petom mestu u Evropi po oboljevanju i umiranju od ove bolesti koja se može sprečiti.

Upravo zato, neophodno je istaći značaj intenziviranja aktivnosti kojima se pažnja žena usmerava ne samo na mogućnost, već i na neophodnost korišćenja dostupnih mera prevencije.

Rak grlića materice jedan od vodećih uzroka oboljevanja i umiranja kod žena 2
Foto: GZZJZ

Prema podacima Populacionog registra za rak, na području grada Beograda preko 4.500 žena živi sa ovom bolešću, dok svake godine od nje umre oko 100 naših sugrađanki. Samo u toku 2019. godine registrovano je 214 novih slučajeva bolesti.

Iako je najveći broj obolelih žena iz starosne grupe od 40 do 59 godina, poslednjih godina primetno je povećanje broja slučajeva u mlađoj populaciji, upravo u generativnom dobu od 15 do 49 godina.

Jedan od razloga velike smrtnosti od ovog oboljenja u našoj populaciji jeste i činjenica da je u prvoj fazi ova bolest uglavnom bez simptoma, ili su oni nespecifični, pa se gotovo 2/3 žena prvi put javi ginekologu kada je bolest već uzela maha.

Tada samo lečenje postaje teško i neizvesno, i pored operativnog zahvata zahteva primenu agresivne radioterapije, što dovodi do značajnog produženja lečenja i različitih komplikacija, a sve to značajno povećava troškove i umanjuje šanse za izlečenje.

Većina ovih slučajeva mogla se sprečiti da je bolest otkrivena u ranoj fazi i da se na vreme pristupilo lečenju.

Redovni pregledi kod izabranog ginekologa, sprovođenje programa organizovanog skrininga i programa vakcinacije protiv HPV infekcije, imaju najveći značaj u prevenciji ove bolesti.

Celokupan tekst na ovu temu, o tome šta treba da znamo, o simptomima, faktorima rizika, kako smanjiti rizik, ali i o važnosti preventivnih pregleda pisao je portal Zdravlje.org.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari