Naslovna / Zdravlje

Mozak nije „crna kutija“ i s godinama se izoštrava novim veštinama

Priredio/la: I. V.|16:00 - 15. 01. 2021.

Da biste bili „oštri“ ove godine, nastavite da učite, savetuje neurohirurg dr Sanjay Gupta

mozak S godinama postajemo oštriji u razumevanju novog Foto: Shutterstock

Da li ste razmišljali da naučite neke nove veštine u ovoj novoj godini? Ako se odlučite za taj poduhvat, neurohirurg i profesor medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta Emory dr Sanjay Gupta kaže da će to poboljšati zdravlje našeg mozga.

Zatvorite oči i vežite kravatu

Čin doživljavanja nečeg novog, ili čak činjenja nečega što je tipično za nas, ali na drugačiji način, može da stvori nove moždane ćelije. Nova veština može da bude jednostavna. Ako ste dešnjak, pokušajte da jedete levom rukom – ili obrnuto. Ako nosite kravatu, zatvorite oči i vežbajte da je vežete bez gledanja. Bez obzira na to koliko godina imate, nikad nije kasno za razvoj novih moždanih puteva – objašnjava dr Gupta koji smatra da sposobnost obrade, razumevanja i primene novih znanja zapravo može postati oštrija i bolja kako starimo, a koja zavisi od toga koliko koristimo mozak.

Verovalo se da je mozak kao crna kutija

Dugo se verovalo da će moždane ćelije, neuroni, nastaviti da se razvijaju ili prođu kroz proces neurogeneze (razvoja novih moždanih ćelija) tokom dva različita procesa – kada ste vrlo mladi i još uvek razvijate mozak (kao beba) ili ako se desi neka vrsta povrede. U tom trenutku mozak može da počne da regrutuje nove moždane ćelije ili čak da uveća njihov broj. Međutim, naučnici su tokom vremena, posebno u poslednjoj deceniji, shvatili da čak i van ta dva procesa, tokom normalnog života, bez povreda, ili kao odrasla osoba – i dalje možemo da uvećavamo nove moždane ćelije. Pre toga, mislilo se da je mozak uglavnom nepromenljiv, kao da je fiksiran, kao da je „crna kutija“.

Zašto 7 do 9 sati noćnog sna za optimalno zdravlje mozga?

Kad spavamo, mozak ne miruje onako kako to ljudi obično zamišljaju. Ustvari, u njemu se dešavaju razne stvari. Na primer, vreme kada se konsoliduju sećanja. Tokom dana smo imali zanimljiva iskustva, upoznali nove ljude, razgovarali, stekli neka nova iskustva… Mozak sve ove informacije obrađuje i pamti kako bi mogli da ih dodamo u svoj životni narativ. Taj proces njihovog memorisanja dešava se baš kada spavamo i stručnjaci je smatraju vrstom „konsolidacije memorije“. Dakle, čoveku je neophodan dobar san kako bi se svega dobro sećali. Još jedno, novije otkriće o spavanju je da postoji „ciklus ispiranja“ koji se dešava kada spavamo. Ciklus ispiranja omogućava određenim neurotrofičnim faktorima da „kupaju“ mozak, ali i da  uklone određeni otpad iz osnovnih metaboličkih procesa koji se dešavaju… Svi ovi procesi odvijaju se tokom spavanja i tada su mnogo efikasniji nego u bilo koje drugo doba dana.

Vežbom do savršenstva

Da bi poboljšali zdravlje mozga dr Sanjay Gupta podseća i na stare dobre ukrštenice. Kada ih rešavamo, kako kaže, mozak držimo u dobroj kondiciji, izoštravamo ga, i spadaju u aktivnosti za koje važi pravilo „vežbom do savršenstva“. A neke od „moždanih igara“ zapravo mogu da povećaju brzinu obrade, brzinu kojom obrađujemo nove doživljaje i nove informacije. Naravno, stručnjaci podvlače liniju između ovih aktivnosti održavanje oštrine mozga i kognitivnih rezervi tokom celog života.

– To je drugačije. Želite da radite različite stvari kako biste izgradili tu rezervu, za razliku od toga da sve što radite – radite sve bolje i bolje. Bavljenje novim stvarima i nova saznanja koja se odvijaju van naše zone komfora, donose mnogo više i mnogo više će se isplatiti – ističe dr Gupta.

Multitasking zapravo – ne funkcioniše

Ideja da prelazite sa jednog zadatka na drugi zvuči sjajno i vrlo efikasno. Posebno menadžerima. Međutim, problem je u tome, kako objašnjavaju naučnici, što je otkriveno da se zapravo preusmeri prilično velika pažnja svaki put kada čovek to učini. Ljudi obično to sami ne primete, ali kada ove radnje počnu objektivno da se mere različitim tipovima skeniranja mozga koja mere funkciju mozga ili njegovih određenih delova mozga, u bilo kojoj datoj milisekundi. Rezultati pokazuju da u tim situacijama trošimo prilično malo energije samo za prelazak sa jednog zadatka na drugi. Dakle, mislimo da istovremeno radimo i jedno i drugo, ali, ustvari, ne radimo ni jedno ni drugo. Naučnici ističu da se u ovom slučaju za završavanje oba zadataka utroši mnogo više vremena, nego kada bi se radio jedan po jedan.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo