Književnost

Polemika o prebacivanju kostiju Dantea Aligijerija

Polemika o prebacivanju kostiju Dantea Aligijerija
Foto: Pixabay/Ilustracija | Polemika o prebacivanju kostiju Dantea Aligijerija

U Italiji, zemlji u kojoj svaki treći student studira neki oblik umjetnosti, nema pandemije ni krize koja će zaustaviti ambiciozan plan cjelogodišnjeg obilježavanja 700. godišnjice smrti Dantea Aligijerija, italijanskog pjesnika, prozaiste i političara.

Tako je 2021, godinu posvećenu Danteu Aligijeriju, u kojoj će u proslavi učestvovati 70 italijanskih gradova, svečano otvorila Firenca, Danteov rodni grad. Tamošnja slavna galerija "Ufići" digitalizovala je i na svojim stranicama tim povodom objavila 88 neprocjenjivih i rijetko pokazivanih crteža "Božanstvene komedije" iz 16. vijeka renesansnog slikara Federika Zukarija. Crteži su dosad izlagani svega dva puta - 1865. u Firenci i 1993. na izložbi u Abruzu.

Ovim povodom pripremaju se u Italiji izložbe, predstave, predavanja, svečanosti, ali u sve je uključena i poneka kontroverza.

Naime, godišnjica je po ko zna koji put aktuelizovala pitanje treba li prebaciti Danteove posmrtne ostatke barem privremeno iz Ravene, u kojoj je pokopan, u rodnu Firencu ili ne?

Dante je iz Firence 1302. prognan iz političkih razloga, a presudom od 10. marta iste godine zaprijetili su mu lomačom ako se zatekne na području Firence. Nakon lutanja po Arezu, Forliju, Veroni, Trevisu, pa i Parizu, Dante je utočište našao u Raveni, gdje je nakon smrti 1321. i pokopan u bazilici San Frančeska, u kojoj mu počast godišnje odaje 400.000 posjetilaca.

Uticaj Dantea Aligijerija na zapadnu kulturu nemjerljiv je i neprekinut od 14. vijeka.

Dante prije 700 godina nije mogao predvidjeti užasne događaje poput, recimo, holokausta i genocida, ali živio je u dovoljno odvratnom okruženju da napiše temeljnu klasifikaciju zavodljivih vrsta ljudskog zla. Mnogi su tu klasifikaciju poslije dovodili u pitanje, razmatrali je, ali izdržala je test vremena i ostala popularna do danas kao uticajan dio literature u istraživanju porijekla zla.

(Večernji.hr)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije