Kako se bliži kraj jednoj od najneizvjesnijih godina u našim životima, jedina sigurna stvar koju možemo reći je da 2020. godina jeste godina za pamćenje. Godina koja će nam dugo biti urezana u glavi i u srcu i od koje će nam trebati mnogo vremena da se oporavimo.
Kako tokom čitave godine ništa nije bilo uobičajeno i svakodnevno, takav neće biti ni njen kraj. Neće biti planova za putovanja, doček Nove godine, nema praznične euforije… Jedino čega ima na pretek su pitanja na čelu sa: Kakva li će biti sljedeća godina?
Bez obzira na njegovu težinu, odgovor na ovo pitanje kao i prethodnih 25 godina, daje Marien Salzman, jedna od najuspješnijih žena u svijetu marketinga. Višestruko nagrađivan PR stručnjak, feministička ikona, aktivistkinja i javna govornica. Autorka i koautorka čak 17 knjiga sada radi u kompaniji Philip Morris International (PMI) kao viša potpredsjednica globalnih komunikacija.
Jedna od najpoznatijih "trendspoterki" u svijetu za BIZLife otkriva svoja predviđanja za 2021. godinu, a prvi veliki trend odnosi se na lokalizam i to je, kako kaže, nova iteracija globalizma.
"Trend koji ćemo vidjeti u 2021. godini je zumiranje, odnosno, fokusiranje na stvari koje su zaista bitne za život. Zumiraćemo porodicu i lokalnu zajednicu, naše domove, koji su sada i radno mjesto i škola i teretana… Osim na lokalno fokusiraćemo se i na globalno da bismo stekli bolji uvid i imali širu sliku. To znači da ćemo imati i veću svijest o ljudima oko nas, uključujući sve ljude zaposlene u zdravstvu, trgovini i uslugama koji su nekada bili izvan našeg radara, sada ih vidimo. Mnogi od nas će se više zalagati za promjenu politike koja utiče na njihov život", kaže Salzman.
Napominje da se zumiranje odnosi kako na način razmišljanja, tako i na skup ponašanja, te smatra da ćemo odvojiti vreme da dobro razmislimo o svojim životnim izborima i promijenimo stvari koje nam nisu prijale. Kaže i da je ovo velika prilika da konačno raskrstimo sa egocentričnim poimanjem svijeta i da se okrenemo zajednici, jer je koronavirus neke ljude po prvi put nakon dužeg vremena osvijestio po pitanju zajedništva.
"Tehnologija je u vreme pandemije omogućila desetinama miliona ljudi da nastave nekakav normalan, svakodnevan život, ali na daljinu. Istovremeno, nove tehnologije su nam suzile svijet i stvorile visoko personalizovana okruženja. Koliko je ljudi bilo fizički u istom prostoru, ali elektronski odvojeno u svoj prilagođeni digitalni svijet? Međutim, kako se socijalna distanca ne smanjuje, vapimo za tim da budemo zajedno", kaže jedna od najuspješnijih žena u svijetu marketinga.
Radno vrijeme i prostor
Salzman predviđa i da će koronavirus biti okidač za preispitivanje zastarjelih načina poimanja radnog vremena i prostora, jer sada postoji nevjerovatna potreba za fleksibilnošću. Kako kaže, dvije su velike mogućnosti za novi pristup vremenu provedenom na poslu. Jedna je prelazak na četvorodnevnu radnu nedelju kao standard koji ima i ekološke i socijalne prednosti. Druga je prilagođena radna nedjelja koja podrazumijeva da radite onda kada to vama odgovara.
"Izgaranje na poslu ima jasne veze sa rastućom krizom mentalnog zdravlja i mislim da će se sve više govoriti o krizi mentalnog zdravlja, kako ulazimo u prvu cijelu godinu života sa koronom. Već vidimo da se mnoge kompanije prebacuju na rad na daljinu djelimično ili u potpunosti. Postoje kompanije kao što su Basecamp i GitLab, koje uopšte više nemaju kancelarijski prostor."
Takođe, ističe da su više od 10 godina ljudi govorili o tome kako bi internet mogao da preoblikuje osnovne usluge, ali napredak je i dalje bio prilično spor. Međutim, pandemija je u jednoj godini natjerala poslodavce koji odbacuju pojam rada na daljinu da shvate da će se ili raditi na daljinu ili se neće uopšte raditi.
Jedna od važnijih promjena je i to što su u 2020. prvi put poslije dužeg vremena dovedene u pitanje urbanizacija i migracija ljudi u naseljena mjesta i velike gradove.
"Očekujte da manji gradovi pojačaju napore da privuku najmobilnije stanovnike gradova, pa će veliki gradovi morati da budu kreativni u privlačenju i zadržavanju stanovnika – pristupačnijim stanovima, zelenim površinama i pametnijom infrastrukturom. Vidjećete porast broja vrlo malih, drugih domova – vikendica. U tom svjetlu, statusni simbol više neće biti najskuplji telefon ili patike, već siguran životni prostor. Predviđam da će ljudi pokušati da se ograde od rizika. Tražiće sigurnije investicije, dodatno će obezbjeđivati domove sigurnosnim kamerama, alarmnim sistemima, rezervnim napajanjem… Pojednostaviti svoj stil života i ozbiljno se baviti uštedom novca."
Nezaposlenost mladih
Predviđa da ćemo biti svjedoci povratka vrednovanja "stvarnog", kao i da ljudi neće biti tolerantni prema bilo čemu lažnom. Smatra i da bi pandemija mogla da se pokaže kao nezaustavljiv okidač i automatizacije rada. U tom svjetlu, Marien Salzman se dotakla i jednog od najneizvjesnijih pitanja – nezaposlenosti mladih. Kako kaže, ovo je veoma tužno pitanje jer je mnoštvo poslova koji ne zahtjevaju radno iskustvo sada zamijenjeno automatizacijom, a rješenje vidi u tehnološkom prostoru.
"One države koje zaista žele da obezbjede da mladi ljudi pronađu posao, uradiće to tako što će ih naučiti da rade stvari u tehnološkom prostoru, bilo da je to programiranje ili je nešto drugo što će biti u uslužnom području oko tehnologije. Takođe mislim da će biti potrebno mnogo geografske mobilnosti da bi mladi mogli da pronađu posao tamo gdje su im poslovi uopšte dostupni. I ovo se tiče pitanja univerzalnog osnovnog dohotka koji treba da pružimo mladim ljudima. To je način da mladi uđu u ekonomske slojeve bez obzira na to da li mogu da nađu posao ili ne, kako bi mogli da nastave da uče i usavršavaju se kako bi vremenom postali produktivni odrasli", kaže Marien.
Ističe da će se definitivno povećati broj ljudi koji se spremaju za „smak svijeta“, te da ne treba da nas iznenadi ako stambeni kompleksi i objekti počnu da se nadmeću po količini zaliha za vanredne situacije, umjesto po fensi teretanama. Takođe ćemo biti svjedoci fokusiranja na samodovoljnost i to i na nacionalnom nivou, jer je kovid otkrio nedostatke u proizvodnji čak i medicinskih potrepština što je zaista uplašilo ljude. Smatra da će doći i do redefinisanja pojma neophodnosti.
"Od finansijske krize 2008. godine svijet je sve više podijeljen između onih koji imaju i onih koji nemaju, uključuju pristup tehnologiji, mogućnosti zaposlenja i medicinske njege. Pitanje za 2021. godinu i kasnije je da li je pristup internetu luksuz ili osnovna potreba? Da li treba da preispitamo parametre onoga što čini osnovnu sanitarnu zdravstvenu zaštitu? Mislimo da je iskustvo ove pandemije podstaklo apetit javnosti za promjenama. Manje smo tolerantni prema sistemskim nejednakostima, manje voljni da zatvorimo oči pred onima pred kojim društvo propada", kaže Marien.
Marien kaže i da raste povjerenje ljudi u velike kompanije i njihovu sposobnost za rješavanje važnih pitanja. Na početku pandemije mnoge vlade i zdravstvene institucije optužene su za sporo reagovanje i neefikasnost, sa druge strane mnoge kompanije su se aktivirale i na raspolaganje stavile sve svoje resurse za pomoć.
Obrazovanje
Kada je u pitanju obrazovanje, Marien smatra da će mnogi fakulteti morati da odrede prioritete po pitanju troškova kako bi uopšte bili u mogućnosti da nastave da rade, uglavnom on-lajn. U tom smislu predviđa da će mnogi privatni fakulteti nestati, a da će procvjetati državni fakulteti i elitni univerziteti poput Harvarda, Prinstona, Jejla, MIT-a. Još jedna promjena koja će nastupiti, ali nešto sporije, je da će sve više ljudi odustajati od fakulteta i da će sticati znanje putem sertifikata.
Smatra da će žene u budućnosti imati najveće mogućnosti za zaposlenje u zdravstvu gde će najviše napredovati u oblastima mentalnog zdravlja, bilo da je to psihijatar ili socijalni radnik, ili savjetnica za djecu.
"Vidim i da su uključivanje i različitost postale moderne riječi u korporacijama koje zaista ima odjeka širom svijeta, tako da mislim da će se velike korporacije konačno privlačiti više žena, čak i da će ih promovisati. Mislim da će se žene istaći i kao preduzetnice. Žene su veoma dobre u multitaskingu, a za pokretanja startapa je zaista važna sposobnost multitaskinga", kaže Marien.
Što se tiče vještina koje ćemo morati da razvijemo Marien pre svega izdvaja osnovne vještine poput kuvanja, sitnih popravki u kući i popravke računara, ali i da ćemo svi morati da naučimo kako da podučavamo svoju djecu. Kao najvažniju navodi kritičko čitanje medija.
"Morate da naučite kako kritički da čitate medije kako biste znali šta je istina. I tako možete da se ponašate odgovorno. Mislim da će kritičke vještine medijskog rezonovanja biti veoma važne, ali što je još važnije biće sposobnost kuvanja i sposobnosti popravke stvari. Sposobnost podučavanja djece. Vjerovatno sposobnost brige o starijima i djeci", kaže.
Oporavak turizma
Kada je budućnost i oporavak turizma u pitanju, kaže da postoje dvije mogućnosti. Prva je da će sa pojavom vakcine ljudi opustiti i odmah krenuti da putuju, a druga da će se ljudi više nego ikad uplašiti da putuju i dolaze u dodir sa drugačijim kulturama i da su obje potpuno realne.
"Nedavno sam pročitala nevjerovatan podatak da bi turizam u Njujorku mogao da se oporavi tek za 10 godina. Takođe, razgovarala sam s ekonomistom sa Harvarda koji mi je rekao da će prva polovina 2021. godine biti duboko depresivna, a druga polovina iracionalno optimistična. Mislim da će turizam ipak biti prilično ograničen i da će ljudi, čim se uplaše da bi epidemija mogla da se vrati, pohrliti kućama. A ako se to stvarno i obistini neće biti dobro, jer se tada stvari nikada neće vratiti na staro. Smatram i da ljudi neće toliko cijeniti boravak u hotelima, već će tražiti sigurnije prostore, nastojaće da minimiziraju masovne javne kontakte. Mislim da će mladi biti izuzetak i da će se vratiti odlascima na festivale, skijanju i odmaralištima na plaži. Ali mislim da će turizam kakav poznajemo kao veliki gradski turizam patiti vjerovatno deceniju", ističe.
Uprkos pojedinačnoj i kolektivnoj patnji koju smo osjetili, Salzman vidi razlog da se nadamo nečemu boljem u svijetu nakon koronavirusa. Kako kaže, kriza, socijalni nemiri u mnogim zemljama i ekonomski pad promijenili su naša očekivanja, našu viziju svijeta i viziju onoga što želimo u budućnosti, te se nada da će ova velika kriza koju smo doživjeli pokrenuti i veliko resetovanje, šansu da promijenimo smijer u kojem se kreću države i društvo, jer budimo iskreni, postoji mnogo toga što treba popraviti u svijetu.
(Tekst je preuzet sa portala BIZLife.rs)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
