Najnovije vesti
Slobodno vreme
"Toplija planeta već ubija ljude" Naučnici otkrivaju kako posledice klimatskih promena utiču na naše zdravlje

"Toplija planeta već ubija ljude" Naučnici otkrivaju kako posledice klimatskih promena utiču na naše zdravlje

U novom izveštaju stručnjaka klimatske promene predstavljene su kao neposredna opasnost za javno zdravlje, pa su naučnici pozvali zakonodavce da preduzmu mere i obuzdaju emisiju gasova koji izazivaju efekat staklene bašte.

Slušaj vest
0:00/ 0:00
apokalipsa foto Shutterstock Foto: Shutterstock / RAS Srbija
apokalipsa foto Shutterstock

Visoke temperature i zagađivači životne sredine već ugrožavaju zdravlje Amerikanaca, sa fatalnim posledicama po hiljade starijih muškaraca i žena, upozorio je u sredu tim stručnjaka. Njihov izveštaj, objavljen u časopisu "Lanset", poziva zakonodavce da zaustave emitovanje gasova koji bi zagrevali planetu u narednih pet godina, piše "Njujork Tajms".

Pročitajte još

Klimatske promene već su predstavljene kao rizik po javno zdravlje, a ne kao opasnost sa kojom će se suočavati buduće generacije. Stručnjaci ukazuju na neposredne opasnosti od ekstremnih vrućina, šumskih požara i zagađenja vazduha kao argumente za prelazak na "zelenu ekonomiju" kao način za poboljšanje javnog zdravlja.

Pandemija korona virusa, ističu autori, poslužila je kao podsetnik za hitnu potrebu za jačanjem zdravstvenog sistema.

- Sveobuhvatna tema, koju stavljam na teret dolazećoj administraciji, je da je zdravlje najvažnije. Klimatske akcije su recept za zdravlje - rekla je dr Rene N. Salas, docent u Harvard medicinskoj školi.

Izeštaj sadrži i set preporuka usmerenih na predstojeću administraciju. Da bi poboljšali zdravlje Amerikanaca preporučuju ukidanje subvencija za fosilna goriva, ulaganje u opcije javnog prevoza i smanjenje upotrebe azotnih đubriva na farmama, koja su izvor zagađenja vazduha i emisije gasova staklene bašte koji zagrevaju planetu.

- Moramo da prestanemo da ulažemo u ono što je prošlost i što šteti zdravlju - navela je dr Salas.

U poslednjih 20 godina, navodi se u izveštaju, ekstremne vrućine povezane su sa 50-postotnim porastom smrtnosti ljudi starijih od 65 godina, sa 296.000 preminulih u 2018. godini. Većina tih smrtinih slučajeva bila je u Japanu, Kini, Indiji i nekim delovima Evrope.

Ekstremna toplota, takođe, otežava rad, posebno na otvorenom. Samo u 2019. godini izgubljeno je 302 milijarde sati potencijalne radne produktivnosti. Najviše su pogođeni radnici u Indiji i Indoneziji.

U poslednjih 20 godina bilo je i više dana kada je rizik od požara bio visok. Požari su postali sve češći i žešći, što znaći i veći broj dana u kojima se udiše dim iz vazduha, navodi se u studiji.

Izveštaj je otkrio da su klimatske promene pogodne za širenje zaraznih bolesti, a istraživanje ukazuje i na zabrinjavajuće znake na polju bezbednosti hrane.

- Narednih pet godina biće presudne - zaključili su autori istraživanja.