DOBITNIK PRVOG NOBELA ZA FIZIKU

Ovih dana završava se 125 godina od izuma mašine bez koje moderna medicina ne može. A to je rendgen.

 

Još u to vreme Vilhelm Konrad Rendgen je poput brojnih fizičara ispitivao efekte visokog napona na električno pražnjenje u razređenim gasovima u vakuumskim cevima. Već krajem te, 1895. godine, ispitivali su se efekti katodnih zraka van vakuumskih cevi. U pripremi jednog od takvih eksperimenata Vilhelm Konrad Rendgen testirao je aparaturu u mraku i primetio svetlucanje na stolu. Ono se javljalo na metar od aparature kad god uključi visoki napon.

Vilhelm Konrad Rendgen

Pošto se u ponovljenim postupcima desilo isto, upalio je šibicu i shvatio da svetlucanje dolazi od barijum-platocijanida, koji je tu bio odložen čekajući neki od sledećih eksperimenata. U jednom momentu, dok je ispitivao sposobnosti raznih materijala da zaustave zrake prineo je ruku fluoroscentnom zaklonu dok je aparatura bila uključena i primetio skelet svoje šake.

Kasnije je priznao da je ta slika ostavila tako snažan utisak na njega da je odlučio da dalje eksperimente nastavi u tajnosti. Plašio se da bi mogao izgubiti reputaciju ako se ispostavi da sve što tvrdi nije tačno. Slavni naučnik više od mesec dana nije izlazio iz laboratorije. U njoj je i jeo i spavao, kako bi otkrio tačno delovanje novootkrivenog značenja.

Prva „rendgenska“ fotografija

Rendgen je nagađao da se radi o novoj vrsti zraka. Privremeno ih je nazvao iks-zraci. Koristeći matematičko označavanje za nepoznatu veličinu. Mada su kasnije, kad je postao poznat, po njemu dobili ime rendgenski zraci, on je sam radije koristio već pomenuti izraz. Krajem iste godine, 1895, napravio je sada već legendarnu i prvu „rendgensku“ fotografiju šake svoje supruge Ane Berte Ludvig, a sve ostalo je istorija.

Šest godina kasnije, Rendgen je postao prvi dobitnik tek ustanovljenog prestižnog priznanja za nauku, Nobelove nagrade za fiziku. Novac od nagrade poklonio je svom univerzitetu. Iz moralnih pobuda odbio je da svoj rad zaštiti patentom.

Njegovo otkriće odmah se pokazalo korisnim ne samo u teoriji, već i u praksi. Rendgenski zraci su omogućili lekarima da ostvare vekovni san – da vide šta se dešava ispod kože. Radiolozi su iks-zrake počeli da koriste ne samo za pregled kostiju, već i za otkrivanje i drugih degenerativnih promena u telu.

Danas svaka osoba ode „na snimanje“ barem desetak puta u životu. Postoji bezbroj neobičnih, pa čak i bizarnih snimaka koji svedoče o tome šta je sve moguće naći u ljudskom, ali i svakom drugom živom telu. 

Rendgenski aparat danas lekarima pomaže da prepoznaju prelome i teže bolesti na vreme, stomatolozima koriste snimanje zuba da otkriju potencijalna ozbiljnija oboljenja, ali ponekad ono što ovaj aparat uspe da snimi, ume i da nasmeje. Isto tako, nemoguće je ukrcavanje ni u jedan avion ili važnu ustanovu, a da iks-zraci ne mimoiđu ljude.

Rendgen može pomoći i u otkrivanju ponekih, pomalo bizarnih stvari. Naime, kućni ljubimci takođe mogu da budu odvedeni „na snimanje“ u slučaju da su progutali neku stvar iz domaćinstva.

Ove godine se obeležava i 65 godina od smrti našeg slavnog pesnika Stanislava Vinavera. Njegov otac Avram Vinaver, lekar, doneo je iz Poljske u Srbiju prvi rendgenski aparat.