Dvadesetrogodšnja Ajla Klico završila je italijanski jezik i književnost. U svojoj struci nije mogla naći posao.
Trenutno radi kao broker, a zaposlena je u američkoj brokerskoj firmi InMotion, koja zapošljava mlade ljude iz Bosne i Hercegovine. Poslovanje firmi je vezano za američko, kanadsko i meksičko tržište.
''Aplicirala sam, prošla test, zatim obuku i onda sam počela raditi kao broker. Primijećen je moj trud i sposobnost rada sa ljudima, pa mi je ponuđeno da se profiliram kao trener za edukacije. Nakon godinu dana napredovala sam do programskog trenera i sada kreiram edukacije za one koji dolaze. Ovaj posao mi je, zaista, promijenio život, jer su moji potencijali prepoznati i imala sam u kratkom vremenu priliku da napredujem'', kaže Ajla Klico za Radio Slobodna Evropa (RSE).
U istoj firmi je zaposlen i dvadesettrogodišnji Jasmin Žiga, koji je za tri godine postao jedan od najboljih brokera.
''Počelo je tako što sam napravio pauzu na fakultetu i prijavio se na biro. Zvali su me s biroa da počnem raditi i od tada se moj život potpuno promijenio. Brzo sam napredovao kao broker, pa su me angažovali kao vođu timova i edukatora. Data mi je šansa, ne samo da napredujem, nego da za tri godine postignem i u poslovnom i u materijalnom smislu ono što ljudi u BiH ne postignu do 40-te godine. Nisam vjerovao da je to moguće u Bosni i Hercegovini, ali data nam je šansa da ostvarimo san“, kaže Žiga.
InMotion je tokom pandemije COVID-a povećavala broj zaposlenih u Bosni i Hercegovini, a posebna šansa se pruža mladim ljudima, kaže direktorica poslovanja Jasmina Korda.
''Trenutno imamo 315 zaposlenika u BiH. Prosjek godina naših zaposlenika je 23. Do sada u 2020. godini smo zaposlili 104 nova zaposlenika, a u decembru je planirano još 10 novih radnih mjesta. U 2021. godini planiramo otvoriti još 200 radnih mjesta. Imamo odličan tim za edukaciju, razvijamo svakodnevno digitalne platforme,kupili smo i nove poslovne prostore u cilju zapošljavanja što većeg broja mladih ljudi'', kaže Korda za RSE.
Više od 30 posto mladih ostalo bez posla tokom pandemije
U Bosni i Hercegovini je, prema podacima Agencije za statistiku, 60 % mladih nezaposleno.
Oko 31 posto je bez posla ostalo tokom pandemije korona virusa, podaci su istraživanja Westminster fondacije za demokratiju u okviru programa koji podržava Vlada Velike Britanije.
Među onima koji su ostali bez posla je tridesetogodišnja Vesna Bosančić, po zanimanju psihoterapeut, koja je radila u privatnom vrtiću za djecu od septembra 2017. do aprila 2020.godine. Vrtić nije radio od polovine marta do kraja maja, kada je u Bosni i Hercegovini bila proglašena epidemija Covid-19.
''Bilo je teško u početku, jer nismo znali ni koliko će lockdown trajati niti kada će firme početi sa radom. Međutim, s obzirom na moje zanimanje ubrzo sam pronašla alternativu i bila angažirana honorarno'', kaže za RSE Vesna Bosančić.
Pandemija i nezaposlenost u BiH
Prema podacima Westminster fondacije za demokratiju, najveći dio, mladih je posao izgubilo u ugostiteljstvu i turizmu, granama koje su najviše pogođene posljedicama pandemije.
Istovremeno, u javnom sektoru 8 posto mladih je ostalo bez svojih radnih mjesta, 15 posto u proizvodnji, 5 posto u građevini, 2 posto u poljoprivredi.
Takođe, istraživanje je pokazalo da je 14 posto samozaposlenih ostalo bez posla i to uglavnom oni koji su bili pokrenuli start up kompanije, objašnjava za RSE Dragica Reljanović iz Westminster fondacije.
Prema podacima kantonalnih biroa za zapošljavanje, medicinska struka i IT sektor su još uvijek tražena zanimanja u BiH. Ipak, za promjenu profesionalne orijentacije polovina ispitanika anketiranih u okviru istraživanja Westminsterske fondacije za demokratiju kazali su da nisu spremni mijenjati profesionalnu orijentaciju, nego da bi radije napustili BiH.
''Istraživanje je pokazalo i da upravo zbog nemogućnosti zaposlenja 82 posto mladih želi napustiti BiH krajem ove ili početkom naredne godine'', kaže Reljanović.
Takođe, 56 posto ispitanika kao razloge za odlazak navodi bolju platu u zemljama EU, više mogućnosti za zaposlenje, sigurnije zaposlenje i mogućnosti za napredovanje u poslu, dok njih 15 posto želi otići u neku drugu zemlju zbog kvalitetnijeg života.
Ekonomista Faruk Hodžić kaže da je i prije pandemije BiH pokazivala nefleksibilnost i što se tiče promjene zanimanja i što se tiče promjene poslovanja.
''Nismo imali rast u onim segmentima ekonomije koji su zasnovani na znanju poput IT sektora i finasijskih usluga, znači sve ono što daje veći doprinos ekonomiji kod nas se nije razvijalo. Upravo ovi segmenti su potencijal da se naša ekonomija razvija i to treba imati u vidu. To je pokazala i pandemija, znači ona zanimanja koja su se mogla raditi od kuće i pružati usluge na taj način, nisu pretrpjela gubitke. Ne samo IT sektor nego i ta kreativna industrija koja radi za inostranstvo se pokazala najotpornijom, a neka od njih su prikazala i rast prihoda'', kaže Hodžić za RSE.
U Agenciji za rad i zapošljavanje navode da je u 2020. godini primjetan trend povećanja nezaposlenosti, koja je veća za 6 posto u odnosu na prošlu godinu. U periodu od marta do kraja avgusta ove godine, tokom pandemije u BiH je zabilježeno da je 24.705 ljudi ostalo bez posla.
