Istraživanje (BCBP): Građani Srbije se ne odriču Kosova iako žele dijalog 1Priština Foto: EPA/EFFE- VALDRIN XHEMAJ

Mišljenje građana Srbije o kosovskom sporu karakterišu suprotstavljeni stavovi – podržavaju dijalog Beograda i Prištine a ne vide mogućnost suživota Srba i Albanaca; podržavaju sporazume iz Brisela i Vašingtona, ali ne vide korist od njih.

Ovo je pokazalo najnovije istraživanje javnog mnjenja koje je sproveo Beogradski centar za bezbednosnu politiku.

Iako većina građana Srbije veruje vlastima i podržava rešavanje kosovskog spora, polovina ne zna šta je cilj pregovora Beograda sa Prištinom.

Istraživanje je pokazalo da polovina građana Srbije podržava dijalog Beograda i Prištine, iako preko 90% ljudi ne oseća nikakvu korist od njega i skoro tri četvrtine njih smatra da nije ništa promenio.

Dakle, građani veruju u potencijal dijaloga za rešavanje problema, ali misle da je on protraćen na bavljenje sporednim stvarima od čega nemaju korist.

Svega jedna petina građana misli da je krajnji cilj vlasti očuvanje teritorije Srbije (u skladu sa Rezolucijom 1244) dok polovina smatra da bi to bio i idealni ishod pregovora.

Međutim, većinski negativni stavovi prema kosovskim Albancima, zatim sumnje u pozitivan ishod pregovora i mogućnost trajnog mira između Srba i Albanaca na Balkanu, ukazuju na postojanje kognitivne disonance.

Istraživanje je pokazalo da se građani ne odriču Kosova, dok u isto vreme žele pomirenje i normalne odnose ali ne misle da ovakvi pregovori vode tome.

Otuda i skeptičnost u vezi sa ishodima dijaloga, budući da polovina misli da sporazum nikada neće biti postignut, a tek četvrtina veruje da će to biti u sledećih 3-5 godina.

Čak dve trećine građana smatra da u skorijoj budućnosti neće doći do normalizacije odnosa bez obzira na ishod dijaloga, dok ostatak vidi sporazum kao preduslov za to.

Otuda 70% smatra da neće biti mira između Srba i Albanaca na Balkanu u bliskoj budućnosti.

Čak tri četvrtine građana ne bi prihvatilo da kosovski Albanci budu javni zvaničnici u Srbiji ili da budu u braku sa nekim od članova njihove porodice, a dve trećine odbija da im budu nadređeni na poslu.

Donekle ohrabruje da bi dve trećine građana prihvatilo kosovske Albance kao stanovnike iste države i kao komšije.

Podaci iz istraživanja ukazuju na moć vlasti da utiče na stavove građana i oblikuje javno mnjenje budući da se većina građana (64%) informiše o odnosnima Kosova i Srbija preko televizije i to javnog servisa.

Vlast očigledno ima “alate” da utiče na građane da joj bezuslovno veruju, ali ih ne koristi da normalizuje odnose između dve zajednice i dva naroda, već, sudeći po nalazima istraživanja, podstiče stvaranje podela.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari