Iza "tajne" cene Stefana Nemanje - otimanje javnog novca? 1Foto: Aleksandar Roknić (arhiva)

Zašto bi se cena jednog spomenika čuvala kao „poverljivi“ podatak, kada postoje zakonom jasno propisani uslovi šta se drži pod oznakom tajnošću, osim ako iza toga ne stoji korupcija i netransparentnost, ukazuju sagovornici Danasa.

Oni ovako ocenjuju informaciju koju je Danas objavio u jučerašnjem izdanju – da se troškovi izrade i postavljanja spomenika Stefanu Nemanji na Savskom trgu u Beogradu čuvaju pod oznakom „tajnosti“ do 2023. godine, zbog čega je Sekretarijat za kulturu Grada Beograda odbio da dostavi ove podatke profesorima Filozofskog fakulteta iz Beograda koji su ih zatražili.

Naime, petoro profesora – Dubravka Stojanović, Ognjen Radonjić, Saša Brajović, Nenad Makuljević i Milan Vukomanović, uputili su gradskim vlastima zahtev za podacima o iznosu novca koji je iz budžeta Grada Beograda izdvojen za spomenik.

Posle ćutanja uprave na ovaj zahtev, obratili su se i Povereniku za informacije od javnog značaja ali samo da bi dobili odgovor Sekretarijata da su ti podaci poverljivi.

U odgovoru Sekretarijata za kulturu, u koji je Danas imao uvid, navodi se da je „iznos namenskog transfera Zaključkom Vlade RS od 18. jula 2018. godine, određen je za tajni podatak, sa stepenom tajnosti „Poverljivo“ i rokom čuvanja do 2023. godine“.

Zbog toga oni ističu da „Sekretarijat nije imao mogućnost da tražiocima informacije pruži na uvid tražene informacije“.

Oni takođe navode i da se postupak ugovaranja javne nabavke za izradu spomenika sprovodio poštujući Zakon o javnim nabavkama, vodeći računa o o podacima za koje je određen stepen tajnosti „poverljivo“.

Nenad Makuljević, profesor istorije umetnosti koji je među potpisnicima zahteva, ističe za Danas da je odluka da se troškovi celokupnog procesa podizanja spomenika Stefanu Nemanji proglase tajnim iznenađujuća i nerazumljiva.

– Spomenik se podiže kao javni objekat u javnom prostoru, a na osnovu odluke državnog vrha i očigledno je finansiran budžetskim (vladinim) sredstvima. Zato je proglašavanje troškova za tajnu u potpunoj suprotnosti sa javnim karakterom spomenika, transparentnim trošenjem novca građana i idejom demokratske države. Važno je napomenuti da je u istoriji Srbije ovo prvi spomenik čiji se troškovi proglašavaju tajnim. Tako nešto bilo je nemoguće u prethodnim političkim sistemima, kao i u uređenim demokratskim društvima, ukazao je Makuljević.

Arhitekta Ljubica Slavković ističe u razgovoru za Danas da je jako neobično da ti podaci budu tajni ako je sve plaćeno novcem iz budžeta.

– Mi kao građani imamo pravo da znamo kako se tim novcem raspolaže pogotovo kada je u pitanju nešto reprezentativno kao što je spomenik. Mene to podseća na Skoplje 2014. jer se Beograd već duže vreme razvija u tom maniru spomeničke gradnje koja nudi nekakvu šarenu lažu a pozadinski interes jeste korupcija i otimanje javnog novca. Isti je slučaj bio sa njihovim „Neznanim junakom“, odnosno spomenikom Aleksandru Makedonskom, kada se na kraju ispostavilo da su korišćeni drugi materijali a plaćen je basnoslovno. Kada se razbila ta tajnost videlo se da je prva i osnovna funkcija bila otimačina javnog novca a sve ostalo je zamazivanje očiju javnosti, naglašava Slavković.

Iza "tajne" cene Stefana Nemanje - otimanje javnog novca? 2

Ona dodaje da ne veruje da ćemo ni 2023. saznati pravu cenu jer će vlast do tada pokušati da skrene pažnju na druge teme i poredi to sa privremenim građevinskim dozvolama koje često postaju trajne.

Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija objašnjava za Danas da postoje vrlo jasne odredbe kada se nešto proglašava „tajnim“ ili poverljivim podatkom i da ne vidi zašto bi to bio slučaj sa cenom spomenika.

– Ne pada mi na pamet šta je to što bi opredelilo Vladu Srbije za takav postupak pošto postoje razlozi zašto se proglašava tajnost. Jedino što mi pada na pamet su neki međunarodni razlozi pošto je spomenik isporučen iz Rusije. Ali sve i da postoje razlozi ne mislim da su oni opravdani jer je u demokratskom društvu normalno da građani dobiju informacije o onome što se plaća javnim sredstvima – ističe Nenadić.

Otkriti spomenik 2023.

Nemanja Nenadić je dao i zanimljiv predlog gradskim vlastima – da svečano otkrivanje spomenika bude upriličeno tek kada istekne rok poverljivosti informacija o njegovoj ceni.

– Ako je već informacija o ceni označena kao tajna do 2023. onda bi i svečano otvaranje moglo da se pomeri do te godine. Da ne ostane senka sumnje na spomeniku sumnje, ističe Nenadić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari