');
Najnovije vesti
Blic Vesti Svet

Među njima i AJKULINA JETRA: Ovi sastojci su neophodni za proizvodnju vakcine i možda ih NEĆE BITI DOVOLJNO

Američka biotehnološka kompanija „Moderna“ saopštila je da prvi rezultati kliničkog ispitivanja pokazuju da je njihova vakcina 95 odsto efikasna, a nakon nekoliko su Fajzer i Biotek objavili da je njihova vakcina 95 odsto delotvorna. Nakon toga su objavljeni razultati kliničkog ispitivanja vakcine Univerziteta Oksford u kojima se navodi da je njihovo cepivo razvio snažan imunološki odgovor kod osoba u 60-im i 70-im godinama, što daje nadu da bi mogla da pruži dobru zaštitu najugroženijim grupama. Sve navedeno povećava nade da ima leka protiv SARS-CoV-2.

Slušaj vest
0:00/ 0:00
Vakcina Foto: Profimedia
Vakcina

Uprkos svemu, ima još mnogo pitanja na koja naučnici ne znaju odgovor. Profesor Robin Čatok, rukovodilac tima Kraljevskog koledža u Londonu koji takođe razvija vakcinu, izjavio je da „ne znamo da li će nas (Fajzerova vakcina) štititi tokom šest ili 12 meseci“, ali, što je možda još važnije, vakcine će, pre nego što najzad budu primenjene, morati da se proizvedu neviđenom brzinom i u ogromnom broju, te transportuju do svih krajeva sveta.

Od nabavke sastojaka kao što je ulje iz ajkuline jetre, pa do proizvodnje ampula - sve mora biti isplanirano do detalja. Tu je, naravno, i pitanje troškova. Vakcina kompanija „BioNTek/Fajzer“ koštaće oko 15 funti (16,7 evra) po dozi, a vakcina koju razvija Univerzitet Oksford oko 2,23 funte po dozi – iako su se i jedni drugi obavezali da neće zarađivati na vakcinama.

Quillaja saponaria
Foto: Franz Xaver, GFDL / Wikipedia
Quillaja saponaria

Sastojke možda neće biti lako nabaviti

Proizvodnja vakcine obuhvata oko 500 komponenata – od hemijskih supstanci do opreme – a, s obzirom na veliku potražnju, nekih možda neće biti dovoljno. Na primer, adjuvanata, sastojaka koji se dodaju vakcinama kako bi se pojačao imuni odgovor na njih, a samim tim i smanjila potrebna doza.

Američka kompanija „Novavaks“ radi na razvoju vakcine protiv korona virusa za britansko tržište koja koristi adjuvant dobijen iz sapunske kore, kore drveta Quillaja saponaria, koje raste u Južnoj Americi. Ovo drveće je međutim, osetljivo na sušu, a kora može da se skuplja samo nekoliko meseci godišnje.

Pročitajte još

Britanska multinacionalna farmaceutska kompanija „Glakso Smit Klajn“ (GSK) koristi kao adjuvant skvalen, ulje iz ajkuline jetre, koje služi kao „turbo punjenje“ imunološke reakcije, a kako ističu, važan je zato što značajno smanjuje količinu supstance potrebne po osobi, pa samim tim zalihe traju duže. Organizacija za zaštitu prirode „Šark alajz“ upozorila je da bi naglo povećanje potražnje sa skvalenom moglo da znači ubijanje dodatnih pola miliona ajkula godišnje.

Staklo za ampule

Ampule u kojima se čuva vakcina dok se ne ubrizga proizvode se od borosilikatnog stakla, koje je otpornije od običnog stakla, što znači da ne postoji opasnost da reaguje sa lekom i kontaminira ga. Analitičar američke agencije za konsalting u bankarstvu upozorio je u aprilu na opasnost od nestašice peska „uglastog“ zrna neophodnog za proizvodnju borosilikatnog stakla.

Istog meseca, ser Džon Bel sa Univerziteta Oksford upozorio je da na svetu trenutno ima još samo 200 miliona ampula. Moguće rešenje je da se u jednu ampulu pakuje više od jedne doze, pri čemu bi u jednu stalo od pet do deset doza oksfordske i Fajzerove vakcine.

Foto: Tanjug/AP

Transport

Za transport vakcina biće potrebno mnogo kamiona i aviona. Međunarodna aoscijacija za vazdušni prevoz (IATA) izračunala je da je potrebno 8.000 džambo-džetova za transport količine vakcine dovoljne da svako na svetu primi jednu dozu. Dragocena roba morala bi da bude dobro obezbeđena i, pre svega ohlađena.

Ukoliko budu izloženi previsokoj temperaturi, proteini u vakcinama mogu da se stvrdnu i postanu beskorisni. Oksfordska vakcina mora da se čuva na temperaturi od 2 do 8 stepeni Celzijusa, Fajzerova na minus 70 stepeni Celzijusa, a ona sa Kraljevskog koledža u Londonu, možda čak na minus 80 stepeni Celzijusa.

Foto: RONALD WITTEK / ANDREW GOMBERT / EPA;

Prema rečima direktora kompanije za transport kamionima Rajana Pulejna, lekovi u Britaniji se redovno transportuju kamionima na temperaturi od 2 do 8 stepeni, ali u ovom trenutku „ne postoje kamioni koji mogu da se ohlade na minus 70 stepeni Celzijusa“.

Kada je u pitanju transport vakcina avionom, IATA kaže da avioni odavno transportuju ohlađene lekove, ali da avioni neće biti adaptirani za transport smrznutih vakcina, već će proizvođači morati da spakuju proizvod tako da zadrži potrebnu temperaturu tokom leta.

Problem osoblja

Posle proizvodnje, pakovanja i transporta, vakcine treba ubrizgati, a tu se krije glavni problem.

Foto: Kostadin Kamenov / RAS Srbija

Program masovne vakcinacije podložniji je greškama nego proces proizvodnje, koji je uglavnom automatizovan, objašnjava za „Dejli mejl“ profesor Nili Ša, šef katedre za hemijski inženjering Kraljevskog koledža u Londonu.

Čak i ako bi se vakcinisalo 500.000 ljudi dnevno bilo bi potrebno skoro godinu dana da se vakciniše više od 50 miliona odraslih u Velikoj Britaniji. Profesor Robin Šatok sa Kraljevskog koledža u Londonu izjavio je prošle nedelje da bi samo vakcinacija „deset miliona najosetljivijih“ u Velikoj Britaniji trajala do aprila, „pod uslovom da svi dođu da se vakcinišu prvi ili drugi put“.

Veterinari, stomatolozi, babice, fizioterapeuti, studenti medicinskih škola pa čak i vojska biće mobilisani za potrebe davanja vakcina, predviđeno je planovima britanskog Ministarstva zdravlja. Izazov koji ih čeka možda može da ilustruje podatak da je tokom cele prošle zime u Engleskoj protiv gripa vakcinisano 1,7 miliona ljudi, piše „Dejli mejl“.