BEOGRAD - Predsjedavajući i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je večeras da su priče o ruskom uticaju na Republiku Srpsku besmislene i naglasio da je Srpska od Rusije dobila samo pomoć, a nikad ultimatum, niti išta drugo.
Dodik je naveo da je jedna od velikih stvari u kojima je Rusija pomogla Republiku Srpsku privatizacija Rafinerije nafte u Brodu koja je bila devastirana.
"Tek kada su Rusi kupili i počeli da rekonstruišu generator vidjeli su da u njemu nedostaje platinasta glava vrijedna pet miliona dolara. Oni o tome nisu pričali. Ja prvi put o tome pričam sada, ali oni nisu odustali", rekao je Dodik i dodao da su oni zaposlili 2.000 radnika i "digli Brod", a nakon toga nastavili da podižu benzinske pumpe, tako da Srpska sada ima najkvalitetnije gorivo.
Kao posebno važno Dodik je istakao upornost koju Rusija pokazuje o pitanju sprovođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma koji, kako je rekao, "Srpska slavi dok drugi jauču".
On je rekao da se svakodnevne vode teške borbe da se Dejton održi i da jedan broj ljudi u Srpskoj to ne razumije, navodeći da su svih proteklih godina visoki predstavnici nastojali da smanje snagu Republike Srpske i ponovo grade "neku BiH".
Dodik je naveo da u BiH ne prihvataju pruženu ruku Srbije i da su, kada im je rekao da je ta ruka pružena, odgovorili: "Da pružena, ali ne mislimo da je to dobro".
Dodik je rekao da je godinama unazad postojalo nastojanje da se uruši srpski identitet na prostoru BiH i uopšte na prostoru bivše Jugoslavije, ali da se u tome nije uspjelo i da je značajan doprinos tome dao Njegova svetost patrijarh srpski Irinej i Srpska pravoslavna crkva.
On je podsjetio da Republika Srpska i Srbija sada obilježavaju šest značajnih datuma iz srpske istorije, te da su ove godine prvi put obilježili Dan srpske zastave - 15. septembar.
"Naša zastava je zastava Srbije. Naš grb je grb Srbije. Mi to sada u Republici Srpskoj, zbog odluke visokog predstavnika, nismo mogli da ističemo, ali u svakom slučaju kod nas se pored himne koju smo usvojili, bar tamo gdje ja prisustvujem, himna `Bože pravde` svira i pjeva kao naša najomiljenija pjesma", rekao je Dodik za Televiziju Happy.
On je ponovio da se identitet srpskog naroda nije skršio i da su ljudi iz Crkve zaslužni što danas može da se izgradi jedan novi identitet.
"Kaže se da postoje `bosanski` Srbi, hrvatski `Srbi`. Taj pokušaj da se teritorijalno identifikuju Srbi jeste težnja da se ugasi njihov identitet. To datira iz Otomanskog carstva. Da se ne smije nikada dozvoliti Srbima da postanu najvažniji činilac na Balkanu", rekao je Dodik.
On je dodao da vjeruje se da svaki britanski ambasador koji dođe na ove prostore edukuje na toj doktrini.
"Mislim da je taj koncept da je dobra samo Srbija koja je slaba, a dobri Srbi su oni koji su podijeljeni, ali to nije tako. Srbi su ozbiljan narod i naše dvije države. Oni koji nam kažu da se okrenemo Sarajevu guraju neku priču koja je puna imaginacije, ali imaginacija za nas nije nepoznata stvar", rekao je Dodik.
Dodik je poručio da svijet nije uspio ni da satanizuje srpski narod, ma koliko to želio, jer se nije mogla izignorisati srpska stradalnička istorija.
Visoki predstavnik ne može više Srpskoj da učini nikakvo zlo
Predsjedavajući i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da Republici Srpskoj više nikakvo zlo ne može da čini ni visoki predstavnik, mada stalno to pokušava, ali da su njegova rješenja uvijek privremena.
Dodik je rekao da BiH ima međunarodnu superviziju i međunarodni protektorat, u kojem vlada stranac koji nije izabran.
On je podsjetio da je Aneks 10 Dejtonskog sporazuma uveo visokog predstavnika, koji je trebalo da bude tumač civilnog dijela sporazuma i nema izvršnu vlast, a onda su nametnuta "bonska oblašćenja" da visoki predstavnik donosi zakone.
"Ti zakoni koje donosi visoki predstavik su neodrživi, mijenjaju Ustav BiH. Ako se promijeni ustav, onda legalizujemo sve što su uradili. Onda je sve gotovo, zatvaramo radnju. Mi Srbi to ne smijemo dozvoliti", rekao je Dodik za TV Hepi.
On je naveo da pripada ljudima koji ne vjeruju u BiH.
"Srbi su samo tražili dejtonski status i to ne možemo da dobijemo", rekao je Dodik.
On je podsjetio da je i Venecijanska komisija rekla da je visoki predastavnik višak i da ne može zemlja u EU sa međunarodnim protektoratom, dodajući da su onda otišli još dalje u toj "zapetljanosti" i ubacili tri stranca u Ustavni sud, koji sa Bošnjacima čine većinu i donose odluke i zakone.
"To nigdje nema. Ja sam tragao, to nigdje nema. Ako je išta dokaz suvereniteta, to je da ustavni sud mora da bude neprikosnoven", rekao je Dodik.
Dodik je ocijenio da Republika Srpska samo ozbiljnim pristupom može da sačuva svoju poziciju, želi u EU, ali da se uvaži realnost u BiH, te podsjetio na primjere Belgije, NJemačke, Austrije, koje su članice EU.
"Mi samo tražimo da budemo vidljivi onoliko, koliko smo u Ustavu. Ako nam kažete da je evropski cilj da se odreknemo mehanizma u kojem se štitimo da nas preglasaju u BiH, onda to ne može da se desi. To nije fer ni korektno od stranaca da se toga odreknemo", rekao je Dodik, navodeći da je spreman da to kaže, bez obzira koliko EU bila moćna.
On je rekao da se ne zna šta nosi istorija i da li će za 50 godina da postoji EU, ili će još neke zemlje da izađu, a Srpska bi trebalo da preda neka svoja prava.
Dodik je naveo da je problem što se pokušava da se modelira BiH, da se prihvati dominacija građanskog koncepta - jedan čovjek, jedna glas, ali da je to moguće samo u dominantno jednonacionalnim zemljama, dok je u višenacionalnim to problem.
"Postoji jedna propaganda koji ide za tim – `pusti ove priče o borbi za državu, da vidimo od čega se živi`", naveo je Dodik napominjući da se, u stvari, bez države ne može da živi.
Dodik je rekao da u kontaktima sa strancima postoji nivo do kojeg on može da priča i da oni nikada ne kažu da treba ukinuti Republiku Srpsku, ali sve rade na tome, iako pričaju da dolaze u dobroj namjeri.
"Tačno znam šta Republika Srpska hoće, a šta neće. Hoće da bude dio dijaloga. A šta neće? Ta vrsta priča o promjeni ustava koju nam nameću, da legalizujemo neke njihove stvari koje su već učinili, a da mi samo dignemo ruku, to se neće desiti dok ja i moji ljudi sjedimo i branimo interese Srpske", rekao je Dodik.
Dodik je podsjetio da niko od stranaca nije reagovao na Rezoluciju SDA, u kojoj se zalažu za BiH bez Republike Srpske, sa regijama, u kojima Srbi ne bi mogli da sprovode svoju autentičnu i nacionalnu politiku, dok osude sve iz Republike Srpske na sam pomen da je BiH teška i neodrživa, da nema bazičnog konzensusa.
Govoreći o ultimatumu visokog predstavnika Valentina Incka da se skine ploča sa imenom Radovana Karacića na Palama, Dodik je rekao da se traži od njega da tu ploču skine, ali da ta priča nije uopšte u nadležnosti Predsjedništva BiH.
"Šta to znači ako od mene traže da fizički skinem ploču. S druge strane, u Sarajevu su ulice, škole po njihovim zločincima i to nikome ne smeta. Od stradalih Bošnjaka pokušavaju da nam nametnu priču o genocidu, a za stradanje Srba ništa. To je nedospustivo", naveo je Dodik.
Govoreći o Srebrenici, Dodik je rekao da se o tome nije ništa pričalo do 2001. godine, pa čak ni poslije Dejtona 1996. godine, a Alija Izetbegović nije nijednom otišao u Srebrenicu, nego" ta haranga da je to genocid počinje odjednom 2001. godine dolaskom Pedija Ešdauna za visokog predstavnika".
On je podsjetio da je tadašnja Vlada Republike Srpske pod međunarodnim prijetnjama i pritiskom usvojila izvještaj o Srebrenici, kao i da su smjenjivani srpski političari, policajci, bez mogućnosti da se žale.
Dodik je rekao da nijedna haška presuda nije došla do ubijenih 8.700 Bošnjaka u Srebrenici, kako je pisalo u tom izvještaju, te dodao da je nemoguće da je za tih sedam srebreničkih dana pobijeno toliko ljudi, ali je taj izvještaj u Hagu korišćen kao činjenica, te da ga je kasnije Srpska poništila.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.