Nauka dovodi u vezu korona virus i zagađenje vazduha 1Arhivska fotografija Foto: Beta/Ana Slović

Problem zagađenja vazduha u Srbiji već nekoliko godina privlači sve veću pažnju javnosti, o čemu svedoče i alarmantni podaci o različitim bolestima i broju smrtnih slučajeva uzrokovanih ovom vrstom zagađenja.

Pored toga, mnogi naučnici u svetu smatraju da zagađenje vazduha doprinosi i širenju korona virusa, sa kojim se ove godine suočio ceo svet.

Brojni naučni radovi ukazuju na to da su ozbiljnije posledice pandemije u područjima koja se suočavaju sa prekomernim zagađenjem vazduha, a Beogradska otvorena škola je priredila analizu odabranih naučnih radova na ovu temu.

Kakvi su zaključci naučnih istraživanja?

Istraživanja pokazuju da zagađenje vazduha povećava rizik od mnogih bolesti poput hronične opstruktivne plućne bolesti, astme, srčanog oboljenja, karcinoma, dijabetesa i mnogih drugih. Upravo ove bolesti predstavljaju povećan rizik od teškog ishoda bolesti COVID-19.

Kroz analizu različitih studija ukazao se značaj isticanja problema zagađenja vazduha sa aspekta javnog zdravlja. Zagađen vazduh ne utiče samo na pojavu akutnih, hroničnih problema i pojavu prevremene smrtnosti, već predstavlja ekonomsko opterećenje za jednu državu – za zdravstveni, ali i ostale sektore privrede, navodi Srđan Kukolj – ekspert za javno zdravlje i životnu sredinu i autor studije.

Zagađenje spoljašnjeg vazduha na koje utiču meteorološke prilike, stepen industrijalizacije i regionalna topografija, može delovati kao prenosilac zaraze i faktor pogoršanja ozbiljnosti koronavirusa. Relativno mali broj postojećih radova i različite metodologije koje su korišćene pri izradi napisanih radova predstavljaju značajna ograničenja u donošenju jedinstvenog zaključka da postoji povezanost zagađenja vazduha sa bolešću COVID-19, iako većina studija podržava ovu vezu.

A koja je uloga institucija javnog zdravlja?

Ova analiza bila je povod za organizovanje panel diskusije 16. novembra 2020. godine, na kojoj se pored rezultata analize, razgovaralo i o zagađenju vazduha u Srbiji i ulozi institucija u oblasti javnog zdravlja. U panel diskusiji je uz predstavnike Beogradske otvorene škole i autora analize Srđana Kukolja, učestvovala i dr Branislava Matić Savićević iz Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut”.

U Srbiji se dešava da lokalni zavodi javnog zdravlja gube poslove zbog Zakona o javnim nabavkama, dok Zakon o javnom zdravlju određuje da vršenje monitoring rade upravo lokalni zavodi. Zbog nepravilnog tumačenja ovih zakona dešava se da lokalni zavodi za javno zdravlje na tenderu izgube merna mesta za merenje kvaliteta vazduha.

To je bio slučaj u Valjevu, gde je lokalni zavod za javno zdravlje izgubio pet mernih mesta koja je dobila privatna klinika, koja se nalazi u nekom drugom okrugu. Sve navedeno dovodi do toga da lokalni zavodi za javno zdravlje nemaju podatke o tome kakav je kvalitet vazduha u njihovom okrugu i samim tim ti podaci za javno zdravlje nestaju. Ovo je problem koji mora da se prevaziđe kako bi stanovništvo naše zemlje dobijalo relevantne podatke o stanju kvaliteta vazduha, navela je, između ostalog, dr Branislava Matić Savićević.

Analiza naučnih radova na temu povezanosti zagađenja vazduha i COVID-19 izrađena je u okviru projekta “Kvalitet vazduha, javno zdravlje i COVID-19”, koji Beogradska otvorena škola sprovodi uz podršku Britanske ambasade u Beogradu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari