Dostupni linkovi

Demokratski front 'kamen u cipelama' nove vlasti u Crnoj Gori


Milan Knežević iz DF-a (sa maskom u bojama zastave Srbije) i Zdravko Krivokapić (desno) na sjednici Skupštine Crne Gore
Milan Knežević iz DF-a (sa maskom u bojama zastave Srbije) i Zdravko Krivokapić (desno) na sjednici Skupštine Crne Gore

Demokratski front (DF), vodeća stranka pobjedničke koalicije, u otvorenom pismu zahtijeva od ambasadorke Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Podgorici Džudi Rajzing Rajnke da se odredi povodom navodnog ultimatuma upućenog mandataru za sastav Vlade Crne Gore, Zdravku Krivokapiću.

Kako navode, Krivokapić ih je obavijestio da mu je jedan inostrani faktor ultimativno saopštio da lideri DF-a "ne mogu zauzeti ona mjesta u Vladi koja im je dao narod".

Dodaju da su ovu informaciju dobili od Krivokapića “ubrzo nakon sastanka kojeg je mandatar imao u Vašoj (SAD) ambasadi”.

Da se međunarodni faktor koristi kao karta za međusobne političke bitke nije specifičnost Crne Gore jer su se slična prepucavanja događala i ranije u regionu, ocjenjuje u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) politički analitičar iz Beograda Boško Jakšić, komentarišući sukob unutar vladajuće koalicije u procesu formiranja nove vlade.

Šta kažu iz DF-a?

Iz Demokratskog fronta, glavnog konstituenta pobjedničke koalicije Za budućnost Crne Gore, poručili su mandataru Zdravku Krivokapiću, inače nosiocu njihove izborne liste, da mišljenja ambasadora akreditovanih u Crnoj Gori ne treba da budu primarna u sastavljanju nove vlade. Poručuju i da ne treba da sluša diplomate nego “narod koji ga je birao”.

Reakcije više funkcionera DF uslijedile su nakon što je mandatar Krivokapić napisao da nijedna stranka pobjedničke koalicije neće biti isključena iz procesa formiranja Vlade, istakavši da „insistiranje na pojedincima iz tih koalicija nije interes građana ni države jer Crnu Goru čekaju teški i istorijski izazovi koje samo Vlada sa ekspertskim karakterom može prevazići“.

Lideri Demokratskog fronta smatraju da su na osnovu političkih i stručnih kapaciteta, ali i na osnovu izbornog rezultata najpozvaniji da preuzmu ključne resore u Krivokapićevom kabinetu.

“Sugerisao sam da mišljenja ambasadora ne treba da budu primarna. Rješenja za Crnu Goru su u Crnoj Gori “, rekao je poslanik DF-a Branko Radulović za dnevni list Vijesti, nakon sastanka sa Krivokapićem.

Nerealni populizam

Boško Jakšić kaže da su poruke iz DF-a da strane ambasade neće sastavljati novu vladu populizam koji lijepo zvuči ali, kako kaže, nije izvodljiv u postojećim međunarodnim odnosima:

“U ovom konkretnom slučaju naravno da je Zapad zainteresovan da u Vladu Crne Gore ne uđu oni koji su promovisani kao neko ko je na granici ekstremnih satelita Beograda”, kaže Jakšić, aludirajući na lidere opozicionog Demokratskog fronta:

Problem je nacionalizam: Boško Jakšić
Problem je nacionalizam: Boško Jakšić

“Problem je njihov nacionalizam. Zato ih Zapad ne želi, kao ni gospodin Krivokapić kome treba jedna balansirana vlada koja neće imati ekstreme niti sa jedne niti sa druge strane, što je Crnoj Gori u ovom trenutku preko potrebno”, ocjenjuje Jakšić.

Sukob unutar pobjedničke koalicije Za budućnost Crne Gore oko navodnog uticaja zapadnih država na sastavljanje buduće crnogorske vlade, posljedica je neprihvatanja činjenice da je Crna Gora odavno zacrtala put ka zapadnim vrijednostima, kaže politički analitičar Dragiša Janjušević.

“Tu se Zapad uzima kao faktor kočenja ili nesaglasja među konstituentima buduće Vlade i na taj način se želi pokazati neka lojalnost određenih partija Rusiji i tom evroazijskom konceptu.To je politički legitimno, ali Crna Gora je odavno utvrdila svoj spoljnopolitički pravac. U tom smislu se i oni moraju prilagođavati i prihvatiti to kao neminovnu političku realnost“, smatra Janjušević.

Pitanje legitimiteta

Budući da je Crna Gora članica NATO i kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji (EU), za Boška Jakšića je legitimno interesovanje zapadnih sila ko će biti na mjestima iz oblasti bezbjednosti i spoljne politike u budućoj crnogorskoj vladi

“Legitimno je da Zapad na taj način brani svoje interese u regionu.Crna Gora je kao članica NATO već preuzela i neke obaveze koje proističu iz članstva.Međutim, dovoljno je što je Crna Gora članica da njena Vlada mora da promoviše takvu politiku. Ako u Vladu uključite ljude koji su proruski orjentisani, onda je to veliki kamen u cipelama te Vlade”, ocjenjuje Jakšić.

Od završetka izbora, 30.avgusta, na kojima je smijenjena trodecenijska vlast Demokratske partije socijalista, predstavnici međunarodne zajednice u nekoliko navrata, pokazali su interesovanje kako će se, nakon političkih promjena, nastaviti partnerska saradnja unutar NATO-a.

Generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg je poručio da sigurnosni kriterijum moraju biti zadovoljeni, ko god bio na vlasti u Crnoj Gori.

"I to važi za sve, pa i u Crnoj Gori, ko god bio na vlasti, zato što je to zahtjev koji sve zemlje moraju da zadovolje", rekao je Stoltenberg 8. oktobra u Briselu.

Potpredsjednik Atlantskog savjeta Damon Vilson (Wilson) u intervjuu za RSE, rekao je da će NATO pažljivo pratiti ispunjavanje obaveza koje je Crna Gora preuzela:

"I da akteri, koji imaju sumnju i koji su nepouzdani, ne budu stavljeni na mjesta koja se tiču sigurnosti i ne budu poslani za predstavnike u NATO-u. Mislim da će biti jako važno za Crnu Goru da pokaže da može da ispuni svoje međunarodne obaveze i da može biti odgovoran partner."

Prema Ustavu Crne Gore, Skupština se raspušta ukoliko se ne izabere vlada u roku 90 dana od momenta kada predsjednik predloži mandatara. Predsjednik Milo Đukanović je 6. oktobra predložio Zdravka Krivokapića za mandatara. Rok od 90 dana isteći će 6. januara.

XS
SM
MD
LG