Članak je objavljen pod naslovom "Masovni egzodus prema bogatom Zapadu" i konstatuje da zemlje jugoistočne Evrope ne uspevaju da zadrže svoje mlade, dobro obrazovane građane.
"Evropa se smanjuje i stari. Prema prognozama će se do 2070. godine broj Evropljana smanjiti za 23 miliona, a broj starijih od 65 godina povećati za 20 do 30 odsto. To ima efekte na stambeno tržište, penzione sisteme, infrastrukturu i društvo u celini, ali ne u istoj meri u svakoj članici EU. Najviše će biti pogođene države koje beleže veliko iseljavanje lokalnog stanovništva", navodi Die Presse i kao jednu od tih zemalja navodi Hrvatsku. Uz nju su tu još Bugarska, Rumunija i Grčka, kao četiri najproblematičnije članice EU kada je reč o iseljavanju.
Nasuprot njima su pak Nemačka, Austrija, Italija i Španija, članice EU koje privlače najviše useljenika.
Die Presse navodi da se problemi na tržištu rada već osećaju i da je nemoguće naći mlade, obrazovane kadrove za neka radna mesta jer su oni odlučili da sreću potraže na bogatom Zapadu. "U mnogim branšama se već godinama žale na dramatični nedostatak stručnih kadrova", piše austrijski list.
"Brzo starenje stanovništva preti i penzionim, zdravstvenim i socijalnim sistemima siromašnih država jugoistočne Evrope. To više neće biti moguće finansirati", kažu.
Navode da je Hrvatska među članicama EU s najnižom stopom rođenih, nasuprot Irske i Francuske koje imaju najviše novorođenih stanovnika.
Prema procenama vlade u Bukureštu, dva miliona Rumuna živi već godinama u inostranstvu, najviše u Italiji i Španiji. Oko 700.000 Bugara se raselilo širom EU. Oko pola miliona Grka je emigriralo od krize evrozone 2010. godine, a čak se i iz Mađarske, koja se predstavlja kao neoliberalni raj, masovno iseljavaju.
Die Presse citira hrvatskog demografa Tadu Jurića s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, koji kaže da je iseljavanje iz Hrvatske "katastrofa". On Nemačku i ostale bogate članice optužuje da svoje demografske probleme žele da reše useljavanjem iz drugih članica.
"Mislim da nije fer da se Nemačka spašava na račun Hrvatske. Ako se trendovi ovako nastave, Hrvatska će nestati", izjavio je Jurić za DPA. Sličnu sudbinu predviđa i za Bugarsku, Rumuniju i Grčku.
Austrija zavisi od stranih radnika
"Činjenica je da su zapadne zemlje Unije zavisne od rada s Istoka. Doseljenici preuzimaju poslove u građevini, brizi za starije i gastronomiji koje domaće stanovništvo više ne želi da radi", piše Die Presse.
Ističu da od toga profitira i Austrija, u koju se od 2008. do 2018. doselilo 850.000 ljudi iz drugih članica EU. Najviše iz Nemačke, ali slede Rumunija, Hrvatska i Bugarska. U Austriji i poljoprivredni sektor zavisi od rada stranaca.
Na kraju list konstatuje da se sve to događa "na račun zemalja iz kojih radnici dolaze", zemalja koje "nemaju šta da im ponude".
Kurir.rs/Index.hr
NE PROPUSTITE
