Dostupni linkovi

Četiri meseca posle redovnih, u Srbiji opet o vanrednim izborima


Otvaranje šampanjca pri proslavi ubedljive pobede Srpske napredne strane (SNS) na parlamentarnim izborima u Srbiji 21. juna 2020. u izbornom štabu te partije u Beogradu. Stranački lider i predsednik Srbije Aleksandar Vučić je za govornicom.
Otvaranje šampanjca pri proslavi ubedljive pobede Srpske napredne strane (SNS) na parlamentarnim izborima u Srbiji 21. juna 2020. u izbornom štabu te partije u Beogradu. Stranački lider i predsednik Srbije Aleksandar Vučić je za govornicom.

Od kada su se završili izbori 21. juna, pa do najave sastava buduće vlade, što će se, prema najavama, dogoditi 20. oktobra, predsednik Srbije i lider vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) u nekoliko navrata pomenuo je mogućnost održavanja prevremenih izbora.

Taj scenario bi podrazumevao da će se, uporedo sa redovnim predsedničkim i beogradskim, održati i novi parlamentarni izbori.

Dragan Šormaz, doskorašnji poslanik SNS-a, za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da "podržava redovne izborne cikluse" i da ne vidi zašto bi se 2022. godine raspisivali vanredni parlamentarni izbori.

Kome Vučić šalje poruke?

"Ne vidim nijedan razlog koji bi mogao da destabilizuje narednu vladu i vladajuću većinu u parlamentu, čak i ako bi Srpska napredna stranka odlučila da sama formira vladu", kaže Šormaz.

On dodaje da Vučićeve izjave o mogućnosti vanrednih izbora 2022. godine treba shvatiti kao reakcije na izjave opozicije iz čijih redova, kako navodi, stalno govore o potrebi vanrednih izbora.

Uz ogradu da uvek može da se dogodi nešto nepredviđeno, Šormaz kaže da ipak ne vidi najave ničeg sličnog tome. Ističe da je bitna narodna volja, koja je iskazana na junskim izborima, i to ne na godinu i po dana, nego na pun mandat od četiri godine.

SNS je odnela ubedljivu pobedu na junskim izborima. U parlament Srbije je, osim Vučićeve SNS, koja je osvojila 188 od 250 mandata, dosadašnjeg koalicionog partnera Socijalističke partije Srbije SPS), i manjinskih stranaka, od opozicionih stranaka ušao još samo Srpski patriotski savez (SPAS) Aleksandra Šapića.

Šormaz za RSE iznosi da nije pristalica formiranja koncentracione vlade u koju bi ušle sve parlamentarne stranke.

"Šta je to tako nestabilno da bismo imali koncentracionu vladu?", ističe on.

Šormaz (na fotografiji): Vučićeve izjave o mogućnosti vanrednih izbora 2022. treba shvatiti kao reakcije na izjave opozicije
Šormaz (na fotografiji): Vučićeve izjave o mogućnosti vanrednih izbora 2022. treba shvatiti kao reakcije na izjave opozicije

Umesto toga, Šormaz kaže da se zalaže da SNS sam, sa manjinama, formira vladu, a da svi ostali, uključujući i dosadašnjeg koalicionog partnera, Socijalističku partiju Srbije (SPS), budu u opoziciji.

Sa druge strane, u opoziciji veruju da bi Vučić mogao raspisati vanredne parlamentarne izbore za godinu i po dana.

Opozicija o nagoveštajima predsednika države

Razlog da ih raspiše Borko Stefanović, zamenik predsednika opozicione Stranke slobode i pravde, vidi u tome što je, kako navodi, i sam Vučić shvatio da je "bojkot izbora potpuno uspeo, što vidi cela Srbija i Evropa".

Stefanović za RSE navodi i da je Vučić shvatio da sada "ima nelegitimnu vlast sa jednopartijskom skupštinom, zarobljenim medijima i veoma nepovoljnim izveštajem Evropske komisije".

Stranka slobode i pravde (SSP) predvodnica je doskorašnjeg bloka Savez za Srbiju, koji je bojkotovao izbore 21. juna, a sada je vodeća članica novog opozicionog bloka - Ujedinjene opozicije Srbije.

Vučić je 11. oktobra na konferenciji za medije u Palati Srbija rekao da će se videti da li će biti održani vanredni parlamentarni izbori 2022. godine, a prvi put je mogućnost njihovog raspisivanja, gostujući na TV Pink, pomenuo sredinom avgusta.

Borko Stefanović za RSE kaže da "ni 41 posto ljudi nije izašlo na izbore i više od tri miliona ljudi nema svoje predstavnike u Skupštini".

Stefanović ocenjuje i da je jedini izlaz iz, kako navodi, krize u zemlji "da dobijemo normalne izborne uslove, pre svega otvoren (javni servis) RTS za drugačije mišljenje, kao i kontrolu izbora bez pritiska i ucena birača". "Bez toga, ne možemo imati iole slobodne izbore. To je zadatak celokupne opozicije i to je ono na šta ćemo se svi fokusirati."

Izborne neregularnosti konstatovane su u poslednjem izveštaju Evropske komisije o napretku Srbije. U njemu se navodi da, pored ostalog, Srbija nije napravila nikakav napredak kada su u pitanju izborni i pravosudni sistem.

Kada je reč o izborima, izveštaj navodi da je svima omogućeno učešće i kampanja, ali da su najveći mediji favorizovali vladajuće strukture.

Dodaje se i da novi parlament Srbije karakteriše ubedljiva brojčana nadmoć vladajuće partije i odsustvo istinske opozicije, što je "situacija koja ne doprinosi političkom pluralizmu u zemlji".

Komisija je ocenila da u Srbiji novi saziv parlamenta i političke snage treba da nastave međupartijski dijalog pod vođstvom Evropskog parlamenta, kako bi unapredili parlamentarne standarde i postigli širok partijski i društveni konsenzus u reformama vezanim za put u EU.

Stefanović (na fotografiji): Jedini izlaz krize u zemlji je da dobijemo normalne izborne uslove, pre svega otvoren RTS za drugačije mišljenje
Stefanović (na fotografiji): Jedini izlaz krize u zemlji je da dobijemo normalne izborne uslove, pre svega otvoren RTS za drugačije mišljenje

"Znamo da on (Vučić, prim. aut.) nije baš raspoložen da popušta, ali na nama je da kroz borbu dođemo do uslova koji omogućavaju promenu sistema na izborima. Pogotovo što sada većina građana Srbije zna da ova vlast ne može nikako da reši probleme ljudi", navodi Borko Stefanović.

Vučićevo pominjanje mogućnosti vanrednih parlamentarnih izbora za RSE komentarisao je i Zoran Živković, doskorašnji lider opozicione Nove stranke. On se, nakon lošeg rezultata na junskim izborima, početkom oktobra povukao sa njenog čela.

Koalicija "Nek maske padnu", koju je predvodila Živkovićeva Nova stranka, osvojila oko 0,3 odsto glasova i ostala ispod izbornog cenzusa od tri odsto.

Sprema li se neko za predsedničke izbore 2022.?

Živković za RSE kaže da Vučićevim izjavama, među kojima je i najava mogućnosti vanrednih izbora 2022. godine, ne treba pridavati prevelik značaj, s obzirom da su, kako navodi, "mnoge od prethodnih izjava bile čista laž - neće se kandidovati za predsednika, zna ko je ubio Olivera Ivanovića, fabrika čipova u Pančevu, leteći automobili...".

On, međutim, ističe da ozbiljna opozicija treba da "odmah započne pripreme za izbore 2022". "Pre svega za predsedničke, ali i za parlamentarne, vojvođanske i lokalne. Opozicija uvek mora biti spremna za mahnita iznenađenja autokrate."

Eventualni vanredni izbori za godinu i po dana doneli bi "povećanje mobilizacije stranačkih organizacija, ali i motivacije građana da iskoriste svoje pravo glasa i smene autokratski režim", veruje Živković.

Živković (na fotografiji): Ozbiljna opozicija treba da 'odmah započne pripreme za izbore 2022.'
Živković (na fotografiji): Ozbiljna opozicija treba da 'odmah započne pripreme za izbore 2022.'

On takođe ocenjuje i da Vučić misli da bi spajanje izbora odgovaralo SNS, ali i napominje da su isto to mislili i predsednici Slobodan Milošević i Boris Tadić na izborima 2000. i 2012. godine, uz podsetnik da su na tim izborima izgubili podršku birača.

Živković ocenjuje da bi novi parlamentarni izbori odgovarali onima koji bi u tom trenutku bili ozbiljniji, odlučniji, bolje organizovani.

"To mora biti prava opozicija, a da bi bila takva pripreme moraju početi odmah. Borba za slobodne medije, kontrola troškova kampanje, međunarodna kontrola predizbornog, izbornog i postizbornog postupka, zajednički kandidat za predsednika, logične koalicije za parlamentarne i gradske izbore", kaže Živković za RSE.

On dodaje da bi Nova stranka, nedavno ujedinjena sa drugom opozicionom grupacijom – Pokretom slobodnih građana, izašla na eventualne prevremene izbore 2022. godine "ako zajedničke pripreme opozicije počnu uskoro, ako se ostvare dovoljni medijski uslovi i ako se nađu zajednički kandidati".

U pogledu očekivanja kako će se prema potencijalnim vanrednim izborima opredeliti deo opozicije koji je bojkotovao poslednje izbore, Živković kaže da je "protekli bojkot bio besmisleni, kontraproduktivni promašaj" i da "to nikako ne treba ponoviti".

Šta sve utiče na izbornu dinamiku?

Dejan Bursać, iz Instituta za političke studije beogradskog Fakulteta političkih nauka (FPN), kaže da je svakako moguće da Vučić raspiše vanredne skupštinske izbore za godinu i po dana.

Za to, kako navodi za RSE, ne postoje zakonske prepreke, a uz to, "već smo navikli da je izborna dinamika podređena pre svega stranačkoj taktici".

Da li će ih Vučić raspisati zavisiće, prema njegovom mišljenju, pre svega od interne stranačke taktike i od međunarodnog faktora, odnosno, od toga koliko pozitivno će spoljni akteri gledati na izbore koji znače novo odlaganje reformskih procesa.

Zapadni Balkan nakon još jedne Vučićeve izborne pobede
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:33:51 0:00

On kaže i da bi Vučiću vanredni parlamentarni izbori, s jedne strane, verovatno dodatno "pogurali" rezultat SNS-a na beogradskim izborima, koji se istovremeno održavaju. Tu, ističe on, postoji bojazan vladajuće partije jer je Beograd jedan od retkih gradova gde je, prema njegovoj oceni, opoziciji ostala kakva-takva infrastruktura i gde ona može da vodi kampanju.

Ističe da je važnije to što bi izbori dve godine pre roka presekli moguće formiranje opozicionih frontova za 2024. godinu, kada je rok za održavanje redovnih opštih izbora, i tako omogućile SNS-u miran period do najmanje 2026. godine.

Osim unutrašnjih, ističe on, postoje i spoljnopolitički razlozi da Vučić raspiše vanredne izbore za godinu i po dana.

'Ne treba zaboraviti i da se Vučić nalazi u nelagodnoj situaciji sa stanovišta međunarodnog imidža svoje vlasti, sa gotovo jednostranačkim sastavom skupštine.'
- Dejan Bursać

"Ne treba zaboraviti i da se Vučić nalazi u pomalo nelagodnoj situaciji sa stanovišta međunarodnog imidža svoje vlasti, sa gotovo jednostranačkim sastavom skupštine. Izbori 2022. bi bili šansa da se takav utisak malo ublaži kroz eventualnu veću pluralizaciju parlamenta, a bez ozbiljnog ugrožavanja vlasti SNS-a", navodi Bursać.

Bursać se, međutim, pita koja bi bila argumentacija, bar sa stanovišta legitimiteta, za raspuštanje vlade u situaciji u kojoj SNS ima gotovo 80 odsto poslanika, a vladajuća većina čak 95 posto.

On smatra da bi vanredni izbori bili "još jedan vid pritiska na opoziciju" jer bi joj skratili period za konsolidaciju, ali bi joj doneli i dodatne dileme.

"S jedne strane, izborni uslovi se verovatno neće poboljšati i vi onda nemate racionalan argument zašto biste 2022. izlazili na izbore ako ste ih 2020. bojkotovali. Sa druge strane, novim izbegavanjem izborne borbe rizikujete dalju marginalizaciju i moguće političko nestajanje".

Srbiji bi, prema njegovom sudu, vanredni skupštinski izbori za godinu i po dana "izvesno doneli nov period stagnacije", jer smo, kako navodi, svedoci da u zemlji sve stane u izbornom i postizbornom periodu, dok se ne formira vlada.

Ukoliko se Vučićeva najava vanrednih parlamentarnih izbora obistini, bili bi to treći vanredni izbori za osam godina od kada naprednjaci vladaju i deveti vanredni parlamentarni izbori od uvođenja višestranačja u Srbiji.

Od dolaska SNS na vlast 2012. godine vanredni parlamentarni izbori održani su 2014. i 2016. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG