Europski komesar za proširenje Oliver Varhelyi potvrdio je da je Europska komisija (EK) svjesna da je nekoliko ulica trgova i zgrada u Bosni i Hercegovini nazvano po "kontroverznim pojedincima povezanim s Drugim svjetskim ratom ili sukobima iz devedesetih godina, među kojima su ratni zločinci koje su osudili međunarodni tribunali i poziva vlasti u toj državi da krivično kazni negiranje najtežih zločina".
On se ovim problemom pozabavio u pisanom odgovoru na poslaničko pitanje iz Europskog parlamenta putem kojeg se od EK traže dogovori o ulicama koje nose imena "istaknutih pripadnika Ustaškog režima", i kao primer su iznijeta imena Mila Budaka i Jura Francetića u Mostaru, ili slučaj osnovne škole u Sarajevu koja nosi ime Mustafe Busuladžića.
U ovom pismu, komesar podsjeća da je obaveza svake zemlje koja teži članstvu u Europsku uniju da osudi negiranje zločina i genocida.
"Okvirna odluka Vijeća o borbi protiv rasizma i ksenofobije iz 2008. godine, koja je deo pravne tekovine EU, poziva sve države članice EU da, između ostalog, krivično kazne javno odobravanje, negiranje ili grubu banalizaciju zločina genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina na način koji će vjerovano podstaći na nasilje ili mržnju. Potiču se sve zemlje kandidati i potencijalni kandidati da učine isto", stoji u pisanom odgovoru komesara Olivera Várhelyija.
Inače, u više bosanskohercegovačkih gradova, ulice ili ustanove nose imena po ličnostima koje se vezuju za fašizam.
U Sarajevu, osnovna škola nosi ime Mustafe Busuladžić, intelektualaca koji je podržavao nacističke stavove i progon sarajevskih Jevreja.
Jedna ulica se naziva po Asafu Serdareviću, jedan od osnivača organizacije "Mladi muslimani" (ilegalna organizacija islamskih aktivista u BiH, osnovana 1939.).
Također postoji ulica Huseina Đoze, koji je bio imam 28. regimente Handžar divizije.
Postoje i dvije ličnosti koje su služile kao administrativci u nezavisnoj državi Hrvatskoj, a imaju svoje ulice u Sarajevu.
Alija Nametak, koji je bio je direktor Hrvatskog državnog kazališta u Sarajevu za vrijeme NDH, čije ime nosi i jedan sarajevska škola, te Enver Čolaković, NDH-ov ataše za kulturu u Mađarskoj, kao i blizak suradnik Ante Pavelića, predsjednika Vlade NDH.
Također u tzv. zapadnom dijelu Mostara, pet ulica nosi imena vojnih i političkih zvaničnika pronacističke nezavisne države Hrvatske (NDH) i hrvatskog fašističkog ustaškog pokreta, kao što su ulice Mile Budaka, Jure Francetića, Ante Vokića i Mladena Lorkovića, Ive Zelenike Tovarnika, te Đure Spuževića, koji su bili istaknuti vojni i politički dužnosnici NDH.
U međuvremenu, u Foči se nedavno pojavio mural Draže Mihailovića, a na zgradama ovoga grada postoje i murali Gavrila Principa, atentatora nad austrijskim prijestolonasljednikom Francom Ferdinandom iz 1914, kao i izviđača i srpskih vojvoda iz Prvog svjetskog i ranijih ratova Dragutina Matića, Stepana Stepe Stepanovića i Petra Bojovića.
Europski komesar za proširenje potvrdio je da u svakom političkom dijalogu s predstavnicima iz Bosne i Hercegovine, briselski sugovornici ističu neophodnost da se poduzmu "konkretni koraci za promociju okruženja - pogodnog za pomirenje kako bi se premašilo nasljeđe rata".
S tim u vezi Varhelyi podsjeća je nasljeđe iz prošlosti također deo prošlogodišnjeg mišljenja Europske komisije na aplikaciju BiH da dobije kandidaturu za punopravno članstvo.
"U Mišljenju Europske komisije primećuje se i da revizionizam i poricanje genocida proturječe najosnovnijim europskim vrednostima", stoji u Varhelyijievom odgovoru, te se dodaje da će obilježavanje godišnjice Dejtonskog sporazuma biti prilika da se razmisli i o pitanju "uvredljivih simbola u javnoj sferi".
