NBS: Moguće da će privredni pad biti manji od 1,5 odsto
Narodna banka Srbije zadržala je projekciju iz maja da će bruto domaći proizvod Srbije ove godine realno biti niži za 1,5 posto, ali ne isključuje mogućnost da bi pad BDP-a mogao da bude manji jer ima pozitivnih kretanja koja upućuju na to.
Za narednu godinu, NBS predviđa privredni rast od oko 6,0 procenata, piše u avgustovskom Izveštaju o inflaciji centralne banke.
U dokumentu se navodi da je ekonomski oporavak započet u maju i nastavljen u junu prevazišao očekivanja NBS, i da dodatne stimulativne mere monetarne i fiskalne politike, kao i bolji izgledi za poljoprivrednu sezonu, predstavljaju pozitivne signale da bi usporavanje privredne aktivnosti ove godine moglo da bude i manje od projektovanog.
Međutim, zbog ponovnog globalnog širenja virusa korona, koje za posledicu može imati sporiji oporavak svetske ekonomije i eksterne tražnje, NBS je odlučila da ostane pri majskoj projekciji BDP-a.
Najjači efekti pandemije osetili su se u drugom tromesečju, kada je ekonomska aktivnost smanjena za 6,5 posto na međugodišnjem nivou, što je bolje od naših očekivanja predstavljenih u majskom izdanju Izveštaja o inflaciji, napominje NBS.
Dodaje da su pravovremene i koordinirane mere Vlade i NBS sprečile veći pad ekonomske aktivnosti u početnoj fazi pandemije.
"Zbog oporavka ekonomske aktivnosti u maju i junu, koji je usled donetih ekonomskih mera snažniji od očekivanog, i uz strukturu privrede Srbije u kojoj je manje učešće sektora turizma i ugostiteljstva, možemo očekivati bolji ishod po pitanju BDP-a ove godine nego u ostalim evropskim zemljama. To je u skladu i s projekcijama međunarodnih institucija", istakla je guverner NBS Jorgovanka Tabaković.
Prema njenim rečima, u nastavku godine se očekuje dalji ekonomski oporavak, potpomognut donetim i najavljenim dodatnim merama Vlade i NBS.
Cilj je, kaže Tabaković, da se povoljnim uslovima finansiranja privrede i stanovništva stimuliše privredni rast i očuva povoljna srednjeročna perspektiva zemlje.
Očekuje da će oporavak već u narednoj godini biti više nego potpun, bez ugrožavanja cenovne i finansijske stabilnosti.
"Cilj nam je da se sačuvaju životi ljudi, ali da se u isto vreme sačuvaju i radna mesta i pomogne najugroženijim preduzećima. Verujem da smo dokazali da umemo da prepoznamo izazove vremena u kome živimo i da našu ekonomiju vodimo putanjom održivog i ubrzanog rasta, a građanima obezbedimo dalji rast životnog standarda", poručila je guverner Jorgovanka Tabaković.
Niska i stabilna inflacija do kraja 2021.
Narodna banka Srbije očekuje da će inflacija ostati niska i stabilna i u narednom periodu, a prema avgustovskoj centralnoj projekciji NBS, potrošačke cene će nastaviti da se kreću u donjoj polovini ciljanog raspona, bliže donjoj granici cilja do kraja 2021. godine.
Takvom kretanju inflacije doprineće relativno niska agregatna tražnja, inflacija u međunarodnom okruženju i svetske cene primarnih poljoprivrednih proizvoda, dok će efekti niže svetske cene nafte postepeno iščeznuti, navodi se u avgustovskom Izveštaju NBS o inflaciji.
Nakon toga, s daljim rastom ekonomske aktivnosti i tražnje, inflacija će početi postepeno da se kreće ka centralnoj vrednosti cilja od 3,0 posto, ali će ostati ispod nje i u 2022, procenjuje centralna banka.
U odnosu na majsku prognozu, nova projekcija inflacije je na nešto višem nivou u kratkom roku, pre svega u trećem tromesečju, zbog viših cena voća, povrća i svetske cene nafte prethodnih meseci od pretpostavljenih.
U srednjem roku, projekcija inflacije je na nižem nivou, jer će prema oceni NBS dezinflatorniji uticaj agregatne tražnje i uvozne inflacije nadjačati inflatorni uticaj cene nafte na svetskom tržištu.
Iz centralne banke podsećaju da su se, u skladu s globalnim trendom usporavanja inflacije tokom početne faze pandemije, kretale i potrošačke cene u Srbiji.
Nakon što je u aprilu i maju bila ispod donje granice cilja, međugodišnja inflacija se vratila u granice cilja i u julu je iznosila 2,0 procenta, na šta su u najvećoj meri su uticali iščezavanje baznog efekta iz prošle godine kod cena hrane i sve manji negativni doprinosi cena naftnih derivate.
Pozitivan i nešto veći doprinos nego u prethodnom tromesečju beležile su cene voća, dok je doprinos ostalih kategorija hrane, kao i ne prehrambenih proizvoda, bio stabilan, što ukazuje na punu snabdevenost tržišta i u otežanim uslovima pandemije, konstatuje NBS.