Godišnje se 130 .000 tona otpada odloži na gradsku deponiju

NIŠ

 Na Gradsku deponiju Bubanj se godišnje odloži oko 100.000 tona otpada, a sa internim otpadom bude i do 130.000 tona, kaže Dragoslav Pavlović, direktor JKP „Mediana“ i dodaje da ti samo znači da deponija iz godine u godinu raste ali i da se količina otpada koja se tu uskladišti stalno povećava. To je jedan od glavnih razloga zbog čega se sve intenzivnije razmišlja o proširenju deponije, ali i „konzervisanju“ polja koja više ne mogu da primaju otpad kakav je slučaj sa poljem S4.

                    „Trudimo se da preuzmemo otpad sa čitave teritorije Nišavskog upravnog okruga, a sa nama su ugovor o odlaganju otpada potpisale i opštine Doljevac, Gadžin Han i Merošina koje i prirodno gravitiraju ka Nišu za odlaganje otpada. Ove opštine plaćaju odlaganje otpada gradu i otpad se nesmetano odlaže. To je manja količina otpada, a najveća količina otpada se  generiše na teritoriji grada Niša i to je, bez inertnog otpada, blizu 100.000 tona, a sa  inenrtnim otpadom to je oko 130.000 tona godišnje. To su ogromne količine otpada i to samo znači da deponija raste. U poslednje vreme je povećana količina otpada, tu završi i kabasti otpad. ali se mi trudimo da izađemo u susret građanima da oni ne osete nikakve probleme što se tiče odvoza otpada i to funkcioniše nesmetano“, kaže Dragoslav Pavlović.

                   Gradska deponija je preživela brojne transformacije u prethodnom periodu, izgrađena je 1969.godine, a  u ovom trenutku je aktuelno polje S4 koje je aktivno od 2010.godine i uskoro dolazi do faze privršavanja deponovanja otpada i zahteva alternativu.

                   „To je lokacija koja se nalazi  južno od Novog groblja i dodiruje i opštinu Doljevac, a pretežno se nalazi na teritoriji opštine Palilula. Trenutno je u fazi izrade Plan detaljne  regulacije opštine Palilula  koji će tretirati i Gradsku deponiju gde će ona, najzad, kao jedan nezavisni entitet biti specificirana. Ovaj plan bi na nekoj od narednih Skupština trebalo da se usvoji“, objašnjava Pavlović.

                    On dodaje da je deponija iz godine u godinu unapređivana.

                  „Kaskade ispod kojih su slojevi otpada građene su godinama. Retko koja deponija u Srbiji ima ovako piramidalno uređenje sa padanima koje mogu svojim izgledom i oblikom da  zadovolje sve zakonske potrebe i profile. Na ovom delu deponije, nakon završetka samog lagerovanja otpada  i završetka deponovanja, zatravimo čitav potez. Nasipaćemo zemlju i da se tu naveze i  posadi travu kako bi ovo polje postalo lepa zatravljena površina koja ni po čemu neće podsećati  na deponiju“, kaže Pavlović.

                      U toku je i veliki projekat koji se realizuje preko Sekretarijata za zaštitu životne sredine, a u pitanju je  ograđivanja deponije koja do sada, od kada postoji, nikada nije bila ograđena.

                    „Deponija je samo definisana određenim parcelama i širila se  ali nikada nije bila ograđena. Sada ćemo to uraditi kako bi smo sprečili eventualne neprijatnosti ulaskom divljih životinja kojih ovde jer je okolina deponije pošumljena, kao i pasa lutalica“, dodaje Pablović.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare