Belorusija: Pet stvari koje možda ne znate o ovoj zemlji

Izbori u Belorusiji doveli su je na svetske naslovnice. Koliko znate o ovoj zemlji?
Ljudi nose belorusku zastavu
Getty Images
Izbori u Belorusiji doveli su ovu zemlju na svetske naslovnice

U nedelju, beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko zvanično je osvojio šesti mandat na spornim izborima, a demonstranti širom zemlje izašli su na ulice.

Ali, koliko znate o ovoj zemlji?

Evo pet stvari koje će vas možda zanimati, od černobiljske katastrofe koja je pogodila Belorusiju, do vrhunske sportistkinje koja potiče iz ove istočnoevropske zemlje.

Belorusija je proporcionalno pretrpela najveće razaranje od svih zemalja Drugom svetskom ratu

Ratna veteranka sa decom koja nose slike poginulih u Drugom svetskom ratu
Getty Images
Nacistička okupacija od 1941. do 1944. razorila je Belorusiju

Smatra se da je Belorusija izgubila oko 25 odsto stanovništva tokom Drugog svetskog rata, nakon što je nacistička Nemačka napala SSSR.

Tokom rata u Belorusiji poginulo je 600.000 sovjetskih vojnika i više od 1.6 miliona civila, uključujući skoro čitavo jevrejsko stanovništvo.

Oko 85 odsto Minska, glavnog grada, uništeno je u bombardovanju, a ponovo je izgrađen tokom pedesetih i šezdesetih.

Belorusija ima predsednika sa najdužim stažom u Evropi

Prema zvaničnim rezultatima, Aleksandar Lukašenko je pobedio na izborima u nedelju sa više od 80 odsto glasova.

Međutim, nije bilo posmatrača, što navodi na sumnje u nameštenost izbora. Glavna protivkandidatkinja Svetlana Tihanovskaja odbila je da prihvati rezultate.

Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko, 3. jul 2020.
Reuters
Predsednika Aleksandra Lukašenka opisuju kao „poslednjeg diktatora u Evropi"

Lukašenko je na vlast došao 1994. godine.

Njegova čvrsta ruka često je na meti kritika zapadnih zemalja. Bušova administracija ga je 2005. godine opisala kao „poslednjeg diktatora u Evropi" na čelu jedne „ispostave tiranije".

Lukašenko je jednom upozorio da će svako ko se pridruži opozicionom protestu biti tretiran kao „terorista", dodajući: „Podavićemo ih kao patke."

Organizacije za ljudska prava optužuju ga za mnogobrojne prekršaje.

Atentator na predsednik KenedijaLi Harvi Osvald živeo je u Minsku

Osvald, bivši marinac, stigao je u SSSR sa dvadeset godina tvrdeći da je marksista.

KGB je odbio njegovu prijavu za članstvo i na dan kad mu je istekla turistička viza, Osvlald je prerezao vene. U strahu od međunarodnog incidenta, sovjetske vlasti su mu dozvolile da ostane.

Osvald je poslat u Minsk, gde je dobio posao u fabrici radio i TV aparata. Živeo je u dvosobnom stanu u centru grada.

Bio jedan od retkih stranaca u Minsku i jedini Amerikanac.

Oženio se Marinom Prusakovom u martu 1961. godine. Naredne godine su dobili ćerku, a 1962. su se preselili se u SAD.

Osvald je 22. novembra 1963. godine pucao u američkog predsednika Džona F. Kenedija u Dalasu, u državi Teksas, i ubio ga.

Oko 70 odsto radioaktivnog otpada iz Černobilja palo je na Belorusiju

Jedan od četiri nuklearna reaktora u nuklearnoj elektrani Černobilj u Ukrajini eksplodirao je 26. aprila 1986. Taj događaj opisuje se kao najgora nuklearna katastrofa na svetu.

Toksični oblak prekrio je velike delove Evrope. Susedna Belorusija primila je najteži deo radioaktivnog udara - oko 70 odsto nastalih opasnih čestica palo ja na ovu zemlju.

Napušteni toranj za hlađenje u Černobiljskoj zoni isključenja
Getty Images
Napušteni toranj za hlađenje u Černobiljskoj zoni isključenja

Jedna petina poljoprivrednog zemljišta je kontaminirana, a evakuisano je više od 2.000 gradova i sela. Od 1986. godine, raseljeno je više od pola miliona ljudi.

Neki kontaminanti koji su se uvukli u zemlju i vazduh imaju period poluraspada od 24.400 godina, pokazuju podaci humanitarne organizacije Černobilj internešenel.

Černobiljska katastrofa koštala je Belorusiju 20 odsto njenog godišnjeg budžeta, kaže ova organizacija, a procenjuje se da će otpad nastao kao posledica katastrofe koštati zemlju ukupno 235 milijardi dolara.

Dva miliona ljudi u Belorusiji, od kojih 500.000 visokorizični, žive u teško kontaminiranim zonama.

Viktorija Azarenka je najuspešnija beloruska teniserka

Viktorija Azarenka
Getty Images
Azarenka je prva beloruska sportistkinja koja je osvojila olimpijsku medalju

Viktorija Azarenka prva je beloruska teniserka koja je dospela na prvo mesto svetske rang liste i prva koja je osvojila olimpijsku medalju.

Bronzana je dobitnica u ženskim singlovima na Olimpijadi 2012. godine u Londonu i zlatna u mešovitom dublu. Takođe, dvaput je osvojila Austrelijen open i dvaput stigla do finala US opena.


Iako nije imala političke ambicije, Svetlana Tihanovskaja se kandiduje za predsednicu:


Azarenka se za Belorusiju takmičila i u Fed kupu, čisto ženskom turniru.

„Moja duša definitivno je beloruska i šta god da se desi i gde god da se nalazim, moji koreni će uvek biti ovde", rekla je novinarima Minsk Heralda.

„Odrasla sam u Belorusiji i moji roditelji i dalje žive ovde, tu sam se formirala kao ličnost. Kad dođem u Belorusiju, došla sam u svoju rodnu zemlju."

Nakon što je rodila sina Lea, vratila se takmičarskom tenisu 2018. godine. Za Tennis.com je izjavila da u doglednoj budućnosti nema nameru da uspori.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

  • delije sever

    26.10.2021 10:20
    namešteno
    Sve je laž i manipulacija.
    I švajcarska ima nezaposlenih.
    Radi se o nameštenim istraživanjima, kao u balkanskim plemenima.
    Narod se iseljava jer je sve jadno bedno i propalo.
    Oni su isto ekonomski tigar kao i mi.
    Hvalospevi na TVu.
    Ko misli drugačije od hvaljenog im predsednika ide na robiju.
    Grozno Grozno Grozno.
  • ARMAGEDON

    12.08.2020 13:54
    @ Zvone
    blago tebi kada imaš mišljenje u naprednoj Srbiji, a što se tiče Belorusije, treba otići i videti svojim očima, svih navedenih 12 tački su tačne!
  • Zvone

    12.08.2020 13:06
    @napredni Joe
    Zive veoma skromno tj. siromasno, i bukvalno nemaju pravo na svoje misljenje.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC

Zlatne vize: Šta predstavljaju i zašto su kontroverzne

Više od 60 zemalja nudi programe „zlatne vize” koji stranim ulagačima omogućavaju dobijanje prebivališta ili čak državljanstva po ubrzanom postupku. Za mnoge koji podnose zahtev to je prilika za početak novog života, ali problem ovakvih programa su korupcija i cene nekretnina.