SPREMA SE VELIKI RAKETNI OBRAČUN: Kinezi lansirali UBICU NOSAČA AVIONA, Ameri odmah odgovorili (VIDEO)
Foto: Profimedia, AP /Korean Central News Agency

opasno

SPREMA SE VELIKI RAKETNI OBRAČUN: Kinezi lansirali UBICU NOSAČA AVIONA, Ameri odmah odgovorili (VIDEO)

Planeta -

Sjedinjene Države i Narodna Republika Kina nedavno su testirale balističke rakete dugog dometa. Iako SAD imaju gotovo 20 puta više nuklearnog oružja od Kine, Trampova administracija insistirala je da Peking bude uključen u sve nove sporazume o kontroli naoružanja.

U ponedeljak, Narodnooslobodilačke raketne snage (PLARF) saopštile su da su u nedavnoj vežbi testirale dve balističke rakete: jedna je bila raketa kratkog dometa Dongfeng-16, a druga Dongfeng-26, raketa srednjeg dometa (IRBM) koja je projektovana da pogodi ciljeve hiljadama milja daleko.

"U stanju smo visoke borbene gotovosti kako bismo osigurali da su naše akcije brze i tačne", citiran je Liu Iang, zapovjednik ispitivačke brigade.

Dongfeng-26 ima domet od oko 2500 milja i poznat je kao "ubica nosača" koji bi mogao ugroziti američke borbene flote u regionu. Ima domet da pogodi američke uređaje u Guamu sa kineske obale.

Prema izveštaju, vežba je trebalo da testira koliko brzo vojnici PLARF mogu da odgovore na predstojeći nuklearni napad. Video prikazuje kako nose zaštitnu opremu dok jure prema svojim pokretnim raketnim bacačima, a zatim ih dovode do platforme na ravnici koja je, čini se, pripremljena za lansiranje raketa. Izveštaj ne navodi kada je vežba izvedena.

U međuvremenu, malo iza ponoći 4. avgusta, američka vazduhoplovna snaga Globalna udarna komanda ispalila je interkontinentalnu balističku raketu LGM-30 Minuteman III (ICBM) opremljenu sa tri povratna vozila. U pravom nuklearnom napadu, svako bi nosio svoju nuklearnu bojevu glavu i upucao zasebnu metu.

Raketa je preletela oko 4.200 milja od vazduhoplovne baze Vandenberg na kalifornijskoj obali do atola Kvajalein na Marshallovim ostrvima, navodi se u saopštenju američke strateške komande.

"Minuteman III ima 50 godina i neprekidna testiranja lansirana su od suštinskog značaja za garantovanje njegove pouzdanosti do 2030-ih, kada se potpuno uspostavi Strateška baza za zemlju. "Ono što je najvažnije, ova vidljiva poruka nacionalne bezbednosti služi za ohrabrivanje naših saveznika i odvraćanje od potencijalnih agresora", rekao je pukovnik Omar Colbert, komandant 576. leteće eskadrile.

Američka mornarička komanda „ratnih aviona“ i komunikacionih letjelica E-6 Merkura takođe je koristila vježbu za testiranje vlastite sposobnosti za preuzimanje ICBM-a u slučaju da se kopnena komanda prekine tokom leta rakete.

Za samo šest meseci, 5. februara 2021. godine, između Sjedinjenih Država i Rusije ističe novi Strateški ugovor o smanjenju oružja (Nev START), koji treba hitno produžiti ili zameniti.

Sjedinjene Države poseduju oko 5.800 nuklearnog oružja - što je oko 20 puta više od kineskog arsenala - ali Novi START ograničava Sjedinjene Države na samo 1.550, raspoređenih u bilo kom trenutku. Ruski arsenal je nešto veći, 6.800 naoružanja, ali podležu istim ograničenjima. U međuvremenu, Kina ima samo 300 nuklearnih bojevih glava. Uprkos tome, Sjedinjene Države insistirale su da Kina bude uključena u bilo koji novi ugovor o kontroli naoružanja.

Fu Cong, šef odeljenja za kontrolu oružja kineskog ministarstva spoljnih poslova, rekao je 5. jula da će se Peking "rado pridružiti Sjedinjenim Državama i Rusiji u takvim razgovorima - pod uslovom da Sjedinjene Države smanje arsenal na veličinu Kineza, za šta Peking kaže da nema drugog izbora". svrha osim odvraćanja.

Američki Stejt department izgleda da prihvata perspektivu razgovora, ali ne i smanjenje oružja, pa je predložio da Kinezi prvo započnu razgovore sa svojim ruskim kolegama.

Međutim, kineski ambasador u Rusiji Džang Hanhui odgovorio je Amerikancima na komentare 30. jula rekavši da su Sjedinjene Države više puta davale predloge o kontroli oružja za Kinu, Rusiju i Sjedinjene Države i promovisale „kineski faktor“ u preusmeravanju međunarodne pažnje. opravdanje za njegovo povlačenje iz Ugovora o strateškom smanjenju oružja između SAD i Rusije i za postizanje „samo-oslobođenja“ i postizanje apsolutne strateške prednosti. Kina i Rusija su to jasno shvatile. "

"Kina odbijanje da učestvuje u trilateralnim pregovorima o kontroli naoružanja ne znači da Kina odbija da učestvuje u međunarodnim naporima o nuklearnom razoružanju," nastavio je Džang.

Nekoliko dana ranije, američki predsednik Donald Tramp i ruski predsednik Vladimir Putin potvrdili su barem princip bilateralnog sporazuma o naoružanju između njih zbog njihove „posebne odgovornosti za održavanje međunarodnog mira i bezbednosti“ kao najveće svetske nuklearne sile, navodi ruska štampa. Sjedinjene Države povukle su se iz nekoliko ključnih sporazuma čiji je cilj smanjenje ratnih tenzija, uključujući Ugovor o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF), koji zabranjuje projektile dužine između 500 i 5.500 kilometara, a odnedavno i Ugovor o otvorenom nebu, koji je predviđao transparentne letove od strane inspektora od strane svih član. Mnogi strahuju da bi Novi START mogao biti sljedeći sporazum dok se SAD pripremaju za „međudržavnu stratešku konkurenciju“ sa Rusijom i Kinom, kao što strateške izjave Pentagona pokazuju.

Kurir.rs/Logicno Foto:

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track