Sada na naplatu dolazi zanesenost hrvatskih vlasti privlačenjem stranog kapitala, komentira predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić vijest o zatvaranju Meggle tvornice u Osijeku.
"Ništa domaće nije bilo dobro, sve što je dolazilo izvana bilo je prihvatljivo, pa je tako i ta tvrtka otišla u privatne ruka stranog investitora", dodaje Brlošić.
Najava njemačkog mljekarskog koncerna Meggle da do kraja godine zatvara svoju tvornicu u Osijeku izazvala je priličan nemir u Osijeku, Slavoniji i Baranji. Na cesti će ostati 160 zaposlenih, a bez mogućnosti plasmana mlijeka 340 malih i srednjih farmera.
Kako kažu u Meggleu, ova odluka donesena je "zbog niza kriza koje su imale negativan utjecaj na poslovanje, od krize aflatoksina preko krize Agrokora do najnovije koronakrize."
Župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić zatražio je i dogovorio za utorak (21. srpnja) hitan sastanak sa njemačkim vlasnicima, kako je kazao novinarima, nezadovoljan jer su od lokalnih vlasti tajili ovu dugo pripremanu odluku. Kaže kako ga ne čudi odluka njemačkih vlasnika da proizvodnju presele u Bihać i Kragujevac, odnosno BiH i Srbiju.
"Razlozi su vrlo jednostavni - jeftiniji način poslovanja i funkcioniranja. U ovom trenutku te informacije nemam, ali pretpostavljam, s obzirom na to da se proizvodnja seli u te dvije zemlje, da je to to. Naravno da mi ne možemo zapovjediti Meggleu gdje će imati svoju proizvodnju, ali možemo na drugi način izvršiti pritisak, i svakako ćemo to napraviti. Nećemo dopustiti da ovo preko noći nestane, jer smo se previše toga u povijesti nagledali", kazao je župan Anušić.
Šta sa plasmanom mlijeka?
Sindikat trgovine je u pregovorima sa upravom osječkog Megglea, koja je obećala da će "postupati odgovorno i socijalno osjetljivo, te osigurati kvalitetne otpremnine" za zaposlene, a ostaje otvoreno pitanje - što će biti sa 340 farmi i plasmanom proizvedenog mlijeka?
Tehnička i buduća ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala je novinarima kako je njeno ministarstvo već dogovorilo razgovore s domaćom mljekarskom industrijom i drugim relevantnim faktorima, i da su vijesti dobre.
"Otkup mlijeka od 340 malih proizvođača farmera u Osječko-baranjskoj županiji će se nastaviti. Riječ je - prema podacima iz 2019. godine - o 25 milijuna kila mlijeka, odnosno šest posto od ukupne proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Taj otkup će se nastaviti S obzirom da smo ispregovarali neka sredstva s Europskom komisijom, budu li trebale dodatne potpore, neće biti teško poduprijeti te proizvođače koliko god treba", poručila je ministrica.
Prilika za novi početak
HPK već dugo upozorava na lošu politiku prema selu koja rezultira svake godine sve manjom proizvodnjom mesa, mlijeka, voća i povrća.
Predsjednik HGK za RSE kaže kako je vrijeme da se počne sređivati situacija u hrvatskoj mljekarskoj industriji. Ovajslučaj, ocjenjuje, može biti prilika za novi početak. Kako?
"Bilo bi dobro da konačno i proizvođači mlijeka postanu dioničari ili vlasnici prerađivačkih kapaciteta, u ovom slučaju mljekare. Sigurno da bi bilo dobro za jedan takav program iskoristiti europske fondove ruralnog i regionalnog razvoja, velike proizvođače mlijeka, i normalno županiju i državu, i da se krene s pilot projektom gdje bi suvlasnici bili i proizvođači mlijeka", predlaže Brlošić.
Meggle je treći najveći otkupljivač mlijeka u Hrvatskoj sa šest posto tržišnog udjela. Otkako su pred 15 godina preuzeli osječku mljekaru, uložili su u nju oko 130 milijuna kuna (17,3 milijuna eura).
Osječka mljekara u sklopu Industrijsko-prehrambenog kombinata (IPK) Osijek osnovana je 1949. godine uz pomoć Unicefa, a godinu kasnije prva je u Jugoslaviji krenula sa proizvodnjom mlijeka u prahu. Godine 2004. preuzima je Meggle.
