Počela regionalna kampanja "Srebrenica 25: Zajedno protiv virusa poricanja" 1karmel Anšijus Foto: EPA/MARTIJN BEEKMAN

Istorija je pokazala da obnova društva razorenog sukobom najviše zavisi od njegove sposobnosti za suočavanjem sa teškim nasleđem iz svoje prošlosti, za prihvatanjem iskustva onih koji su propatili, za suočavanjem sa istinom – izjavio je predsednik Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Karmel Ađijus otvarajući multimedijalnu izložbu „Srebrenica: Genocid u osam činova“.

Kako je istakao, iako su dugotrajni i bolni, ovi procesi nose u sebi potencijal za revitalizaciju i pomirenje zajednica i čitavih društava, te za jačanje vladavine prava.

Izložba je otvorena u pulskom SENSE Centru za tranzicijsku i temelji se na istoimenom interaktivnom narativu. U ovu izložbu uključena je i izložba fotografija „Krici iz masovnih grobnica“, fotografa Tima Lovelesa.

Ađijus je u video poruci iz Haga naveo da su u bivšoj Jugoslaviji počinjena brojna kršenja međunarodnog humanitarnog prava tokom konflikta iz devdesetih godina, u kojima je ubijeno više od 100.000 ljudi, u kojima su milioni ljudi raseljeni i proterani, a dragoceno kulturno nasleđe je sistematski uništavano.

– Neprekidna spirala zla kulminirala je u Srebrenici pre 25 godina, kada je počinjen genocid na skoro 8.000 muslimanskih dečaka i muškaraca. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i MMKS su više puta u svojim presudama utvrdili da se genocid dogodio, i na taj način pružili pravni epilog strahotama koje su obeležile zajednice u regionu – naglasio je, između ostalog, Ađijus.

Glavni tužilac MMKS-a, Serž Bramerc, rekao je da bi ovo trebalo da bude vreme kada se zajednice u bivšoj Jugoslaviji prisećaju bola i patnji svih žrtava, podsećajući da se ove godine obeležava 25 godina od genocida u Srebrenici, zločina na Tuzlanskoj kapiji, zločina u operaciji “Oluja”, kao i potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

– Na žalost, godišnjice će biti obeležene negiranjem zločina i glorifikacijom osuđenih zločinaca. Čak ni poske 25 godina, mnogi politički lideri u bivšoj Jugoslaviji nisu dosegli nivo uzajamnog razumevanja da zajedno obeleže ove događaje – naveo je Bramerc u video poruci iz Haga i naglasio da je uloga civilnog društva zbog toga veoma značajna.

Munira Subašić ispred Majki Srebrenice, istakla je da su presude Haškog tribunala dokaz onoga šta se desilo 1995. godine.

– Pravo nikada ne može zadovoljiti pravdu, ali presude su važne ne zbog nas majki, već zbog budućnosti i onih koji negiraju genocid i zbog onih koji su ga počinili. Znamo da se i posle 25 godina u jednom delu BiH negira genocid, kao i u Srbiji,  i to je sramota – naglasila je Subašić u video poruci.

Predsednik SENSE Pula Mirko Klarin, naveo je da je u postjugoslovenskim društvima na snazi epidemija poricanja virusa, “endemska i institcionalna”, ukazujući da je ta epidemija opasnija od epidemije korona virusa, jer pogađa i sadašnje i buduće generacije.

– Od zločina se ne može pobeći, oni su počinjeni i sa njima se moramo suočiti – naglasio je Klarin.

Otvorenje izložbe predstavlja i početak velike regionalne kampanje koju je SENSE pokrenuo povodom 25 godina od srebreničkog genocida sa više od 15 organizacija civilnog društva iz Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore i Kosova pod nazivom: “Srebrenica 25: Zajedno protiv virusa poricanja”.

Kampanja će trajati subote, 11. jula, dana kada je 1995. godine pala Srebrenica. Kampanja će se odvijati i na društvenim mrežama i portalima, i u SENSE centru u Puli.

Svi materijali koji će biti prikazani tokom ove onlajn kampanje i u SENSE centru deo su bogate SENSE arhive koja sadrži oko 2.000 izveštaja sa “srebreničkih suđenja” pred Haškim tribunalom, kao i 550 video priloga posvećenih Srebrenici, koji detaljno opisuju kako je Tribunal istražio, rekonstruirao i procesuirao zločine počinjene 1995. u Srebrenici.

Ovo je do sada najveća regionalna kampanja organizacija civilnog društva s ciljem prevencije negiranja ratnih zločina počinjenih tokom devedesetih na prostorima bivše Jugoslavije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari