Najnovije vesti
Premium
Ogromna studija o koroni potvrdila nešto čega smo se NAJVIŠE PLAŠILI: "Nadali smo se boljem ishodu, ali NEDOSTIŽNO JE!"

Ogromna studija o koroni potvrdila nešto čega smo se NAJVIŠE PLAŠILI: "Nadali smo se boljem ishodu, ali NEDOSTIŽNO JE!"

Još jedna opsežna studija o korona virusa, ovoga puta iz Španije, pokazala je koliko smo daleko od sticanja kolektivnog imuniteta. Dva poražavajuća zaključka mogu se izvući iz novog istraživanja - već zastrašujuća epidemiološka situacija u svetu može postati mnogo, mnogo gora, a oni koji su imali sreću da se izleče od kovida-19 stečena antitela mogu izgubiti brže nego što se mislilo.

Slušaj vest
0:00/ 0:00
Laboratorija Foto: Salvatore di Nolfi / EPA;
Laboratorija

Prema nalazima studije, samo pet odsto Španaca razvilo je antitela, odnosno oko 95 odsto populacije u Španiji i dalje je podložno korona virusu, što je daleko od postizanja takozvanog imuniteta stada. Kolektivni imunitet nastaje kada se dovoljno veliki deo populacije zarazi virusom ili bakterijama i stekne imunitet, ili ako se razvije efikasna vakcina koja sprečava dalju cirkulaciju infekcije.

Evropski centar za kontrolu bolesti objavio je da je ovo jedan od najvećih evropskih seroloških ispitivanja za kovid-19. Studija je sprovedena na 61.000 ispitanika od strane vodeće španske vladine agencije za istraživanje i epidemiologiju, a započeta je u aprilu, dok je država bila pod strogom karantinom.

- Relativno niska seroprevalencija koja je uočena u kontekstu intenzivne epidemije u Španiji mogla bi poslužiti kao referenca za druge zemlje. Trenutno je teško postići kolektivni imunitet bez kolateralne štete, odnosno bez velikog broja smrti u ranjivom stanovništvu i preopterećenosti zdravstvenog sistema - navodi se u studiji.

Treba napomenuti da je u gradskom području Madrida, koje je bilo najteže pogođeno, zabeleženo da je više od 10 odsto stanovništva razvilo imunitet, dok je u gusto naseljenoj Barseloni sedam odsto građana imalo antitela. Sa druge strane, mnogi drugi primorski regioni imali su daleko nižu stopu.

Prema rezultatima prve faze ovog istraživanja, koja je sprovedena od kraja aprila do sredine maja, imunitet je razvilo 5 odsto španske populacije. Rezultati druge faze koja je trajala do početka juna pokazuju da je 5,2 odsto Španaca imalo antitela. Rezultati treće i poslednje faze objavljeni su juče i potvrdili su podatke iz prethodne faze, odnosno da je samo 5,2 odsto španske populacije razvilo imunitet na kovid-19.

Španija je bila jedno od najvećih evropskih i svetskih žarišta virusa. Do sada je u zemlji prijavljeno više od 290.000 slučajeva i najmanje 28.000 preminulih.

Slične studije u Kini i Americi takođe su pokazale da većina stanovništva nije bila izložena korona virusu, čak ni u oblastima u koja su bila najveća žarišta. Istraživanja u evropskim zemljama pokazuju da se procenat stanovništva koje je razvilo antitela kreće između 5-7, kao i da taj broj ne zavisi previše od mera protiv širenja virusa koje su vlade preduzele - procenat je sličan u Italiji, koja je bila u višemesečnom karantinu, i u Švedskoj, gde je virus uglavnom pušten da cirkuliše.

Sva dosadašnja nacionalna istraživanja potvrđuju da, čak i u oblastima koje su već pretrpele najveće gubitke, više od 90 odsto stanovništva nije bilo u kontaktu sa virusom, što znači da, koliko god mislili da je trenutna situacija loša, ona može biti još gora.

Takođe, pokazuju da ljudska populacija nije stado. Iako procenat stanovništva sa razvijenim antitelima raste u gusto naseljenim oblastima, negde i do 17 odsto, to je i dalje jako daleko od 60 odsto potrebnih za kolektivni imunitet.

- U svetlu ovih otkrića, svaki pristup pandemiji koji sugeriše dostizanje kolektivnog imuniteta na prirodnu infekciju nije samo neetičan, već i nedostižan - izjavila je virološkinja Izabela Ekerle, šefica Ženevskog centra za virusne bolesti.

Gubitak antitela

Lekari još nisu sigurni koliko dugo antitela pružaju zaštitu ili da li nas u potpunosti štite od ponovne infekcije, ali španska studija pokazuje da se ona mogu izgubiti rekordnom brzinom.

Oko 14 odsto onih koji su u prvom krugu istraživanja testirani pozitivno na antitela, do kraja trećeg kruga ostalo je bez njih. Кonkretno, između prvog i drugog kruga studije studije, 7,1 odsto ljudi koji su prvobitno testirani pozitivno nisu više imali antitela. Sličan procenat se ponovio i u trećem krugu, pa je ukupno oko 14 odsto pozitivno testiranih izgubilo antitela za dva meseca (razmak između krugova je bio nešto više od 20 dana).

Pročitajte još

Prema studiji, gubitak antitela je češći kod asimptomatskih slučajeva nego kod onih koji su imali bilo kakve simptome, a najniži je među onima koji su izgubili čulo mirisa i ukusa.

Autori studije su se ogradili od dobijenih podataka navodeći da za "gubitak antitela" mogu da budu odgovorni i neprecizni testovi, ali su ipak pozvali sve one koji su preležali korona virus da i dalje budu jednako oprezni.

Podaci o "roku trajanja" antitela dobijeni u Španiji poklapaju se sa onima do kojih su došli kineski naučnici. Istraživanje sprovedeno u univerzitetu u Čunkingu tvrdi da nivo antitela na korona virus u krvi ubrzano opada između drugog i trećeg meseca od preležane infekcije.