Zbog odlaska guvernera odnos ukrajinske hrivne prema dolaru pao je na najniži novio od aprila, a vlada odustaje od izdanja obveznica.
Ukrajina klizi prema finansijskoj krizi nakon što je iznenadna ostavka guvernera centralne banke (NBU) dovela u pitanje preko potreban paket pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Ta je institucija u četvrtak pozvala vladu u Kijevu da zadrži nezavisnost centralne banke s obzirom da je guverner Jakiv Smolij svoju ostavku pojasnio izloženosti "političkom pritisku", piše "Poslovni dnevnik".
Niz negativnih reakcija – pad vrijednosti obveznica i potonuće kursa hrivnje na najniži nivo od aprila – nagnao je ministarstvo finansija na odustajanje od planiranog izdanja obveznica denominiranih u dolaru.
Odlazak kao "katastrofa"
Smolijeva ostavka, ako je prihvati predsjednik Volodimir Zelenski, mogla bi dovesti u pitanje realizaciju MMF-ovog paketa pomoći od 5 milijardi dolara.
Paket je dogovoren prošlog mjeseca u sklopu pomoći privredi pogođenoj krizom uzrokovanom pandemijom korona virusa.
MMF-ov portparol izjavio je da je ukrajinska centralna banka pod Smolijevim vođstvom učinila važne poteze u postizanju stabilnosti cijena i pokazala da je nezavisna centralna banka ključni element vođenja moderne makroekonomske politike.
"To je razlog zašto je nezavisnost Nacionalne banke Ukrajine u središtu programa podrške Ukrajini i zašto je Smolijev nasljednik mora održati", dodali su iz MMF-a.
Za Valeriju Gontarevu, Smolijevu prethodnicu na čelu NBU-a, njegova ostavka je prava "katastrofa".
"NBU je posljednji bastion reformi u Ukrajini", istakla je za "Fajnenšel Tajms".
Ukrajinska centralna banka jedna je od rijetkih institucija u toj zemlji koje uživaju povjerenje domaće javnosti, ali i stranih investitora. Povjerenje je zadobila suzbijanjem inflacije i stabilizacijom privrede nakon ruske aneksije Krima prije šest godina.
Centralna banka je pokrenula i čišćenje tamošnjeg disfunkcionalnog bankovnog sistema, ogrezlog u korupciji.
Naime, do prije nekoliko godina bilo je uobičajeno da 80 do 90 odsto imovine banaka "isisaju" njihovi vlasnici u obliku kredita koji nikada nisu vraćeni. Od 2014. do 2017. likvidirano je ili nacionalizovano više od stotinu banaka, od njih 180.
Kruna toga bila je nacionalizacija PrivatBanke u decembru 2016. godine, najveće banke u Ukrajini u suvlasništvu oligarha Igora Kolomojskog, glavnog finansijera kampanje sadašnjeg predsjednika države. Nacionalizacija je uslijedila nakon što je regulator otkrio velike nepravilnosti, većinom zbog odobravanja kredita pod sumnjivim okolnostima.
Međutim, zbog nacionalizacije PrivatBank morala je da ode Valerija Gontareva, koja se kasnije našla u središtu niza incidenata s ciljem njenog zastrašivanja. Udarena je automobilom u Londonu, u kući u blizini Kijeva podmetnut je požar, provaljeno je u njen stan u Kijevu, a automobil njene snaje je zapaljen.
Zastrašivanje banke
Jakiv Smolij preuzeo je 2017. vođenje NBU-a, a ostao je predan reformskom pravcu Gontareve. Iako bi u tome trebalo da ima podršku predsjednika koji je izbore dobio na obećanju iskorjenjivanja korupcije, dogodilo se upravo suprotno.
U decembru prošle godine objavljeno je saopštenje u kojem je centralna banka tvrdila da se protiv nje kao institucije, njenog vođstva i zaposlenih sprovodi kampanja zastrašivanja.
"Centralna banka pod udarom je od predsjedničkih izbora", ističe Valerija Gontareva.
Uvođenje reda u bankovni sistem jedan je od MMF-ovih uslova za odobravanje finansijske pomoći.
Ukrajinski parlament u maju je usvojio zakon koji bi trebalo da spreči da nekadašnji vlasnici likvidiranih i nacionalizavanih banaka zatraže povrat vlasništva ili odštetu od države.
Predsjednik Zelenski u parlamentu je podržao donošenje zakona, ali je Igor Kolomojski zatražio ocjenu ustavnosti na Ustavnom sudu.
"Poslovna zajednica ozbiljno je zabrinuta oko nezavisnosti centralne banke i nastavka MMF-ovog programa“, izjavio je Endi Hander, predsjednik Američke trgovinske komore u Ukrajini.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.