Ovako je zapravo izgledao Kosovski boj: Animacija koja objašnjava detalje VIDEO

Kosovski boj jedan je od najvažnijih događaja kada je u pitanju stvaranje srpskog identiteta. Da li znate kako je on zapravo izgledao?

Život

Izvor: B92

Utorak, 30.06.2020.

11:55

Default images

Kosovski boj desio se na Vidovdan, 28. juna 1389. godine.

Istorijski kontekst je manje-više dobro poznat. Sa jedne strane Knez Lazar Hrebeljanović i malobrojna srpska vojska, a sa druge turski emir Murat I i velika sila Otomanskog carstva.

Ono što je netipično za bitku, jeste to da su svoju smrt dočekali na bojnom polju vojskovođe sa obe strane. Ovo predstavlja svojevrsnu anomaliju, toliku da je možda samo još neko puta zabeleženo u istoriji, a o tome koliko je čudno govori i to što su mnogi politički posmatrači bili zbunjeni.

Vekovima se taložio kulturni, umetnički, socijalni i istorijski značaj Kosovskog boja za srpski narod. Bez obzira na to što možda nije značio mnogo za ostatak sveta, tu i tamo mogu da se pronađu istoričari van ovih prostora koji se i dalje time bave.

Upravo je to slučaj sa YouTube kanalom "Kings and Generals", koji pravi rekonstrukcije velikih i značajnih bitaka, pa je tako pre nekoliko godina na red došao i Kosovski boj. Pogledajte u video-snimku kako sve izgleda. Kosovska bitka spada u red najsudbonosnijih događaja srpske istorije drugog milenijuma, i premda posle nje nismo „pali pod Turke“, to se desilo čitavih 70 godina kasnije padom Smedereva i Srpske despotovine — u toj se meri urezala u srpsku svest da je oko nje izgrađena čitava nacionalna mitologija koja nas „vozi“ već nekoliko vekova.

Kosovo Maiden, Uroš Prediæ, 1919.jpg
Аутор: Урош Предић - Serbian Wikipedia [1], Јавно власништво, Веза

Kad je bio Kosovski boj?

Bitka na Kosovu — završena taktički bez pobednika ali turskom strateškom dominacijom, je definitivno odgovorila na pitanje ko će biti gazda jugoistočne Evrope — odigrala se na Vidovdan 1389. godine. Zbog ove proste i jednostavne činjenice mi danas obeležavamo još jednu njenu godišnjicu u nizu, iako se ona zapravo nije odigrala na današnji dan.

Tačnije, nije se odigrala 28. juna već 15. dana ovog meseca. Danas je taj 15. dan ovog meseca, ali po julijanskom kalendaru koji koristi Srpska pravoslavna crkva, a koji je sve do 1582. važio u rimokatoličkim zemljama jednako kao i u našim.

Tada su za vreme pontifikata pape Grgura XIII u sklopu kalendarske reforme uklonjeni akumulirani dani zbog kojih je kalendarska ravnodnevnica stizala sa čitavih 10 dana zakašnjenja u odnosu na stvarnu prolećnu ravnodnevnicu; sada po julijanskom kalendaru stiže 13 dana kasnije, budući da godina po njemu traje neznatno duže od solarne (u proseku 365,25 dana naspram 365,24219 dana) pa se na svakih 128 godina akumulira dan viška.

Kosovski boj - slike Paje Jovanovića

Poznati srpski umjetnik i akademski slikar Paja Jovanović naslikao je brojna delrojnih slika po motivima iz srpske istorije nalazi se i slika na kojoj je prikazan Boško Jugović, jedan od devetorice braće, kako predvodi svoju vojsku u boju. Legenda kaže da je ranjeni Boško Jugović sa Kosova polja krenuo na planinu Javor da vida rane. Putovao je dugo na svom vrancu, sa kog nije silazio od bitke. Stigao je do jednog brda iznad Ivanjice, gdje su mu dugo lečili rane travama i melemima, ali mu nije bilo spasa.

Uroš Predić

Predić je predstavio bojište neposredno posle Kosovske bitke 1389. godine, izvukavši u prvi plan devojku odevenu u narodno srednjovjekovno odelo, koja pruža pomoć ranjenom srpskom junaku, pojeći ga vinom iz zlatnog putira. Statična kompozicija obiluje detaljima, palim borcima, realistički prikazanim. Zlatni putir iz kog Kosovka devojka daje vino srpskom vitezu odlikuje se lepotom i oblikom, a samim činom simboliše priznanje za tešku i časnu borbu na bojnom polju.

Petar Lubarda

Vlada Srbije je naručila od Lubarde da naslika fresku “Kosovski boj” na kojoj je umetnik radio pune tri godine. Lubarda svakako prepoznaje koliko je važno osloniti se na mitsku prošlost da bi sadašnjost koja se gradi imala oslonac u prošlosti. O tome možda najbolje piše Dragoš Kalajić 1974. godine u memorijalnom tekstu, povodom slikareve smrti. Slika je poslužila kao legitimacija modernog društva koje ne zaboravlja svoju tradiciju. Njegov “Kosovski boj” nije lament nad izgubljenom bitkom, već slavljenje umetnosti.

Olga Olja Ivanjicki

Njena slika “Kosovski boj”, koja je nastala povodom šeststogodišnjice Kosovske bitke, je realizovana kao triptih monumentalnih dimenzija u tehnici ulje na platnu. Njome je slikarka ušla u krug stvaralaca koji su na samosvojan umetnički način prikazali ovaj zavetni događaj srpske istorije.

Adam Stefanović

Pošto je kasno počeo da stvara, opus Adama Stefanovića nije obiman, a ogleda se u portretima, crkvenom slikarstvu i grafici. Njegova najznačajnija slika je “Kosovski boj”, koja se često reprodukuje u različitim knjigama i publikacijama, a posebno u udžbenicima istorije. Tu je realistično prikazana ova strašna bitka, velika pogibija i srpskih i turskih ratnika i njihovih konja. Ova slika ima izuzetno dramatičan naboj i upečatljivo prenosi atmosferu boja.

Đorđe Krstić

Njegova najpoznatija slika koja je urađena po motivima Kosovskog boja je “Obretenje glave kneza Lazara” iz 1905. godine. Na slici je prikazana glava koja se uznosi na nebo, a na zemlji ostaju polomljeni kruna i mač, vizija duhovne realnosti. Iako je ovo slikarstvo drugog sadržaja, misaono i duhovno, ipak je i nacionalno.

Kosovska bitka - turska verzija

Kada je u pitanju kosovska bitka, većina domaćih istoričara slaže se da bi bilo neverovatno interesantno i korisno potražiti turske zapise o događajima iz srednjovekovne Srbije, a prednjači, razumljivo, interesovanje za ishod Kosovskog boja.

Turski istoričari retko su se izjašnjavali o ishodu Kosovskog boja. Njihovi zapisi koji su danas dostupni javnosti uglavnom navode u najmanju ruku nerešen ishod, a neki i otvoreno govore o srpskoj pobedi.Ipak, među savremenim turskim istoričarima ima i onih koji čitavu bitku posmatraju na drugačiji način. Na godišnjem obeležavanju sećanja na pogibiju sultana Murata u Kosovskoj bici u sklopu kopleksa Muratovo turbe u selu Mazgit, kraj Prištine, pre nekoliko godina, profesor Jusuf Oguzoglu, stručnjak za osmansku istoriju i profesor istorije na Universitetu Uludag u Bursi, o Kosovskoj bitki govorio je kao o velikoj truskoj pobedi!

– Kasnije i srpski izvori priznaju ovaj poraz. Na početku, junačka smrt sultana Murata stvorila je atmosferu pobede, međutim, autentični istorijski dokumenti pokazuju da je turska država ostvarila veliku prednost – istakao je tom prilikom Oguzoglu.

I druga tumačenja boja sporna su. Po rečima profesora Oguzoglua, inicijator bitke je bio srpski knez Lazar! On je okupirao rudnike zlata i srebra na Kosovu dajući ih na korišćenje saksonskim trgovcima. Glavni cilj bio mu je – da Srbiju ponovo načini carevinom!

Turski profesor dalje tvrdi da je u te svrhe Lazar počeo da troši velike sume novca kako bi proširio svoj uticaj u regionu, istovremeno stvarajući savez sa Bugarima, Grcima, ali i sa Mađarima i Česima kako bi napao Osmansko carstvo.

Uvidevši tu opasnost, tvrdi Oguzoglua, sultan Murat je započeo borbu protiv srpske ekspanzije.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

162 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: