BRISEL - Evropska komisija u svom posljednjem izvještaju o vladavini prava konstatuje da je Srbija ostvarila napredak u mnogim oblastima, ali i dodaje da postoje određena kašnjenja.
"Moraju se ubrzati reforme u oblasti nezavisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije, slobode medija, domaćeg postupanja sa ratnim zločinima i borbe protiv organizovanog kriminala", stoji u tzv. "non pejperu" u koji je Tanjug imao uvid.
Evopska komisija je u ovom redovnom šestomjesečnom izvještaju o vladvini prava u Srbiji obavještava zemlje članice o napretku ostvarenom u okviru poglavlja 23 i 24 odnosno reformskom doprinosu Beograda u oblastima pravosuđa, osnovnih prava, pravde, slobode i bezbjednosti.
Na samom početku izvještaja ukazuje se da je pandemija Kovid-19 stvorila "dodatne izazove i objektivna kašnjenja" u radu Srbije na programu vladavine zakona.
Kada je riječ o poglavlju 23, Evropska komisija navodi da je reforma Ustava, koji ima za cilj jačanje nezavisnost i odgovornost pravosuđa u Srbiji, "zaustavljena" do izbora planiranih za 21. jun.
Dodaje se da proces ustavne reforme treba nastaviti na transparentan i sveobuhvatan način što je prije moguće.
Komisija tu napominje i da je došlo do samanjivanja zaostataka koji su postojali u starim izvršnim predmetima i rada na usaglašavanju sudske prakse.
Evropska komisija konstatuje da se u Srbiji priprema stupanje na snagu novog zakona o sprečavanju korupcije i jačaju kapaciteti Agencije za borbu protiv korupcije.
"Grupa država protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO) tek treba da procijeni ovo zakonodavstvo. Zakon o finansiranju političkih aktivnosti mora biti dodatno izmijenjen kako bi se u potpunosti uskladile sa svim preporukama Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS / ODIHR)", navodi se u tekstu izvještaja.
Komisija konstatuje da uvođenje posebnih odjeljenja za suzbijanje korupcije u Višim tužilaštvima počinje da daje rezultate i da raste broj prvostepenih presuda nakon krivičnih gonjenja specijalnih odjeljenja.
"Međutim, uticaj na slučajeve korupcije na visokom nivou još nije opipljiv”, naglašava se u izvještaju.
Evropska komsija ocjenjuje da je Srbija usvojila novu medijsku strategiju u januaru 2020. godine sastavljenu na ”transparentan i inkluzivan” način.
Istovremeno, ukazuje se na ozbiljna kašnjenja u usvajanju zakona o ombudsmanu, anti-diskriminaciji, rodnoj ravnopravnosti i maloljetnim prestupnicima.
"Slučajevi prijetnji i nasilja nad novinarima i dalje su zabrinjavajući, a potrebno je ojačati ukupno okruženje za ostvarivanje slobode izražavanja uključujući i primjenu zakona u praksi", ocjenjue Evropska komisija.
Dodatno, poziva se na veću transparentnost kako vlasništva medija u Srbiji tako i raspodjele javnih sredstava, posebno na lokalnom nivou.
Kada je riječ o poglavlju 24, Evropska komisija navodi da je Srbija preduzela ”reformske korake u mnogim oblastima” kao što su upravljanje granicama, postupci za azil i integracija osoba kojima je azil odobren.
"Preduzeti su koraci i u borbi protiv terorizma i pranja novca uz usvajanje novih strateških dokumenata koji se tiču saradnje u oblasti borbe protiv trgovine drogom i pravosudne saradnje", navodi se u izvještaju Komisije.
Dodaje se da se od Srbije očekuju još bolji rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala, kao i u proaktivnijim pristupom u finansijskim istragama, oduzimanju imovine i zapljenama.
U zaključku se navodi da Srbija sprovodi akcione planove koji su usvojeni u julu 2016, pre otvaranja pristupnih pregovora o poglavljima 23 i 24, ali i da se još uvijek radi na reviziji akcionih planova u cilju ispunjavanja prelaznih merila koje je EU odredila za ova dva poglavlja.
Zemlje clanice EU bi na osnovu ovog izvještaja trebalo da procijene da li je Srbija spremna da do kraja juna otvori još jedno novo poglavlje u pristupnim pregovorima o članstvu.
Do danas, Srbija je otvorila 18 od ukupno 35 pregovarčkih poglavlja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.