Koliko su opasna UPOTREBLJENA ZAŠTITNA SREDSTVA? Maske i rukavice na ulicama su izvor zaraze
07. 06. 2020. u 11:45
Sagovornici "Novosti" ističu da bi maske i rukavice koje građani iskoriste trebalo da imaju isti tretman kao infektivni otpad
ISKORIŠĆENE maske i rukavice, koje su potencijalni izvor zaraze, završavaju na našim ulicama, u prirodi, ili su neadekvatno bačene u kante i kontejnere. U Srbiji, na nivou države, nije uvedena obaveza da se zaštitna sredstva koja građani svakodnevno koriste odlažu na bezbedan način. Zvanično je jedino upućen apel da se korišćene maske i rukavice pažljivo skinu, poprskaju nekim dezinfekcionim sredstovom ili makar stave u posebnu kesu koja, pre bacanja u smeće, treba dobro da se zaveže.
Nedoumicu u javnosti izazvala je nedavna izjava direktora Agencije za zaštitu životne sredine Filipa Radovića da se otpad koji nastaje prilikom upotrebe zaštitnih sredstava ne smatra infektivnim, već se tretira kao komunalni. To znači da se s njim postupa kao sa bilo kojom drugom vrstom običnog smeća i da direktno odlazi na deponije. Ovakav stav je krajnje zbunjujući, imajući u vidu da mnogi zaraženi virusom korona nisu bolnički pacijenti zato što nemaju nikakve simptome, ili imaju blažu kliničku sliku i borave u svojim domovima.
Sagovornici "Novosti" ističu da bi maske i rukavice koje građani iskoriste trebalo da imaju isti tretman kao infektivni otpad, i ukazuju da je izuzetno značajno da se obezbedi poseban sistem za odlaganje te vrste otpada. On je opasan i kao potencijalni izvor zaraze i zbog zagađenja životne sredine.
Direktor Centra za cirkularnu ekonomiju PKS Siniša Mitrović kaže za naš list da je reciklaža ovih materijala nemoguća i da postoji samo jedan efikasan tretman za njih.
- Iskorišćene i odbačene maske i rukavice trebalo bi označavati kao infektivni otpad, naročito u vreme pandemije kada je njegova produkcija progresivna i nepredvidiva, a time i obim kontaminacije - ističe Mitrović. - Kako je reciklaža ovih materijala nemoguća, jedini pravi i efikasan tretman ove vrste otpada jeste termički, izlaganjem temperaturama višim od 60 Celzijusovih stepeni.
On naglašava da ukoliko se ovaj otpad odlaže na deponije to mora da bude u posebno zatvorenim kasetama, u suprotnom to može da bude rasadnik za širenje zaraze.
Bojan Sudarev, direktor filijale nemačke kompanije "Remondis medison" u Srbiji, takođe ukazuje da ova zaštitna sredstva spadaju u kategoriju potencijalno infektivnog otpada i da to zahteva dodatni oprez. Ovo je jedina privatna firma kod nas koja se bavi tretmanom medicinskog otpada, jer 90 odsto tog posla obavljaju zdravstvene ustanove.
- Sve evropske zemlje u kojima naša kompanija radi upotrebljene maske i rukavice, koje građani koriste, tretiraju na taj način, što znači da se sa njima postupa kao sa infektivnim otpadom - ističe Sudarev za naš list. - Takav otpad se, nakon ili prilikom sterilizacije, melje. Mora da bude neprepoznatljiv kako se ne bi ponovo upotrebio. Posle toga, kao sterilan odlazi na deponiju u posebnim kasetama. Tada je bezopasan i može da se odlaže sa komunalnim otpadom.
Radnici koji prikupljaju i deponuju smeće, kao i neformalni sakupljači sekundarnih sirovina, najugroženiji su zbog nepravilnog odlaganja korišćenih maski i rukavica. Privredna komora Srbije je u saradnji sa Svetskom organizacijom za upravljanje otpadom uradila platformu za naša komunalna preduzeća za adekvatno postupanje sa upotrebljenim zaštntim sredstvima. Neka uputstva se odnose i na ponašanja građana, međutim, sa zvaničnog mesta do sada nismo čuli preporuku da bi taj otpad pre bacanja u kantu trebalo odložiti tri dana.
- Da bi postao komunalni otpad, neophodno ga je izolovati 72 sata pre odlaganja u kontejner - objašnjava Mitrović. - Ovo je vreme za koje se smatra da virus ne može da preživi. Upotrebljene maske i rukavice trebalo bi sakupiti u kese koje mogu da se zatvore i dovoljno su čvrste da zadrže i obuhvate čitavu količinu otpada. Ne bi ga trebalo odlagati u kontejnere namenjene posebnim vrstama otpada, kao što su papir, plastika, staklo...
Bojan Sudarev navodi da se na taj način postupa u većini evropskih zemalja u kojima njihova kompanija posluje. Zbog pandemije kovida 19 određena su posebno označena mesta za odlaganje upotrebljenih maski i rukavica iz domaćinstava. Ukoliko je ovaj otpad iz domova u kojima je potvrđen slučaj virusa ili postoji samoizolacija, kako kaže, onda se mora dodatno upakovati i odložiti, minumum 72 sata pre predaje.
S obzirom na to da je tok sa pandemijom neizvestan, kao i da će određene mere zaštite biti na snazi i u narednom periodu, naši sagovornici ističu da bi bilo veoma značajno da se obezbedi poseban sistem za odlaganje te vrste otpada.