Dostupni linkovi

Pentagon rasporedio 1.600 vojnika u okolini Vašingtona


Ispred službene rezidencije gradonačelnika Njujorka, tokom protesta u utorak, 2. juna 2020.
Ispred službene rezidencije gradonačelnika Njujorka, tokom protesta u utorak, 2. juna 2020.

Nakon mirnih dnevnih protesta u SAD, noć 2. juna je ponovo bila obeležena nasiljem i pljačkom, uprkos policijskom času koje su uvele lokalne vlasti u gradovima širom SAD u nastojanju da održe red nakon policijskog ubistva nenaoružanog Afroamerikanca Džordža Flojda (George Floyd) u Miniapolisu.

Desetine gradova od Njujorka do Los Anđelesa uveli su policijski čas, dok je predsednik SAD Donald Tramp (Trump) pojačao pritisak na guvernere da pozovu Nacionalnu gardu, dan nakon što je pretio vojnom akcijom zbog nereda i pljačke.

Zbog protesta preti drugi talas pandemije korona virusa, upozorio je doktor Džerom (Jerome) Adams, načelnik zdravstvene službe američke vojske u intervjuu za Politiko (Politico).

Vojno pojačanje oko Vašingtona

U Vašingtonu su oklopna vozila Nacionalne garde i njeni pripadnici zauzeli položaje na gradskim ulicama nakon što je policija dan ranije rasterala demonstrante suzavcem i gumenim mecima. Deo demonstranata je bio na ulicama i nakon 19 sati, od kada važi policijski čas, ali manje nego prethodnih noći.

Protesti od Bijele kuće do Kongresa
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:02 0:00

Pentagon je potvrdio u utorak veče da je 1.600 aktivnih pripadnika vojske prebačeno iz baza Fort Breg (Bragg) i Fort Dram (Drum) u Distrikt Kolumbija (DC), državu u kojoj se nalazi Vašingtoni, da bi pomogli civilnim vlastima ukoliko zatreba.

Aktivne vojne snage zasada nisu razmeštene u DC-iju, ali su "njeni elementi raspređeni u vojnim bazama u regionu gde se nalazi prestonica" saopštio je portparol Pentagona Džonatan Hofman (Jonathan Hoffman), opisujući njihovo prebacivanje kao "opreznu meru planiranja".

Trupe su "u povišenom stanju borbene gotovosti, ali ne učestvuju u odbrambenoj podršci operacijama koje sprovode civilne vlasti," precizirao je Hofman.

Oko 17 hiljada pripadnika Nacionalne garde je raspoređeno u 26 američke države i u Vašingtonu.

Nacionalna garda je vojna organizacija koja postoji na nivou saveznih država i pod zapovedništvom je guvernera.

Kritike zbog najave upotrebe vojske

Najava Donalda Trampa da je spreman da razmesti vojsku kako bi uveo red u SAD izavao je nelagodu kod pojedinih zvaničnika Pentagona, prenosi CNN.

Oni su nastojali da ukažu da situacija nije dostigla razmere da treba angažovati aktivnu vojsku, osim ako guverneri jasno ne predoče da je to nužno.

Odluka Trampove administracije da u igru uvede američku vojsku u suzbijanju protesta zabrinula je one koji tu instituciju vide kao apolitičnu.

Ministar odbrane Mark Esper koristio je reč "mesto borbe" da opiše mesta protesta, a najviši američki general je upotpunio tu sliku pojavljujući se u centru Vašingtona u vojnoj terenskoj uniformi 1. juna, dok su helikopteri organizovali prikaze sile nad gradskim ulicama.

"Amerika nije borbeno polje. Naši sugrađani nisu neprijatelj", napisao je na Tvitteru Martin Dempsi (Dempsey), penzionisani general sa četiri zvezdice koji je obavljao funkciju načelnika Združenog štaba američke vojske.

Nakon sve većih kritika, Esper je 2. juna poslao pismo osoblju Ministarstva odbrane kojim im je naložio da ostanu "apolitični u ovim nemirnim danima" i rekao da je Ministarstvo odbrane posvećeno zaštiti prava na protest i mirno okupljanje.

U Njujorku sučeljavanje policije i demonstranata na mostu

U Njujorku, gde je Tramp ranije apelovao na tamošnje vlasti da pozovu Nacionalnu gardu da se pozabavi "gubitnicima" nakon noći pljačke i uništavanja imovine, demonstranti su također odbili da poštuju policijski sat koji počinje u 20 časova.

Protesti na mostu u New Yorku
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:41 0:00

Kako javlja agencija Rojters, hiljade ljudi su pevale i uzvikivale parole ignorišući policijski čas, posle čega su krenuli u šetnju prema Bruklinskom mostu dok ih je iz vazduha nadgledao policijski helikopter. Policija ih je zatim blokirala na mostu zbog čega je došlo do tenzija, ali su snage reda na kraju dozvolile demonstrantima da se mirno raziđu.

Više od 200 demonstranata je uhapšeno u Njujorku, a bilo je izveštaja o pljački i materijalnoj šteti.

Ipak, kako je izjavio gradonačelnik Bil de Blazio (Bill de Blasio), protesti su bili mnogo mirniji nego u ponedeljak, a pojedini vlasnici radnji i građani su stajali su na pešačkim stazama pozdravljajući demonstrante.

Tramp: Kada će Kuomo zatražiti federalnu pomoć?

Tramp je opisao stanje u Njujorku kao "haos, bezakonje i destrukciju".

"Kada će guverner (Endrju) Kuomo pozvati federalnu vladu u pomoć?" napisao je na Tviteru.

On je kasnije dodao će Njujorku biti potrebna dodatna pomoć s obzirom da je dozvoljeno radikalnoj levici i drugima da se razmahnu. "Njujork je potpuno van kontrole," istakao je Tramp.

Nekoliko stotina uhapšenih u Los Anđelesu

U Filadelfiji kulminacija protesta je bila devetominutni "trenutak" ćutnje, koliko je policajac Derek Šovin pritiskao kolenom Džordža Flojda od čega je preminuo.

U Los Anđelesu je grupa demonstrata klečala ispred kuće gradonačelnika Erika Garsetija (Eric Garcetti) sa rukama iznad glave sa znakom mira čekajući da budu uhapšeni. U različitim delovima ovog grada je u utorak veče uhapšeno nekoliko stotina demonstranata.

Hapšenja tokom mirnih demonstracija u Los Angelesu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:57 0:00

Demonstranti u Sijetlu su koristili kišobrane kako bi se zaštitili od bibera u spreju i drugih hemikalija koje koristi policija da bi rasterala okupljene.

Policijski čas je uveden u više od 40 gradova u Americi, a u okrugu Los Anđeles je zbog nereda proglašeno vanredno stanje.

Biskup: Trampova antietička poruka

Policija i trupe Nacionalne garde upotrebile su suzavac da bi 1. juna naterali mirne demonstrante u blizini Bele kuće da se povuku, kako bi Tramp mogao prošetati do obližnje crkve, gde se fotografisao sa Biblijom u ruci.

Crkva svetog Džona je pretrpela štetu tokom proteklog dana, ali je biskup Marian Bud (Mariann Budde) 2. juna rekao da je predsednik koristio crkvu kao pozadinu da prenese "antietičku poruku Isusovom učenju i svemu onome što naša crkva označava".

Tramp je branio svoj potez ističući da je pogrešno shvaćen. "Ako su demonstranti bili tako miroljubivi zašto su zapalili crkvu prethodnu noć? Ljudima se svidela moja šetnja," napisao je američki predsednik na Tviteru.

Papa: Ne možemo zatvarati oči pred rasizmom

Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo je izjavio da sa velikom zabrinutošću prati nemire u SAD, pozivajući na nacionalno pomirenje.

"Moji prijatelji, ne možemo tolerisati ili zatvarati oči pred rasizmom i isključivanjem ljudi u bilo kom obliku, a da pri tom tvrdimo da branimo svetost svakog ljudskog života," kazao je papa u sredu.

Papa Franjo je uputio poruku stanovnicima Sjedinjenih Država, odajući počast Džordžu Flojdu rekavši "da niko ne može zatvoriti oči pred rasizmom", snimljeno u Vatikanu, 3. juna 2020.
Papa Franjo je uputio poruku stanovnicima Sjedinjenih Država, odajući počast Džordžu Flojdu rekavši "da niko ne može zatvoriti oči pred rasizmom", snimljeno u Vatikanu, 3. juna 2020.

On je upozorio da se "ništa ne može dobiti nasiljem, a mnogo toga se može izgubiti".

Bajden: Neću raspirivati plamen mržnje

U svom prvom većem obraćanju povodom demonstracija, bivši američki potpredsednik Džo Bajden (Joe Biden) obećao je da neće "raspirivati plamen mržnje" ako bude izabran za predsednika, već će "pokušati zaceliti rasne rane koje već dugo razdiru" SAD.

Ubijeno najmanje 11 ljudi

Širom zemlje poslednjih dana održani su mirni protesti u većim i manjim gradovima i predgrađima, u jednoj od najvećih kampanja za građanska prava, protiv policijskog nasilja i rasne nejednakosti. Protesti se dešavaju u vreme pandemije bolesti koju izaziva korona virus – COVID-19, zbog čega su milioni ljudi ostali bez posla.

Prema anketi Reutersa / Ipsosa objavljenoj 2. juna, 64 odsto odraslih Amerikanaca reklo je da "simpatišu ljude koji trenutno protestuju", dok je 27 procenata bilo protiv, a devet procenata da nisu sigurni.

Nedelju dana nakon što su se protesti proširili na čitavu zemlju, nasilje koje se događalo u večernjim satima potkopalo je poruke mirnih demonstrancija.

Najmanje 11 ljudi je ubijeno, bilo od policije, pljačkaša ili nepoznatih napadača tokom protesta. Desetine su povređene u nedelji haosa.

Hiljade ljudi su uhapšene tokom protekle nedelje, uključujući više od 2.500 u Los Anđelesu i 2.000 u Njujorku.

U Las Vegasu je jedan policajac u kritičnom stanju nakon što je ranjen 1. juna, dok su u Sent Luisu četiri policajca iste noći povređena u pucnjavi.

Protesti su se proširili na celu zemlju zbog smrti Džordža Flojda nakon što je policajac Derek Šovin 8 minuta i 45 sek pritiskao kolenom njegov vrat dok je ležao na zemlji tokom hapšenja po prijavi za korišćenje falsifikovanih 20 dolara u obližnjoj radnji u Mineapolisu. Flojd je molio da se skloni i govorio "Ne mogu da dišem".

Čovjek sa maskom na licu na kojoj piše 'Želim udahnuti'drži natpis sa imenom ubijenog Afroamerikanca Džordža Flojda u Miniapolisu, snimljeno u Tel Avivu, Izrael, 2. juna 2020.
Čovjek sa maskom na licu na kojoj piše 'Želim udahnuti'drži natpis sa imenom ubijenog Afroamerikanca Džordža Flojda u Miniapolisu, snimljeno u Tel Avivu, Izrael, 2. juna 2020.

Šovin je optužen za ubistvo trećeg stepena kao i iz nehata i nalazi se u pritvoru. Trebalo je da bude saslušan u ponedeljak, ali je ono odloženo za 8. jun. Protiv njega je ranije bilo podneto 18 prijava zbog postupaka na radnom mestu.

Još trojica policajaca koja su učestvovala u incidentu je otpušteno sa posla, ali protiv njih za sada nije podignuta optužnica.

Džordž Flojd biće sahranjen 9. juna u rodnom Hjustonu.

Četvrtina ubijenih u policijskim akcijama Afroamerikanci

Flojdova smrt je poslednji u nizu sličnih slučajeva policijske brutalnosti prema Afroamerikancima, od kojih su mnoge snimili prolaznici mobilnim telefonima.

Prošle godine je ubijeno 1.004 ljudi u SAD u policijskim akcijama, navodi se u izveštaju saveznog Ureda za statistiku.

Od toga su 36,8 odsto belci, koji čine 60,4 procenta američkog stanovništva. Istovremeno, ubijeno je 23,4 odsto Afroamerikanaca, čiji je udeo u američkoj populaciji 13,4 procenta, na trećem mestu su Hispanoamerikanci sa 18,3 odsto stradalih (15,7 procenata stanovništva SAD).

Rizik od drugog talasa pandemije zbog protesta

Zbog protesta preti drugi talas pandemije korona virusa, upozorio je doktor Džerom (Jerome) Adams, načelnik zdravstvene službe američke vojske u intervjuu za Politiko (Politico).

BLOG UŽIVO O KORONA VIRUSU

Demonstranti su veoma blizu jedan drugom zbog čega postoji opasnost od širenja virusa, istakao je Adams.

"Zabrinut sam za posledice po javno zdravlje jer ljudi protestuju na način koji je štetan kako po njih same tako i njihove zajednice. Imajući u vidu način na koji se virus širi, sve govori da treba očekivati nova žarišta zaraze koja će se širiti," naveo je Adams.

SAD nisu uspele da obuzdaju ni postojeći talas pandemije jer je svaki dan oko 20 hiljada novoobolelih, navodi CNN.

Situacija se razlikuje po državama – ali na celoj Zapadnoj obali i dalje raste broj inficiranih, uključujući i Južnu Karolinu koja je među prvima počela da popušta restriktivne mere u cilju pokretanja ekonomije.

Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?

Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.

U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.

Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG