');
Najnovije vesti
Blic Premium

Od danas svi koji šalju novac iz dijaspore idu u POSEBAN REGISTAR: Šta to znači, jesu li podaci sigurni… I šta o tome kažu Srbi iz Čikaga? (VIDEO)

Banke i finansijske institucije do 1. juna moraju da dostave Narodnoj banci Srbije (NBS) popis klijenata koji šalju ili primaju novac iz inostranstva. Bilo da šaljete novac iz inostranstva u Srbiju, ili u Srbiji primate novac od dijaspore, vaše ime biće zavedeno u jedinstvenom registru korisnika novčane doznake. Šta to tačno znači, da li građane očekuje neki dodatni porez i čemu uopšte služi ovaj registar? (Da biste nastavili sa čitanjem, potrebno je da se pretplatite na neki od "Blic premium" paketa)

Slušaj vest
0:00/ 0:00

Iako ovakva odluka nije naišla ne preterano odobravanje onih koji šalju ili primaju novac iz inostranstva, argument NBS za ovakav potez bio je da na taj način žele da spreče finansijske zolupotrebe.

- Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma propisano je da Narodna banka Srbije od 1. juna 2020. godine vodi Jedinstveni registar sefova i Jedinstveni registar korisnika novčane doznake, kao i da Narodna banka Srbije propisuje bliže uslove i način vođenja ovih registara. Odlukom o bližim uslovima i načinu vođenja Jedinstvenog registra korisnika novčane doznake propisano je da su pružaoci platne usluge izvršavanja novčane doznake dužni da od 1. juna 2020. godine redovno dostavljaju podatke u Jedinstveni registar korisnika novčane doznake, a do 15. juna 2020. godine dužni su da dostave podatke za sve korisnike novčane doznake koji su u periodu od dana stupanja na snagu ove odluke (22. februar 2020) do 1. juna koristili platnu uslugu izvršavanja novčane doznake - kažu za "Blic" iz NBS.

Dodatni porez ili ne?

Pojedini mediji odmah po objavi ovakve odluke, preneli da to znači da će građani ubuduće plaćati veći porez na novac koji šalju ili primaju iz inostranstva, pa čak i do 40 odsto. Ipak, iz NBS naglašavaju da upostavljanje registara nema nikakve veze sa oporezivanjem novca.

Foto: shutterstock

- Uspostavljanjem ovog registra ne uvode se nikakvi dodatni porezi, niti bilo kakvi drugi troškovi građanima, čak ni finansijske institucije koje će imati obavezu dostavljanja podataka u ovaj registar neće imati dodatne troškove, budući da će da koriste postojeće zaštićene kanale komunikacije s Narodnom bankom Srbije koji se trenutno koriste za dostavljanje velikog broja podataka i izveštaja i koji ispunjavaju najviše standarde informacione bezbednosti. Podsećamo da je cilj uspostavljanja ovih registara isključivo unapređenje efikasnosti sistema za sprečavanje i otkrivanje pranja novca i finansiranja terorizma omogućavanjem nadležnim organima u tom sistemu (tužilaštva, sudovi, policija i Uprava za sprečavanje pranja novca) da brzo i pouzdano pristupe podacima o korisnicima sefova i licima koja vrše platne transakcije bez otvaranja platnog računa, budući da će se ti podaci sada voditi centralizovano i redovno će se ažurirati - napominju u NBS.

Šta će onda tačno stajati u ovim registrima?

Kako kažu u NBS, u Jedinstvenom registru korisnika novčane doznake vodiće se isključivo podaci o licima koja šalju i primaju novčana sredstva u kešu, najčešće preko globalnih servisa za prenos novca, kao što su Western Union, Moneygram ili RIA.

- Tu neće biti podataka o licima koja novčana sredstva iz inostranstva primaju preko platnih računa u bankama po osnovu penzija i zarada iz inostranstva, socijalne pomoći i sl. (čak i ako taj novac odmah po uplati na račun podignu u kešu). Napominjemo da će se u ovom registru voditi samo podaci o korisnicima novčanih doznaka, a ne i o konkretnim novčanim transakcijama (kome se šalje novac, odnosno ko šalje novac) i iznosima tih transakcija. Naime, u skladu s međunarodnim standardima FATF i Nacionalnom procenom rizika od pranja novca i finansiranja terorizma, gotovinske transakcije po pravilu nose veće rizike, a imajući u vidu primenu savremenih tehnologija i brzinu izvršavanja platnih transakcija i u međunarodnom prometu, neophodno je stvoriti baze podataka koje će omogućiti efikasan i blagovremen pristup nadležnih organa u zakonom propisanim slučajevima - dodaju.

Koliko novca stigne iz inostranstva

Da nije u pitanju mali novac, govori podatak da su samo u 2019. građani Srbije primili novac iz inostranstva u vrednosti od 2,5 milijardi evra na ime penzija, socijalnih primanja, kao i pomoći i poklona svojih najbližih koji žive van granica Srbije. Godinu dana ranije, ta cifra iznosila je 3,1 milijarde evra.

Foto: shutterstock

Kako su ranije rekli u NBS, najviše novca u poslednjih pet godina iz inostranstva dolazi iz zemalja u kojima živi veliki deo srpske dijaspore, a pre svega iz Nemačke, Švajcarske, Austrije i Francuske.

Štaviše, kada bi cela srpska dijaspora predstavljala jednu državu, ta država bila bi apsolutni lider u ulaganjima u našu zemlju prema ovim ciframa.

Kako Srbi u inostranstvu reaguju?

Ova odluka izazvala je oprečne reakcije naših ljudi koji žive u inostranstvu. Ima onih koji nisu baš oduševljeni što će se nači u ovom registru, ali i onih koje to neće sprečiti da nastave da šalju novac, pa čak i da sa dodatno oporezuje.

Tim povodom, Mina Pavlović, saradnica "Blica" iz Čikaga porazgovarala je sa nekoliko naših sunarodnika koji žive i rade u Čikagu o tome koliko će ovakva odluka uticati na to da šalju novac svojim najbližima u Srbiji.