1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Putovanja

Statistika o saobraćajnim nesrećama: korona spasava život

29. maj 2020.

Godinama sve manje ljudi gubi život u saobraćajnim nesrećama. A sada, tokom korona-krize, taj broj je manji nego ikad. Stručnjaci ipak upozoravaju na preveliki optimizam.

https://p.dw.com/p/3cwSW
Foto: Imago Images/Action Pictures

Podaci koje je ove nedelje objavio Savezni ured za statistiku govore sami za sebe: još nikada od ujedinjenja Nemačke 1990. godine tokom jednog meseca život nije izgubilo manje osoba u saobraćajnim nesrećama kao u martu 2020. godine. Poginulo je ukupno 158 ljudi, dok su u istom mesecu prošle godine život izgubile 234 osobe. I broj povređenih u saobraćajnim nesrećama smanjen je u odnosu na prošlu godinu.

Andreas Helcel radi kao ekspert za saobraćaj u nemačkom auto-moto klubu ADAC, najvećem u Evropi. U razgovoru za DW on međutim upozorava na preveliki optimizam. Helcel smatra da smanjen broj nesreća pre svega ima veze sa ograničenjima vezanim za korona-krizu: rad od kuće i ograničenja kontakata jednostavno su doveli do toga da znatno manje ljudi učestvuje u saobraćaju.

„Polazimo od toga da će broj nesreća da poraste kada saobraćaj ponovo bude normalno funkcionisao. Još uvek se veliki broj ljudi nije vratio na svoja radna mesta“, kaže Helcel. Prema njegovim rečima, to bitno utiče na stanje u saobraćaju. Osim toga, ljudi trenutno i manje putuju.

-pročitajte još: Granice EU ponovo se otvaraju

Broj se smanjuje godinama

Uprkos oprezu tog stručnjaka za saobraćaj, jedno je nesporno: i pre ograničenja uvedenih zbog korona-virusa, broj poginulih u saobraćaju na nemačkim putevima godinama se smanjuje.

Broj saobraćajnih nesreća od 1991. do danas
Broj saobraćajnih nesreća od 1991. do danas

Takav pozitivan razvoj događaja na prvi pogled bi mogao da iznenadi, jer za razliku od većine drugih država EU, u Nemačkoj nema opšteg ograničenja brzine. Na putevima sa najmanje dve trake u svakom smeru važi samo ograničenje brzine od 130 kilometara na sat.

Međutim, od 1970. godine usvojen je čitav niz mera s ciljem povećanja bezbednosti u saobraćaju. U to između ostalog spada i uvođenje maksimalne dozvoljene brzine na državnim putevima, kao i uvođenje orijentacione brzine. I obaveza vezivanja pojasa u automobilu, i smanjenje dozvoljenih promila alkohola u krvi na 0,5 doveli su do toga da u Nemačkoj danas manje ljudi gubi život u saobraćaju. Od više od 20.000 mrtvih sredinom sedamdesetih samo u Zapadnoj Nemačkoj, broj je smanjen na manje od 3.000 u čitavoj zemlji.

Inače, kao posebno sigurne zemlje u Evropi za saobraćaj važe Velika Britanija, Danska i Holandija, a kao posebno opasne Rumunija, Bugarska i Letonija.

Broj saobraćajnih nesreća u nekim evropskim zemljama u 2018. na milion stanocnika
Broj saobraćajnih nesreća u nekim evropskim zemljama u 2018. na milion stanocnika

Uprkos pozitivnom razvoju, u nemačkom saobraćaju još mnogo toga ima da se uradi. Andreas Helcel iz ADAC između ostalog proučava i položaj učesnika u saobraćaju u gradovima: „Konkurencija za prostor jedan je od najvećih izazova našeg vremena. To pre svega važi za gusto naseljena područja.“ Upravo u gradovima, kako kaže, postoji konkurencija između automobila, sredstava javnog prevoza, biciklista i pešaka. Strategija koja je tu neophodna glasi: „Svaka opština ima obavezu da razvije sopstveni kapacitet mobilnosti.“

-pročitajte još: Kriza i oporavak nemačke logističke branše

Biciklističke staze u Berlinu

Berlin je pre svih taj koji je poslednjih nedelja pokazao kako bi moglo da izgleda srednjoročno rešenje kako bi se više ljudi animiralo za više korišćenje bicikla. Tokom korona-krize je stvoren čitav niz tzv. pop-ap biciklističkih staza.

Da li će, dakle, korona-virus na kraju da dovede do bržeg preokreta u saobraćaju? Andreas Helcel iz ADAC i na tom mestu „pritiska kočnicu“. Što se više Nemci budu vraćali u svakodnevnicu, to će više vraćati i problemi. „Mi doduše iz jedne ankete znamo da svaka četvrta osoba želi ubuduće više da pešači, a svaka peta da više vozi bicikl.“ Može se međutim, kako kaže, poći od toga da će se druga prevozna sredstva i dalje koristiti nepromenjeno. Zato Helcelov zaključak glasi: „Nekakvih temeljnih promena u ponašanju kada je reč o mobilnosti neće biti ni nakon korona-krize.“

Redovni pregledi za vozače-penzionere?

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android