Najnovije vesti
Vesti Društvo
NE RADE, A TROŠE 34.000 MESEČNO Akademcima je svaki dinar bitan: Kako do studentskih kredita i u kom slučaju ne moraju da ih vrate

NE RADE, A TROŠE 34.000 MESEČNO Akademcima je svaki dinar bitan: Kako do studentskih kredita i u kom slučaju ne moraju da ih vrate

Prosečan srpski student ima 23 godine, ne radi, a mesečno troši 34.000 dinara. Zato je svaki dinar do kog može da dođe dobrodošao.

Slušaj vest
0:00/ 0:00
kredit banka03 foto profimedia-0323931381 Foto: Profimedia / RAS Srbija
kredit banka03 foto profimedia-0323931381

S obzirom na to da su većini brucoša tokom školovanja potrebna dodatna primanja, dosta njih se prijavljuje na konkurs za studentske kredite, jer im ta novčana pomoć, a ujedno i beskamatna pozajmica, pruža mogućnost otplate tek kada završe studije, odnosno nakon što se zaposle, a postoje i slučajevi kada kredit ne moraju ni da vrate.

Konkurs za studentski kredit objavljuje Ministarstvo prosvete, a rok za prijavu je od 1. do 31. oktobra svake godine. Ukoliko je student upao na budžet, već na početku prve godine može da konkuriše za studentski kredit, koji mesečno iznosi oko 8.500 dinara. U daljem tekstu pročitajte kako možete konkurisati.

Uslovi

Studenti državnih fakulteta, koji su prvi put upisani na studije prvog, drugog ili trećeg stepena, čije se školovanje finansira iz budžeta i nisu u radnom odnosu, imaju pravo da konkurišu za studentski kredit.

Upis na željeni fakulteta je tek jedna briga manje
Foto: Vesna Lalić / RAS Srbija
Upis na željeni fakulteta je tek jedna briga manje

Rangiranje kandidata utvrđuje se na osnovu prethodnog uspeha u školovanju (opšteg uspeha u srednjoj školi za studente I godine, odnosno broj ostvarenih ESPB poena za starije studente) i socioekonomskog statusa porodice.

Kandidati iz osetljivih društvenih grupa se posebno rangiraju.

Potreban vam je i žirant kako biste dobili kredit, a to je neko ko će na sebe preuzeti otplaćivanje vašeg kredita u slučaju da vi to više ne možete. n

Ne mora da vrati

Ukoliko student diplomira s prosečnom ocenom iznad 8,50 i nije izgubio nijednu godinu studija, može da se oslobodi vraćanja studentskog kredita.

Međutim, ako probije rok predviđen da budžetski studenti završe fakultet, biće prinuđen da vrati kredit u celosti.

Dokumentacija

Za dobijanje studentskog kredita potrebni su vam sledeći dokumenti:

  • prijava
  • uverenje o upisanom zimskom semestru i postignutom uspehu (overava fakultet)
  • uverenje o prosečnom mesečnom prihodu po članu porodice za period januar-jun (overava opština prebivališta)
  • 2 primerka ugovora o studentskom kreditu
  • fotokopija lične karte
  • Za studente drugog ili trećeg stepena potrebno je dostaviti i:
  • uverenje o završenim osnovnim ili master studijama
  • dokaz da niste u radnom odnosu (izvod iz PIO fonda ili potvrda Nacionalne službe za zapošljavanje)

Obustava

Jako je važno naglasiti da se korisniku studentskog kredita isplata može obustaviti ukoliko priloži netačno prikazane podatke, prima i stipendiju ili uzima kredit i iz drugog izvora, kada izgubi pravo na budžet i ako napusti studije.

Srpski brucoš potroši 34.000 dinara mesečno

Studija, koju je sprovelo Eurostudent istraživanje, došla je do podataka da prosečan student u Srbiji ima 23 godine, živi sa roditeljima, a mesečni troškovi su mu oko 34.000 dinara, ali ne radi tokom studiranja.

U strukturu troškova studenta od 34.000 dinara mesečno uračunati su troškovi svakodnevnog života, troškovi studija, troškovi slobodnog vremena.

Ukupno 24 odsto studenata uspeva i da radi i da studira, to je najniži procenat u Evropi. U nekim zemljama je to i više od 60 odsto.

Pročitajte još

Razlog tome su nedovoljno fleksibilni uslovi rada, jer na tržištu nema dovoljno poslova koje bi studenti mogli da rade.

Studija je takođe dokazala da je 96 odsto studenata u potpunosti finansijski zavisno od svojih roditelja i da oko polovine njih živi kod svojih roditelja tokom studiranja, 40 odsto iznajmljuje stanove, a 11 odsto živi u studentskim domovima.

Prema drugim istraživanjima, u Srbiji studira oko 260.000 studenata, oko 215.000 na univerzitetima i oko 48.000 na visokim školama, pri čemu samo 12 odsto studira na privatnim visokoškolskim ustanovama.

Podaci takođe govore da samo 38 odsto akademaca studira o trošku države, dok skoro dve trećine njih svoje studije plaća.