Lansiranje Spejseksove rakete s dvojicom astronauta NASA na istorijskom letu u orbitu odloženo je juče samo 16 minuta pre odbrojavanja, navodi Asošiejtid pres.
Komercijalno dizajnirana i napravljena letelica je trebalo da poleti do Međunarodne svemirske stanice (MŠ), čime je trebalo da počne nova era komercijalnih svemirskih letova, ukazuje AP, ističući da bi time i NASA ponovo počela da šalje u svemir američke astronaute s teritorije SAD posle skoro jedne decenije.
Astronauti Dag Harli i Bob Benken trebalo je da polete u kapsuli "Kru dregon" uz pomoć rakete "Falkon najn" koje je napravio Spejseks, što bi bio prvi put da privatna kompanije prevozi ljude u svemir.
Foto: Beta / AP
Let bi takođe bio ostvarenje sna osnivača kompanija Spejseks i proizvođača električnih automobila Tesla, ukazuje AP, dodajući da bi uspešnom misijom Mask i Spejseks ušli u ligu sa zemljama koje su dosad slale astronaute u orbitu - Rusijom, SAD i Kinom.
Kiša i munje su odložile istorijsko lansiranje, pa će početak novog poglavlja svemirskog istraživanja američke agencije morati da sačeka do vikenda, piše Vašington post.
Sledeće lansiranje je zakazano za subotu u 15.22 po istočnoameričkom vremenu (22.22 po srednjoevropskom vremenu) sa, kako ukazuje list, iste lansirne rampe s koje su krenuli prvi astronauti na Mesec u misiji "Apolo 11" 1969. godine. Ako tada ne bude moguće poletanja, sledeća prilika biće u nedelju.
Mada je u sredu trebalo da bude prvo lansiranje Spejseksove letelice s posadom, ta kompanije je 2012. već postala prva privatna kompanija koja je prevozila teret do Međunarodne svemirske stanice, ukazuje agencija Frans pres.
Lansiranje letelice koje bi transformisalo eru svemirskih letova s posadom, odloženo je na razočaranje mnogih, između ostalih predsednika SAD Donalda Trampa i potpredsednika Majka Pensa koji su došli u svemirski centar da prate poletanje, piše Njujork tajms.
Slaba ali uporna kiša je padala ceo dan u okolini svemirskog cente, ali je posle podne prestala i nebo je počelo da se razvedrava, pa su uprkos neizvesnim vremenskim uslovima, NASA i Spejseks odlučili da krenu s pripremama za lansiranje.
Ipak, ističe Njujork tajms, 15-tak minuta pre zakazanog poletanja, zvaničnik zadužen za vreme je obavestio nadležne da se uslovi neće poboljšati u potrebnom roku.
Da je lansiranje trebalo da bude 10 minuta kasnije, misija je mogla krenuti u sredu. Međutim, vreme poletanja se nije moglo pomeriti, jer objašnjava list, da bi kapsula mogla da se susretne s MŠ, lansiranje je moralo da bude u precizno određenom trenutku.
Amerika se vraća u svemirsku trku slanjem astronauta s teritorije SAD u Zemljinu orbitu prvi put posle skoro 10 godina, ističe Volstrit džurnal.
Od poslednje misije spejs šatla u julu 2011. SAD su se oslanjale na ruski "Sojuz" za slanje posade NASA do Međunarodne svemirske stanice, pošto je, kako navodi list, posle 30 godina upotrebe i dve katastrofalne nesreće, bilo vreme za penzionisanje šatla.
Ako Spejseksov prvi let s posadom bude uspešan, Maskova kompanija bi mogla da dobije lavovski udeo u ugovorima NASA za slanje astronauta na MŠ. Spejseks će se takođe nadmetati s Rusima za slanje posada iz Evrope, Japana i drugih delova sveta, a nema sumnje, ističe Volstrit džurnal, da će Mask naći prostor i za turiste spremne da plate odlazak u svemir.
Veliki deo napora Spejseksa je koncentrisan na njegov ambiciozan razvojni program Staršip koji ima za cilj pravljenje opreme koja se može više puta koristiti za ulazak u orbitu i na kraju i za misije s posadom na Mesec, pa čak i na Mars, piše američki list.
Dok bivši rivali sarađuju na svemirskim putovanjima, nova svemirska trka se odvija među komercijalnim kompanijama koje planiraju da pored astronauta i ljude spremne da plate vode do Međunarodne svemirske stanice, pa i dalje u svemir, ukazuje londonski Tajms.
Mada je Tramp pod Ministarstvom odbrane osnovao Svemirske snage SAD sa zadatkom da se suprotstave strateškom izazovu koji u svemiru predstavljaju Rusija i Kina, NASA smatra da MŠ, na kojoj sarađuje 15 zemalja, pokazuje snagu nevojnog partnerstva, piše britanski list, dodajući da su bivši neprijatelji sada svemirski drugari čiji kosmonauti i astronauti zajedno žive i rade u orbitalnoj laboratoriji.
S druge strane, nova svemirska trka sada se vodi između komercijalnih kompanija, ističe Tajms.
Za putovanje u nisku Zemljinu orbitu, ugovore su dobili Spejseks i Boing, dok su za lunarne ambicije NASA u užem izboru Spejseks, Blu oridžin Džefa Bezosa i kompanija Dajnetiks.
U zasebnom svetu svemirskog turizma, ističe Tajms, Spejseks je dominantna sila s planovima da ljudima spremnim da plate omogući putovanje na MŠ, pa eventualno do Meseca i Marsa, dok Blu oridžin i Virdžin galaktik rade na obezbeđivanju suborbitalnih letova do nekoliko minuta na ivici svemira.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR