Novac koji je Međunarodni monetarni fond (MMF) doznačio još 23. aprila Bosni i Hercegovini (BiH) za ublažavanje posljedica pandemije COVID-19 i dalje ostaje neraspoređen.
U Vijeću ministara BiH zadržali su stav da su oni donijeli sve potrebne odluke i da Centralna banka BiH može raspodijeliti kreditna sredstva, dok u toj banci i dalje čekaju odluku Vijeća prema kojoj bi rasporedili 333 miliona eura, koji se nalazi na računima u toj banci.
Kredit je odobren sa grejs periodom od tri godine i planom otplate u roku od pet godina.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija izjavio je da Vijeće ministara BiH na sjednici u četvrtak (28. maja) nije razmatralo deblokadu sredstava iz kredita MMF-a. U izjavi novinarima ponovio je raniji stav da guverner Centralne banke BiH ima sve što je potrebno da isplati novac.
"Očigledno da guverner Centralne banke ne misli tako i ne želi da uplati novac. To bi bilo isto kao kad vama neko uplati novac, a banka neće to da vam isporuči", rekao je Tegeltija.
Tegeltija je naveo kako su on i ministri u Vijeću ministara BiH iz Republike Srpske "spremni prihvatiti odluku oko koje mogu da postignu saglasnost predstavnici bošnjačkih i hrvatskih ministara".
"Spreman sam čak i da ja budem predlagač, iako mislim da odluka nije potrebna, ali mislim da ne postoji ni minimum saglasnosti da se ta odluka usvoji u Savjetu ministara", izjavio je Tegeltija.
Način raspodjele i različiti stavovi
Prema ranijim izjavama državnih ministara, problem je nastao oko toga da li su u odluci Vijeća ministara BiH o raspodjeli sredstava navedeni i svi kantoni u Federaciji BiH, a ne samo Federacija BiH kao etitet i jedan od tri korisnika, uz Republiku Srpsku Distrikt Brčko. Protiv odluke u kojoj se navode i kantoni u aprilu glasalo je troje bošnjačkih ministara.
Nakon različitih stavova u Vijeću ministara oko odluke o raspodjeli, uslijedilo je i razmimoilaženje u stavovima Centralne banke BiH i Vijeća ministara o tome da li se sredstva mogu dodijeliti korisnicima bez te odluke.
Kao ni Vijeće ministara, ni Upravni odbor Centralne banke BiH u četvrtak (28. maja) nije donio ikakav novi zaključak ili odluku o raspodjeli sredstava od MMF-a. Guverner Senad Softić dostavio je članovima Upravnog odbora traženu korespondenciju između različitih institucija, kao i dokumentaciju o ovom slučaju.
Međutim, kao što je ranije izjavio za Radio Slobodna Evropa (RSE), i tokom sjednice je ostao pri stavu da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine treba usvojiti Odluku o raspodjeli sredstava i dostaviti je Centralnoj banci BiH.
Predstavnik MMF-a u BiH: Politički problem
U Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) razumiju da je raspodjela novca za ublažavanje posljedica pandemije COVID-19 u Bosni i Hercegovini politički problem, izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Andrew Jewell.
"Međunarodni monetarni fond je osigurao novčanu pomoć u rekordnom roku, kako bi bila ublažena najveća kriza, vjerovatno u historiji, a opet nakon mjesec dana novac doznačen BiH čeka na računima u Centralnoj banci BiH. To je neprihvatljiva situacija", navodi Jewell.
Rezidentni predstavnik MMF-a u BiH za RSE kaže kako je pri samom odobravanju sredstava postojao dogovor o tome kako će novac biti podijeljen.
"U pismu namjere vlasti BiH su navele kako će novac biti podijeljen entitetima i Brčko Distriktu. Pismo namjere odobrilo je Fiskalno vijeće. Potpisan je i memorandum o razumijevanju koji je potpisan i koji također regulira podjelu sredstava", kazao je i Jewell.
"Ne razumijemo do kraja", kaže Jewell, "prirodu političkog problema, ali znamo da guverner Centralne banke kaže da ne može nastaviti s podjelom novca bez odluke koju će donijeti Vijeće ministara BiH".
Ministar kaže da je urađeno šta je trebalo
Ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda izjavio je u četvrtak novinarima da je on uradio sve što se od njega očekivalo.
"Mi smo profesionalno odradili kada je na Fiskalnom vijeću donesena odluka da se uđe u aranžman. Ministarstvo finansija je otvorilo račun u Centralnoj banci. U aranžmanu sa MMF-om fiskalni agent je Centralna banka. Ministarstva finansija nema", rekao je Bevanda.
Podsjetio je da su se na sjednicama Vijeća ministara prethodno našle dvije odluke, jedna o izdavanju promisorne note, i druga, koja se, kako je kazao, tumači na 100 načina.
"Vidim da se po stranačkim kancelarijama nose različite verzije. Nije istina da se tom odlukom određuje da sredstva s Centralne banke povlače kantoni. U Pismu namjere i Memorandumu kojeg smo potpisivali svugdje je stajalo 'RS, FBiH i svih njenih deset kantona'. To piše svugdje", naveo je Bevanda.
Guverner neće isplatiti bez odluke Vijeća ministara
Guverner Softić za RSE je izjavio, međutim, da Centralna banka kao fiskalni agent ne može dati zeleno svjetlo za raspodjelu dok ne dobije posebnu odluku o raspodjeli sredstava između entiteta. Tu odluku, kaže Softić, Vijeće ministara BiH, prema vlastitom zaključku, treba da proslijedi Centralnoj banci.
''Vijeće ministara je na sjednici 24. aprila usvojilo zaključak kojim daje ovlaštenje ministru finansija i trezora Vjekoslavu Bevandi da potpiše promisornu notu i dostavi je Centralnoj banci. Mi smo tu promisornu notu dobili", kaže Softić.
"Međutim", naglašava, "u tom zaključku u stavu 2 član 2 je navedeno da će Centralna banka izvršiti raspodjelu na osnovu posebne odluke Vijeća ministara o raspodjeli sredstava".
"Prema tome, sami su naveli ovo pravilo koje nije postojalo u ranijim slučajevima i mi sad čekamo tu posebnu odluku'', objašnjava guverner.
I u zvaničnom saopštenju sa sjednice Vijeća ministara BiH održane 24. aprila navodi se da je Ministarstvo finansija i trezora zaduženo da promisornu notu dostavi Centralnoj banci, a sredstva koja budu povučena na temelju toga bit će raspoređena posebnom odlukom Vijeća ministara, u skladu s potpisanim Pismom namjere.
Prema riječima guvernera Softića, postupanjem bez te odluke, Centralna banka BiH bi došla u situaciju da krši donesenu Odluku Vijeća ministara od 23. aprila, kao i druge propise koji definiraju ulogu i obaveze Centralne banke kao fiskalnog agenta BiH.
EU i SAD traže deblokadu sredstava bez odlaganja
Iz Delegacije EU u BiH i Ambasade SAD-a u BiH upozorili su u četvrtak (28. maja) političare u BiH da "bez odlaganja trebaju odblokirati sredstva MMF-a za ublažavanje posljedica pandemije COVID-19.
Delegacija EU u BiH i Ambasada SAD podsjetili su da su još 11. aprila bili domaćini sastanka s političkim predstavnicima, da bi se uklonile političke blokade i počelo rješavanje socioekonomskih posljedica krize uzrokovane COVID-19 pandemijom.
"Mislili smo da smo u tome uspjeli, ali sada kada se 330 miliona eura iz Instrumenta za brzo finansiranje nalazi neiskorišteno u Centralnoj banci dok građani ispaštaju, vidimo da nismo. Vijeće ministara BiH još uvijek nije donijelo ovu drugu odluku i sredstva stoje neiskorištena na računu u Centralnoj banci", navodi se u zajedničkom saopštenju Delegacije EU i Ambasade SAD od četvrtka (28. maja).
"Ovo je", konstatuje se u saopštenju, "neshvatljivo za građane BiH, ali i međunarodne partnere".
"Sporazum sa MMF-om odnosi se na dva entiteta i Brčko Distrikt, dok je raspodjela sredstava kantonima odluka koja se donosi na nivou entiteta – što je Federacija BiH i učinila, usvajanjem rebalansa budžeta", navodi se u saopštenju.
Za EU i SAD, kako su naveli, rješenje situacije sa blokiranim sredstvima MMF-a je jednostavno.
"Vijeće ministara BiH treba donijeti drugu odluku kojom odobrava raspodjelu prema sporazumu iz Memoranduma o razumijevanju, bez dotjerivanja. Odlučno djelovanje u ovom trenutku bi poslalo signal van ove zemlje da su bh. političari odgovorni partneri svojim građanima u rješavanju izazova sa kojima će se zemlja suočiti", potcrtano je u saopštenju.
RS će tužiti guvernera
Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je već u srijedu novinarima u Foči da će Vlada RS u četvrtak, 28. maja, donijeti odluku da tuži guvernera Centralne banke BiH Senada Softića, jer nisu raspoređena sredstva MMF-a.
"Želim da obavijestim javnost da je Republici Srpskoj već stigla na naplatu prva rata kamata na osnovu odobrenog kredita, a ta sredstva još nismo dobili", rekao je Dodik, ustvrdivši da se radi o nekoj političkoj igri u Federaciji BiH.
Istovremeno, lider Stranke demokratske akcije (SDA) i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Bakir Izetbegović je izjavio kako Vijeće ministara BiH Ustavom i zakonom nije ovlašteno da entitetima određuje način raspodjele kreditnih sredstava MMF-a.
"Vijeće ministara BiH ne može ni određivati kako će RS raspodjeli sredstva po općinama, tako je isto u Federaciji BiH", kazao je Izetbegović u četvrtak (28.maja), na sjednici Doma naroda.
Huskić o raspodjeli pomoći MMF-a za BiH
Nemogućnost dogovora oko podjele kredita potvrđuje da u BiH ne funkcioniše vladajuća koalicija, kaže za Radio Slobodna Evropa analitičar Adnan Huskić.
Politički akteri, konstatuje, "sarađuju samo dok raspodjele pozicije nakon izbora".
"Meni samo nije jasno sa kolikom dozom naivnosti međunarodni akteri ulaze u pokušaj dogovora s ovim i ovakvim političkim liderima, jer je davno diskvalifikovan bilo kakav dogovor s njihove strane, jasno je da se politička borba vodi svim sredstvima i da ne prezaju ni od toga da u toj političkoj igri stradaju građani pa i kompletna država'', ocjenjuje Huskić za RSE.
Rok za budžet BiH do 31. maja
Novac iz privremenog aranžmana s MMF-om pominjao se i kao način finansiranja lokalnih izbora u BiH, koji su bili planirani za 4. oktobar, ali su zbog neusvajanja budžeta za 2020. godinu odgođeni za 15. novembar.
Dodik je ranije izjavio da postoje sredstva za održavanje lokalnih izbora planiranih za oktobar 2020. godine, a koja se mogu uzeti iz privremenog aranžmana sa MMF-om, ali je, kako je rekao, problem "nezakonito izabrana Centralna izborna komisija".
Članovi CIK-a su izabrani bez prisustva poslanika SNSD-a i HDZ-a. Njihove zamjerke su se odnosile na to da je, kako su naveli, izbor članova CIK-a "suprotan odredbama Izbornog zakona BiH". Zakon, kako su napomenuli, propisuje da se članovi Komisije kojima je istekao mandat ne mogu razriješiti dok se ne završi izborni ciklus, odnosno dok se ne implementiraju izborni rezultati.
Vijeće ministara BiH 24. marta usvojilo je, naime, Nacrt budžeta BiH za 2020, ali bez saglasnosti predstavnika iz Republike Srpske. Kako je objasnio predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, oni nisu glasali zbog trenutne situacije sa pandemijom COVID-19.
Nakon ovoga, Predsjedništvo BiH je, 6. aprila od Vijeća ministara BiH zatražilo da ponovo razmotri predloženi budžet, te da novi prijedlog dostavi najkasnije do 31. maja 2020. godine, međutim na sjednici Vijeća ministara u četvrtak (28. maja) na dnevnom redu koji je predložio predsjedavajući Zoran Tegeltija nema ni budžeta BiH za 2020. godinu.
Facebook Forum