Sada potopljeni dio obale Južne Afrike i jedno od najvažnijih svjetskih lokaliteta za proučavanje modernog ljudskog porijekla, bio je raj za životinje, kao i za rane ljude. To mjesto se zove Pinikl point i trenutno je poznato po fascinantnim terenima za golf.
Džejmi Hodgkins, docentkinja antropologije na Univerzitetu u Kolorado Denveru, i njen tim proučavali su zube drevnih biljojeda i otkrili da su mnoge lokalne životinje živjele u ekološki bogatom ekosistemu, što objašnjava zašto je i čovjek tamo napredovao.
Dom prvih modernih ljudi
Kao nalazište nekih od najvrednijih dokaza o ponašanju i kulturi najranijih modernih ljudi, potopljena kontinentalna ploča pod nazivom Palaeo-Agulhas Rein nekada je formirala sopstveni ekosistem.
U ovoj studiji, istraživači su se posebno osvrnuli na uzorke migratornih antilopa. Ova serija pećinskih nalazišta na modernoj južnoafričkoj obali nudi arheološki materijal životinja koje su tu živjele i lovile prije 170.000 godina, piše portal Sajtek dejli.
"Tokom glacijalnih ciklusa, obalna ploča je bila izložena", rekla je Hodgkinsova. "Tu je bilo veliko prostranstvo ispred pećina. Mislimo da su vjerovatno ljudi i mesojedi lovili životinje dok su prelazili na istok i zapad preko isturene ploče."
Hodgkinsova i njen tim željeli su da razumiju ove migracijske obrasce. Proučavali su izotope ugljenika i kiseonika u ostacima zuba mnogih velikih biljojeda, među njima antilopa koje nisu migrirale. Zubi mogu otkriti obrazac kretanja praćenjem promjene nivoa ugljenika iz biljaka koje životinja jede dok zubi rastu.
Kada su Hodgkinsova i njen tim upotrijebili nemigratornu antilopu kao svoju kontrolnu vrstu, otkrili su da zubi njenih obično selidbenih prijatelja - poput gnua, i drugih vrsta antilopa - ne pokazuju uočljiv migratorni obrazac. Čini se da je većina životinja bila srećna tamo gdje se zatekla.
"Nisu se mučili u Pinikl pointu", kaže Hodgkinsova. "Sada znamo da su moćni riječni sistemi snabdijevali široku obalu vodom, pa životinje nisu morale da se kreću. Bila je to sjajna lokacija, sa puno resurasa. U periodu kada se obala približavala pećinama, ljudi su imali školjke i druge morske resurse. A kada se obala širila u lednička vremena, lovci su imali pristup bogatom zemljanom okruženju. Lovci ne moraju da budu previše pokretni sa svim tim biljojedima koji šetaju okolo."
Život u ekogeološkom raju
Otkrića tima o ovom praistorijskom Edenu odjek su još jednog nedavnog otkrića. Pre 74.000 godina, jedna od najvećih poznatih erupcija Zemlje na planini Toba na Sumatri u Indoneziji stvorila je globalnu zimu, prouzrokujući pad populacije.
Koautor Kertis Marin decenijama je sarađivao sa timovima naučnika na rekonstrukciji lokaliteta iz perioda od prije dva miliona godina. Tokom 2018. godine, istraživači iz Marinove grupe otkrili su da su životinje u Pinakle pointu ne samo preživjele tu globalnu zimu, već su obitavale u raju.
Hodgkinsova kaže da je ovo samo prvi pokušaj upotrebe izotopskih podataka za testiranje hipoteze migracija istoka i zapada na ovim mjestima i biće obavljeno dalje istraživanje.
"Sasvim je moguće da su se obrasci migracije životinja mijenjali kako se obala kretala i napuštala tokom glacijalnog i međuglacijalnog ciklusa", rekla je ona, prenosi sputniknews.com.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.