Mjere opreza zbog korona virusa mijenjaju bajramske običaje

Piše: Ron Synovitz

Dok muslimani širom svijeta ovog vikenda (23 - 24. maj) slave Bajram kojim se označava kraj mjesečnog ramazanskog posta, mjere opreza protiv korona virusa sprječavaju da se neki aspekti islamskog praznika obilježavaju na uobičajen način.

Ovisno o položaju Mjeseca, proslave Bajrama ove godine počinju ili 23. ili 24. maja.

Međutim, mnoga bajramska molitvena okupljanja, proslave na otvorenom i druge javne manifestacije ove su godine otkazane širom svijeta zbog pandemije COVID-19.

Ograničenja putovanja također otežavaju velikim porodicama da se okupe na tradicionalnu blagdansku gozbu – skupove za koje zdravstveni stručnjaci upozoravaju da bi mogle rezultirati novim izbijanjem bolesti.

Na primjer, politički skupovi koje su sponzorirale države, vezani za kraj ramazana, su odgođeni.

Mnoge tržnice koje bi obično bile prepune kupaca uoči Bajrama, zatvorene su zbog mjera zatvaranja.

Ograničenja u vezi s javnim zdravljem utjecala su čak i na tradiciju davanja novca siromašnima, zbog zabrinutosti da bi se bolest mogla prenijeti zaraženim novcem.

Šta je najveća prijetnja

Stručnjaci kažu da je najveća prijetnja javnom zdravstvu tokom Bajrama tradicija zajednica koje se okupljaju u džamijama radi molitve – praksa koju neki imami smatraju obaveznom, a drugi je smatraju neobveznom.

Čak i u konzervativnim muslimanskim zajednicama u kojima su džamije ostale otvorene tokom cijelog ramazana, neki vjernici ove godine se dvoume o odlasku u džamiju na bajramsku molitvu.

Afganistansko selo Tagab, sjeveroistočno od Kabula, u provinciji Kapisa, je zajednica u kojoj se očekuje da seljani budu u džamiji na molitvi. Ali mnogima je na umu pandemija.

Zabrinutost u Afganistanu

Ranije ove sedmice, tijela troje žrtava korona virusa u Tagabu vraćena su iz bolnice u Kabulu gdje su umrli.

"Ovaj bajram vjerovatno će se razlikovati od prethodnog", rekao je Fazal Rabi iz Tagaba za Radio Slobodni Afganistan.

"Upravo sam vidio kolegu", objasnio je Rabi. "Rekao mi je da me nisu vidjeli u džamiji neko vrijeme i želio je znati jesam li zauzet."

„Rekao sam mu da nisam zauzet – tako da to ne može biti izgovor za neprisustvovanje molitvi u džamiji. Ali rekao sam mu da je to zbog karantene koja i dalje traje", rekao je Rabi.

"Ne idem u džamiju jer vlada pandemija korona virusa."

U obližnjoj provinciji Lagman, u gradu Metarlamu, Imran Arab planira započeti Bajram kao što to čini svake godine. Nakon što se ujutro okupa, obući će novu odjeću prije nego što lokalni imam počne Bajram-namaz.

Baš kao i obično na Bajram, i Arab će pojesti neki kolač i izgovarati molitve u slavu Allahu.

Ali Arab i njegova porodica udaljeni su od mnoštva ljudi koji se ove godine okuplja u lokalnoj džamiji.

"Također imam taj strah od korona virusa i imam plan ostati kod kuće", rekao je Arab. "Ako obavim Bajram-namaz u džamiji, u tom slučaju bit ćemo prisiljeni poslije ostati kod kuće, pod karantenom s bolešću.“

Sardar Muhamed, stanovnik Pul-e Čarkija blizu Kabula, kaže da bi se ljudi ove godine trebali odreći ideje okupljanja na Bajram-namaz.

"Moraju obratiti pažnju i nametnuti ta ograničenja sami sebi", kaže on, napominjući da su deseci zatvorenika u zatvoru Pul-e Čarki pozitivni na virus, a također je zaraženo i nekoliko porodica u blizini.

"Hiljade različitih ljudi okupljaju se kako bi klanjali", rekao je. "Ako samo jedna osoba koja ima korona virus dođe tamo, može zaraziti stotinu drugih ljudi i opustošiti cijelo selo."

Jedinstvena proslava u Rusiji

Glavni ruski muftija Talgat Tadžhudin kaže kako je cijeli ramazan ove godine bio "jedinstven".

Imami u Rusiji odobrili su zatvaranje džamija tokom ramazana zbog pandemije i ustrajavali na tome da ne bude masovnih okupljanja zbog grupnih molitvi.

Tadžudin kaže da sljedbenici nisu dužni ići u džamiju zbog grupnih namaza.

Umjesto toga, on je rekao da vjernici mogu izvršavati svoje ramazanske obveze putem interneta gledajući imame kako vode molitve i čitaju iz Kur'ana.

U Moskvi su posljednjih godina vlasti bile prisiljene zatvoriti ulice za vrijeme Bajrama zbog ogromnih gužvi vjernika koje se stvaraju u glavnim gradskim džamijama – uključujući mnoge radnike migrante iz pretežno muslimanskih zemalja.

Ali ove godine, džamije u Moskvi ostat će zatvorene za Bajram.

U međuvremenu, u ruskom Dagestanu, na sjeveru Kavkaza, vlasti su 21. maja objavile da će gradovi Kizlijar i Kizilijurt biti zatvoreni za vrijeme Bajrama.

Vlasti tamo također razmatraju moguće zatvaranje u glavnom gradu Dagestana, Makačkali.

U susjednoj Čečeniji, gdje se okupljanje u džamijama za bajramsku molitvu smatra obavezom, vlasti su također otkazale molitvena okupljanja i naredile džamijama da ostanu zatvorene.

Ministar unutarnjih poslova Čečenije Ruslan Alkanov proširio je ta ograničenja 21. maja, najavivši četverodnevnu zabranu svih "kretanja" ljudi širom Čečenije, osim osoblja hitnih službi.

Alkanov je rekao da će oni koji prekrše zabranu od 23. do 26. maja "biti kažnjeni u skladu sa zakonom".

Kasnije toga dana objavljeno je da je Ramzan Kadirov – autoritarni vođa Čečenije, podržan od Kremlja – stavljen pod medicinski nadzor u Moskvu zbog sumnje na koronavirusnu infekciju, navode ruske agencije.

Salak Mezhijev, čečenski muftija, pozvao je muslimane da Bajram proslave kod kuće sa svojim porodicama.

Takva ograničenja također utječu na tradiciju dobročinstva koja je stup islama i važan aspekt ramazana.

Vjernici koji klanjaju Bajram-namaz obično poslije molitve daju novčane priloge siromašnim ljudima u blizini džamija.

Ove godine, aktivisti iz udruženja koji pomažu siromašnim ljudima u sjevernom Kavkazu i u Moskvi kažu da neće postaviti svoje tradicionalne ramazanske šatore za dobrotvorne svrhe.

Rustan Minikanov, predsjednik ruske Republike Tatarstan, obavijestio je 20. maja ruskog predsjednika Vladimira Putina da će Bajram ove godine muslimani slaviti u svojim domovima.

Otkazivanja u Centralnoj Aziji

U Tadžikistanu i Kirgistanu, imami su ove sedmice također najavili da otkazuju tradicionalna javna okupljanja u džamijama za bajramske molitve.

Zapravo su sve bivše sovjetske republike u Srednjoj Aziji ove su godine zabranile okupljanja za iftar - noćni obrok koji se služi nakon zalaska sunca tokom mjeseca ramazana i kojim se prekida post.

U Kazahstanu, veliki muftija Naurizbai Kazhi Tanganuli najavio je otkazivanje svih posebnih molitvenih okupljanja u džamijama širom zemlje.

Susjedni Uzbekistan također je naredio zatvaranje džamija širom zemlje tokom ramazana.

Zvaničnici su zatražili da se dobrotvorne donacije daju posebnim centrima za siromašne, a ne izravno ljudima u njihovim domovima kako bi se smanjio kontakt između ljudi.

Ublažavanje mjera u Pakistanu i Iranu

Naravno, pridržavanje zdravstvenih mjera opreza tokom ramazana razlikovalo se od zemlje do zemlje.

U Pakistanu, džamije su otvorene u maju, nakon što su u martu i aprilu bile zatvorene za zajedničke molitve. Ostala stroga pravila također su ublažena.

Radio Mashaal RFE / RL prenosi kako se mnogi ljudi okupljaju u pakistanskim džamijama, ne poduzimajući odgovarajuće zdravstvene mjere.

Ublažavanje mjera zabrane također je rezultiralo velikim brojem ljudi koji su preplavili javne bazare kako bi kupili hranu i poklone za praznik.

U Iranu, koji je teško pogođen pandemijom, vlada kaže kako će se zajedničke molitve za Bajram dopuštati na područjima koja su označena kao "niskorizična".

Ograničenja putovanja između iranskih pokrajina također su ukinuta na vrijeme za Bajram, što je omogućilo velikim porodicama da se okupe i proslave praznik.

Početkom marta naređeno je zatvaranje džamija i svetišta širom Irana – što je nagnalo šiitske vjernike da u velikom broju posjete svetišta u gradovima Kom i Mašhad.

No, posljednjih sedmica džamijama je dopušteno ponovno otvaranje u više od 130 gradova s niskim rizikom – pod uvjetom da poštuju stroge zdravstvene mjere.

Vjernici koji ulaze u džamije u Iranu moraju nositi maske i rukavice, a unutra mogu ostati samo 30 minuta.

U iranskim džamijama također je zabranjeno posluživanje hrane i pića, a vjernicima moraju pružiti sredstvo za čišćenje ruku.

"Fizičko distanciranje važnije je od zajedničke molitve", izjavio je predsjednik Hasan Rohani 4. maja, kada su se iranske džamije počele ponovno otvarati.

Teheran je također nevoljko otkazao državna okupljanja povodom Dana Kudsa, koja se organiziraju svake godine od 1979., kada je ajatolah Ruhollah Homeini posljednji petak ramazana proglasio danom kada svi muslimani trebao izraziti svoje nezadovoljstvo zbog Izraela i pokazati solidarnost s Palestincima.

U početku su iranski dužnosnici planirali parade motocikala kako bi zamijenili antiizraelske marševe i javne skupove pod pokroviteljstvom vlade.

No čak je i ideja o povorkama motocikala odbačena uslijed izvještaja o novim slučajevima COVID-19 u nekim dijelovima zemlje.

Umjesto toga, iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei 22. maja planira održati govor na nacionalnoj televiziji.

Od 21. maja Iran je izvijestio o oko 130.000 potvrđenih slučajeva korona virusa, uključujući više od 7.200 smrtnih slučajeva – iako stručnjaci sumnjaju da je Teheran skrivao podatke o stvarnom broju zaraženih i umrlih.

(Uz izvještavanje Radija Afganistan RFE / RL, Radija Mashaal, TV Current Timea, te servisa Radija Slobodna Evropa u Kirgistanu, Tadžikistanu i Sjevernom Kavkazu)