Najnovije vesti
Premium
Lista 10 NAJUSPEŠNIJIH SRBA u Frankfurtu: Lekari, pisci, ekonomisti, hotelijeri... Oni su PONOS SRBIJE i predstavljaju nas u najlepšem svetlu

Lista 10 NAJUSPEŠNIJIH SRBA u Frankfurtu: Lekari, pisci, ekonomisti, hotelijeri... Oni su PONOS SRBIJE i predstavljaju nas u najlepšem svetlu

Frankfurt je među najbogatijim metropolama Evrope i njen najvažniji finansijski centar. Ovaj grad banaka, kako ga zovu, vrlo je značajna raskrsnica auto-puteva, a poznat je i po tome što strance dočekuje reširenih ruku. Tim putevima u Frankfurt su došli ljudi iz svih krajeva sveta, a danas se zbog čak 180 različitih nacija koje tamo žive ovaj grad diči svojom multikulturalnošću. Iako kažu da je u inostranstvu lako integrisati se, ali teško izdvojiti se, naši ljudi su i u tome uspeli, i to u brojnim sferama. Radom i zalaganjem oni predstavljaju Srbiju u najboljem svetlu, a, opet, ne zaboravljaju svoju zemlju i korene. Od oko 80.000 naših ljudi koji žive tamo, izdvajamo 10 najistaknutijih. (Da biste nastavili sa čitanjem ovog teksta, potrebno je da se pretplatite na neki od "Blic premium" paketa)

Slušaj vest
0:00/ 0:00
Mini lista - premium - Srbi u Frankfurtu foto RAS Shutterstock Profimedia Foto: RAS Profimedia Shutterstock / RAS kombo
Mini lista - premium - Srbi u Frankfurtu foto RAS Shutterstock Profimedia

Predstavljamo vam listu 10 najuspešnijih Srba u Frankfurtu...

Nenad Josipović, specijalista estetske i rekonstruktivne hirurgije, stručnjak za operacije promene pola

Kad je imao 21, preselio se u Nemačku u želji na nauči jezik i tamo studira. Posle završenog Medicinskog fakulteta Univezriteta u Frankfurtu i specijalizacije počeo je da radi u tamošnjoj poznatoj privatnoj klinici.

Nenad Josipović
Foto: RAS Srbija
Nenad Josipović

- Konkurencija je velika u ovom poslu, mnogi žele da specijaliziraju plastičnu hirurgiju, a mesta je veoma malo. Teško je ostvariti se u ovoj oblasti, a naročito kada ste stranac u Nemačkoj. Srećom, do sada se sve razvija onako kako sam zamišljao - kaže ovaj vrhunski stručnjak koji već 19 godina živi i radi u Frankfurtu.

Nenad je osvojio veliki broj nagrada, ali mu je svakako najdraža ona sa Kongresa plastičnih hirurga Nemačke, DGPRÄC, gde je tema bila rak dojke. U njegovoj ordinaciji, kaže, dominiraju žene, ali i broj muškaraca svakodnevno raste. Svoj posao obožava, a uz ljubav prema poslu, rasla je i ljubav prema Frankfurtu za koji ga vežu prijatelji i najlepše uspomene.

Ljubiša Simić, na čelu je Udruženja pisaca "Sedmica", oaze srpske pisane reči u rasejanju

Nakon studija istorije na Filozofskom fakultetu u Prištini, Ljubiša je otišao u posetu rodbini u Frankfurtu s planom da ostane mesec-dva. Ipak, desilo se, kako kaže, da ostane da živi u rodnom gradu velikog pesnika Getea. Vremenom je Ljubiša tu ostvarivao svoje snove, te je danas na čelu Udruženja pisаcа "Sedmicа", koje je posvećeno očuvаnju mаternjeg jezikа, literаture i kulturnog nаsleđа zа mlаđe generаcije u dijаspori.

Imаjući u vidu dа se vezа sа mаticom prekidа kod generаcijа koje su rođene u inostrаnstvu, očuvаnje i okupljаnje Srbа izvаn mаtice trebа dа bude usmereno kа deci i mlаdimа. Zato njegovo udruženje redovno organizuje priredbe, takmičenja za najmlađe, u goste poziva poznate srpske pisce... Od 2008. godine ovo udruženje učestvuje nа Frаnkfurtskom sаjmu knjigа, nаjvećem nа svetu, a učestvovalo je i bilo pokretač mnogih humanitarnih akcija. Sa svojih 50 članova u Nemačkoj, Francuskoj, Holandiji, Švedskoj, Belgiji, Švajcarskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini, "Sedmica" je danas oaza srpske poezije i pismenosti u rаsejаnju. Ljubiša je izdao i je zbirku poezije dece iz cele dijaspore pod naslovom "Jezik nam je otadžbina".

Pročitajte još

Maja Firle, veterinarka i humanitarac

Kada je završila Veterinarski fakultet u Beogradu, Maja je otišla u Frankfurt kod tate da ga poseti, međutim, zaljubila se i ostala. Ta veza se završila, ali svi lepi događaji kasnije desili su se u Nemačkoj, kaže Maja. Posle nekoliko godina rada u veterinarskim ordinacijama u Frankfurtu, 2004. godine započela je svoju privatnu praksu kojom se i dan-danas veoma uspešno bavi.

Osim što je vrhunski stručnjak, Maja je i društveno angažovana. Naime, pokrenula je sjajnu akciju još pre 10 godina za koju je dobila nagradu nemačkog Ministarstva za ekologiju u oblasti zaštite životinja. Zahvaljujući ovoj akciji, u kojoj ona leči besplatno životinje beskućnika i drugih ljudi koji tu uslugu ne mogu da plate, o Maji su pisale novine, snimane su emisije, svi su izveštavali o veterinarski iz Srbije koja nesebično pomaže ljudima i životinjama.

Ilija Cerovac, urolog, ekspert za transplantaciju bubrega i robotsku hirurgiju

Rodom je iz Šapca, a krijeru je počeo u eminentnoj klinici "Goethe - Universität" u Frankfurtu, a danas je na jednoj od rukovodećih pozicija u Urološkoj klinici u Bad Homburgu, novoj i moderno opremljenoj bolnici u sklopu klinike "Goethe - Universität". Deo je tima za eksplantaciju, vađenje organa za presađivanje. Uradio je nekoliko stotina transplantacija bubrega i postao ekspert na tom polju urologije.

Ilija Cerovac
Foto: RAS Srbija
Ilija Cerovac

Član je tima za robotsku hirurgiju time je, kako kaže, ostvario svoj san da se bavi vrhunskom medicinom. Dr Cerovac je i član Jugoslovenskog medicinskog društva. U saradnji sa Konzulatom u Srbiju redovno šalju lekove, odeću, krevete...

Jugoslav Mišković, ekonomista i predstavnik Pivredne komore Srbije u Frankfurtu

Nakon diplome na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, Jugoslav je u predstavništvu jedne frankfurtske banke u Beogradu godinama vodio kreditne poslove sa Srbijom. Poznavanje privrednih okolnosti i poslovnog mentaliteta obe zemlje bilo je presudno da dobije posao koji danas radi, predstavnik Privredne komore Srbije u Frankfurtu. Tako on danas uspostavlja poslovne kontakte između srpskih i nemačkih preduzeća, čime se povećava izvozni potencijal srpske privrede.

Mišković ističe da je zaista dobar osećaj raditi posao koji na prilično direktan način utiče na to da mojoj zemlji bude bolje

Predrag Matić, internista, kardiolog, dijabetolog, specijalista medicine rada, subspecijalizane vazduhoplovne i urgentne medicine

Kardiologija je, kaže dr Matić, njegova prva ljubav i ono čime se najviše bavi. U Darmštatu ima sopstvenu lekarsku praksu, a u kardiovaskularnom centru u bolnici "Sveta Katarina" u Frankfurtu obavlja unapred zakazane operacije pacijenata s teškim srčanim oboljenjima. Sve hirurške zahvate radi sa prof. dr Zivertom, i to metodama koje su veoma specifične i u samoj medicinskoj struci. Zato se njihove operacije skoro redovno preko video-linka direktno prenose kolegama kardiolozima širom sveta - u Americi, Kini, Ujedinjenim Arapskim Emiratima…

Predrag Matić
Foto: RAS Srbija
Predrag Matić

Pored ordinacije u Darmštatu i rada na klinici u Frankfurtu, dr Predrag Matić je vlasnik i direktor Instituta za vazduho¬plovnu i medicinu rada u gradu na Majni.

Slavko Todić, vlasnik hotela "Residenz" i filantrop

Odrastao je u dubokoj Mačvi, u Salašu Crnobarskom. Tu je provodio detinjstvo, sve dok jednom prilikom nije posetio oca koji je boravio u Frankfurtu. Tada su ga, kako kaže, opila svetla metropole na Majni, a i dan-danas je očaran njenim internacionalnim duhom. Danas je Slavko vrlo ugledan biznismen. Bavi se ekonomijom i nekretninama i vrlo je posvećen humanitarnom radu, najpre kroz članstvo u čuvenom Rotari klubu. Uz to, kao član privredne komore zadužen je za razvoj okoline i ekonomije južnog Hesena.

A i pored velikog uspeha, on i dalje često misli na rodnu zemlju, kojoj se vraća više puta tokom godine. Koliko voli Srbiju, gospodin Todić pokazao je nesebičnom, ogromnom podrškom koju joj je pružio 2014. godine tokom velikih majskih poplava. Čim je video sliku strahotnih razaranja, on je učinio sve da dobije potrebne dozvole, te je poslao dva helikoptera s obučenim jedinicama za spasavanje. Srećan je, kaže, što je od sigurne smrti spaseno 138 ljudi.

Milkica Romić, advokat i član gradske skupštine u Frankfurtu

Već tokom studija počela je da radi u advokatskoj kancelariji koja je osnovana davne 1954. godine. Nakon fakulteta nastavila je tu da se kali i u međuvremenu stigla do pozicije partnera, tj. suvlasnika te ugledne kancelarije.

- Ja ne zastupam samo interese klijenata već kao političar zastupam građane Frankfurta u gradskoj skupštini, s tim što se zalažem i za one koje nisu u mogućnosti da se bore za svoje interese, ističe Milkica.

Izuzetno je ponosna na to što je kao žena, prva sa našeg područja, uspela da postane član gradske skupštine u Frankfurtu. Uz to, prošle jeseni bila je pozvana da bude zamenik ministra za pitanje integracije u vladi za pokrajinu Hesen.

Dušan Čelar, hirurg, traumatolog, specijalista "notflat" i sportske medicine

Doktor Dušan Čelar vlasnik je Medicinskog centra u Frankfurtu, specijalizovanog za opštu medicinu i hirurgiju. Dnevno pregleda i više od 200 pacijenata, među kojima je najviše onih iz bivše SFRJ. Prema ocenama pacijenata na "Guglu", dr Čelar ima bolje ocene od većine lekara u Nemačkoj.

Dušan Čelar, doktor, Frankfurt
Foto: RAS Srbija
Dušan Čelar, doktor, Frankfurt

Razlog tome, objašnjava dr Čelar, pre svega je pristojan i ljudski pristup svakom pacijentu. Osim specijalizacije hirurgije, dr Čelar ima specijalizaciju iz traumatologije, sportske i "notflat" medicine, pa može da transportuje pacijente s jednog na drugi kraj sveta, prateći njihove vitalne funkcije. A uz sve to, on je "unfal arc D-arc", što govori da je specijalizovan da leči pacijente sa svim vrstama povreda na radu. Iako ima 60 godina i četiri specijalizacije, dr Čelar se ne zaustavlja. Upisao je i specijalizaciju opšte medicine i danas je kako kaže najstariji specijalizand u Nemačkoj.

Aleksandar Vidaković, direktor kompanije "Nidda Verlag GmbH" i vlasnik frankfurtskih "Vesti", najtiražnijeg dnevnog lista dijaspore

Frankfurtske "Vesti" štampaju se već punih 27 godina, što je u eri digitalnih medija veliki uspeh. Tokom svih burnih godina, sankcija, ratova, stradanja i mirnih godina, "Vesti" su bile most između čitalaca širom sveta i otadžbine.

- To je rezultat našeg predanog rada i poverenja koje uživamo kod naših čitalaca u dijaspori - kaže Aleksandar i dodaje da je "Vesti" osnovao Dušan Vidaković, njegov otac, a da je prvi broj objavljen 15. 12. 1992. godine.

Za proteklih 27 godina "Vesti" su zajedno sa svojim čitaocima obezbedile, gde god je pomoć bila potrebna na prostoru bivše Jugoslavije, pomoć od preko 20 miliona evra u vidu lekova, novca, garderobe...Takođe, "Vesti" su uz pomoć čitalaca organizovale besplatno lečenje pojedinaca u inostranstvu. Iz potrebe da se pomogne svima kojima je pomoć potrebna nastao je "Humanitarni most".