Nikola Špirić se na taj potez odlučio zbog odluka međunarodnog predstavnika u BiH Miroslava Lajčaka. U skladu sa ustavnim ovlašćenjima, Predsedništvo će pokrenuti proceduru imenovanja novog mandatara. Prvi korak su konsultacije parlamentarnih stranaka.
Predsedništvo početkom novembra nije raspravljalo o ponuđenoj ostavci, uz obrazloženje da će se o tome raspravljati posle razgovora sa Špirićem.
Predsedništvo je danas pokušalo da ga ubedi da ostane na funkciji, što on nije prihvatio. Član Predsedništva Haris Silajdžić smatrao je da je dobro za zemlju da Špirić povuče svoju odluku. "Međutim, doktor Nikola Špirić je insistirao na toj ostavci", rekao je on.
Zato od danas teče rok za izbor novog mandatara, a prema zakonu, taj rok je mesec dana. "Odluka Predsedništva je da krene u proceduru konsultacija sa strankama u BiH za sastav Vjeća ministara", objasnio je Silajdžić.
Stranke sada treba da usaglade novog mandatara, a moguće je da Špirić ponovo dobije mandat, ali to niko nije hteo da komentariše. Takođe, nakon sastanka nije se ozbiljnije pominjala mogućnost vanrednih izbora, iako je to realni razvoj događaja.
Lajčak za nastavak pregovora
Miroslav Lajčak je juče izjavio kako je spreman za nastavak razgovora pravnih eksperata Kancelarije međunarodnog predstavnika i Vlade RS o pravnom tumačenju njegovih odluka kojima je izmenjen način odlučivanja u Veću ministara i parlamentu BiH.
Podsetivši da BiH jedina u regionu nema definisan odnos sa EU, on je rekao i da je zemlja na raskrsnici da ili krene opasnim putem eskalacije krize ili da je prevaziđe i vrati se na evropski put.
Lajčak je rekao da situacija u BiH nije povezana s krizom na Kosovu i dodao da "niko ne treba da se krije iza Kosova".
Predsedavajući Doma naroda BiH Mladen Ivanić ocenio je za B92 da je Lajčak odluke doneo iz više razloga. Kao jedan od njih Ivanić navodi moguće povlačenje predstavnika RS iz državnih organa u slučaju jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova.
"Drugi je da osećam da je postojao i drugi talas odluka, prema kojima je sa nivoa entiteta na nivo BiH trebalo da budu podignuti televizija, železnice, putevi, pošte, elektroprivreda, vodoprivreda, šume, dakle sva infrastruktura koja je sada na entitetskom nivou", kaže on.
"Znalo se da mi to ne možemo prihvatiti. Treći razlog je nezadovoljstvo što reforma policije nije prošla", kaže on.
Lajčakove odluke od 19. oktobra razlog su negodovanja predstavnika vlasti iz RS i ostavke premijera BiH Nikole Špirića.
"Unitarna BiH kao brana od Kosova"
EU, SAD i NATO žele da učvrste centralizovanu BiH da bi sprečili posledice jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova. Kao posledica kosovske nezavisnosti, pre svega, vidi se mogućnost da Republika Srpska zatraži pravo na samoopredeljenje, objasnili su diplomatski izvori Bete u Briselu.
Ti izvori su ukazali na stav međunarodnog i izaslanika Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu Miroslava Lajčaka da će on i dalje koristiti Bonska ovlašćenja i nametati rešenja u BiH, bez obzira na stavove lokalnih političara.
Lajčak je to u Briselu ove nedelje rekao ambasadorima u Političko-bezbednosnom komitetu EU, naglasivši da se neće obazirati ni na pritiske i pretnje koji, s tim u vezi, dolaze iz Srbije.
Lajčak je stavio do znanja da ima čvrstu podršku međunarodnog Saveta za primenu Dejtonskog sporazuma u Bosni, naglasivši da mere preuređenja ustrojstva centralne vlasti u BiH ni na koji način ne dovode u pitanje Dejtonski sporazum i postojanje entiteta.
Lajčak je i u razgovoru s čelnicima NATO-a preneo ocenu da je stanje u BiH veoma nazadovalo i da sada liči na situaciju iz 1995, na vreme kad je sklapan Dejtonski sporazum.
Političko-bezbednosnom komitetu obratio se i Volfgang Išinger, predstavnik EU u posredničkoj trojci u pregovorima Beograda i Prištine o Kosovu, rekavši da je do sada ostvaren mršav napredak u približavanju stavova srpske i albanske strane kada je reč o 14 ponuđenih tačaka "trojke" za napredovanje ka rešenju za status Kosova.
Išinger i Lajčak su, prema izvorima EU, zabrinuti zbog opasnosti da, u slučaju da rešavanje kosovskog problema izmakne kontroli, dođe do prelivanja nestabilnosti u regionu.
U Savetu ministara EU i Evropskoj komisiji su, istovremeno, odbačene kritike iz Federacije BiH, pre svega člana Predsedništva BiH Harisa Silajdžića zbog parafiranja Sporazuma o stabilizaciji i pridruženju EU-Srbija. Evropski komesar Oli Ren je stavio do znanja da, naprotiv, to treba da posluži kao podstrek političarima u BiH.
Iako su oštrice kritike EU upućene svim političarima u BiH zbog, kako se smatra, nesposobnosti i pomanjkanja političke volje za nagodbu o preustrojstvu institucija i jačanju centralne države, javno se zamerke više upućuju premijeru RS Miloradu Dodiku.
Ipak, u krugovima Saveta ministara Beti je preneto da je, kako sad stoje stvari, teško zamisliti da se neko političko rešenje i povoljniji razvoj u BiH može zamisliti bez onog što politički predstavlja Dodik.
Rusija želi da BiH ostane suverena i nezavisna
Bosnu i Hercegovinu smo priznali kao suverenu i nezavisnu državu i želimo da ostane takva, izjavio je ambasador Rusije u BiH Konstantin Šuvalov.
On je juče u Sarajevu rekao da je Ruska Federacija jedan od garanta Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim su ustanovljeni puna ravnopravnost konstitutivnih naroda i poštovanje konsenzusa u funkcionisanju države.
U nastavku izlaganja na temu "Jedinstven stav međunarodne zajednice prema BiH", Šuvalov je rekao da je za Moskvu prihvatljiva svaka odluka koja će biti rezultat konsenzusa tri konstitutivna naroda u BiH.
"Dijalog i kompromis predstavnika političkih subjekata u BiH nema alternative", upozorio je on, dodavši kako bi bilo dobro da, jačanjem države BiH, automatski počne smanjenje velike uloge međunarodne zajednice.
"Naglašavam, nijedan protektorat ne može postati punopravan član EU. Stoga mislim da se do političkog rešenja sadašnje krize može doći samo kroz politički dijalog lidera političkih stranaka, a sve to treba da se potvrdi u parlamentu BiH", kaže on.
"Ubeđen sam da su opasnosti svesni i domaći političari i uveren sam da će se ubrzo izaći iz krize", kaže Šuvalov.
"BiH nije prava država"
Državna sekretarka SAD Kondoliza Rajs kaže da posleratni razvoj u BiH i na Kosovu nije tekao kako se očekivalo jer BiH s tri predsednika, tri policije i tri armije ne funkcioniše kao prava država, dok Kosovo još nema ekonomiju.
"Kosovo, suštinski, još nema ekonomiju. BiH još nije prava država prema načinu na koji funkcioniše. Ideja je bila na Balkanu zaustaviti rat, a tranzicija nije dala tako dobre rezultate", izjavila je Kondoliza rajs za Morning njuz, prenosi Internet-sajt Stejt departmenta.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Kao u prvih 15 dana aprila, ovaj mesec će se završiti natprosečnim temperaturama. Prema najavi RHMZ u nedelju i do prve polovine naredne sedmice temperature će dostići letnje vrednosti.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Povodom predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika očekuje se povećan priliv velikog broja putnika i vozila u našu zemlju, zbog čega se mogu očekivati duža zadržavanja na graničnim prelazima, upozorio je danas MUP.
1442 - Rođen je engleski kralj Edvard IV, sin vojvode od Jorka. U ratu protiv dinastije Lankaster, posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast prešla na kuću Jork.
Šef ukrajinske diplomatije Dmitrij Kuleba izjavio je da je bio kritikovan zbog toga što nije imao plan "b" zbog deficita vojne pomoći iz zapadnih zemalja.
1442 - Rođen je engleski kralj Edvard IV, sin vojvode od Jorka. U ratu protiv dinastije Lankaster, posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast prešla na kuću Jork.
Šef ukrajinske diplomatije Dmitrij Kuleba izjavio je da je bio kritikovan zbog toga što nije imao plan "b" zbog deficita vojne pomoći iz zapadnih zemalja.
Jedan od najvećih svetskih stručnjaka za Holokaust, direktor Centra "Simon Vizental" Efraim Zurof izjavio je da rezoluciju o Srebrenici, koja je predviđena za glasanje u Generalnoj skupštini UN, ne treba podržati.
Odgovor Rusije Vašingtonu na konfiskaciju imovine može biti samo asimetričan ali ne i manje bolan, izjavio je danas zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev na Telegram kanalu.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
Legendarni novosadski pank-rok bend Atheist Rap ove godine obeležava 35 godina postojanja brojnim nastupima širom regiona, a ekskluzivni beogradski koncert biće održan u petak, 7. juna, u Bašti Kluba studenata tehnike (KST), uz specijalne goste.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
I ranije smo pisali o prodaji automobila koji su pripadali britanskoj kraljici Elizabeti II, a ovo je još jedan u nizu - na aukciji se našao Daimler Majestic iz 2001. godine.
Novi Lamorghini Urus SE je elektrifikovana verzija najprodavanijeg modela ove marke, a odlučili su da mu dodaju više snage i brzine nego što ih ima prethodnik.
Dragoljub Simonović je pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog podstrekivanja drugih da zapale kuću novinara portala Žig info Milana Jovanovića.
Paket pomoći od šest milijardi dolara uključuje municiju za protivvazdušnu odbranu, sisteme protiv bespilotnih letilica i artiljerijsku municiju, ali ne i raketne sisteme Patriot, koji su Ukrajini preko potrebni.
Komentari 28
Pogledaj komentare