Tačnije, od nje je toplija bila samo 2016. godina. Već čitavu deceniju podaci o tome koja je godina bila najtoplija daju razloge za zabrinutost, jer se lako može uočiti da postoji očigledan trend višedecenijskog zagrevanja planete. Međutim, uvek je važno napomenuti da ovi rekordi važe samo kada se uzmu u obzir podaci „otkad se vrše merenja”. Šta ova odrednica tačno znači?
Danas je moguće temperaturu izmeriti na bilo kom kraju sveta pomoću preciznih termometara koji se često nalaze na brodovima i meteorološkim stanicama, pa je samim tim relativno lako izračunati i globalni prosek, a zatim pratiti da li se taj prosek menja. Međutim, kako su se tehnološke mogućnosti vremenom menjale, tako se i stari sačuvani podaci razlikuju po tome koliko se mogu upotrebiti u donošenju zaključaka o klimi u prošlosti.
Za prelomnu tačku se najčešće uzima 1880. godina, tako da se današnja poređenja globalnog proseka temperature vrše isključivo uzimajći u obzir godine koje su usledile nakon nje.
Ovaj trenutak je izabran za početak modernog merenja ne zato što termometri slični današnjim nisu postojali i ranije već zato što pre ovog perioda, ne postoji dovoljno podataka iz mnogih delova sveta, a velika većina stanica se nalazila samo u Evropi i Americi.
Takođe, pouzdanost izmerenih podataka pre 1880. godine može biti upitna, pošto još uvek nisu bili jasno definisani jedinstveni standardi merenja temperature kojih se danas pridržavaju sve meteorološke i klimatološke stanice na svetu.
Međutim, kako bismo na pravi način mogli da istražujemo klimatske promene nije nam dovoljno samo da znamo kako se temperatura kretala u poslednjih 160 godina, već se moramo vratiti još dalje u prošlost i pogledati temperature od pre više stotina hiljada, pa čak i miliona godina.
Kako ne postoji vremeplov kojim bi se mogli vratiti u prošlost, naučnici su pronašli druge načine za „putovanje kroz vreme” i otkrivanje kakva je klima vladala na našoj planeti u dalekoj prošlosti.
Šta kaže led?
Jedan od načina za upoznavanje klime u prošlosti je proučavanje ledenih jezgara.
Kada padne sneg, u njemu se zadržavaju mehuriči ispunjeni vazduhom. Osim toga, u veoma hladnim krajevima pada toliko snega da se stalno talože novi slojevi godinama, vekovima, pa čak i milenijumima. Ali i u tim debelim ledenim pokrivačima i glečerima, mehurići i dalje ostaju.
Kako bi saznali kakva klima je vladala u prošlosti istraživači pažljivim bušenjem uspevaju da izvuku takozvano ledeno jezgro na kome se mogu uočiti različiti slojevi od kojih svaki potiče od snega koji je napadao određene sezone. Kada dođu do ovog jezgra, upravo su mehurići ti koji će najviše informacija pružiti jer u njima je zarobljen vazduh koji se može hemijski analizirati. Na ovaj način istraživači saznaju koliko je, u određenoj godini kada je sloj nastao, u atmosferi moglo biti ugljen-dioksida, azota ili kiseonika.
Poznajući načine njihovog kruženja kroz klimatski sistem, ili njihovog doprinosa efektu staklene bašte, posredno se mogu izvesti različiti zakljuci o klimi u prošlosti, pa i temperaturi cele planete.
Što je sloj leda na kopnenoj masi stariji, to se njegovom analizom može otići dalje u prošlost. Tako se pomoću jezgra leda na Grenlandu može pratiti temperatura i do 250.000 godina unazad, a na Antarktiku čak 800.000 godina. Međutim, milionima godina unazad na ovaj način se ne može vratiti.
Sačuvano u fosilima
Biljke i životinje koje danas naseljavaju Zemlju mogu se dovesti u vezu sa određenim klimatskim uslovima koji im odgovaraju, ili drugim parametrima ekosistema u kom žive. Na sličan način, organizmi koji su nekada živeli mogu nam otkriti ponešto o prošlosti planete. Zato je jedan od načina za dobijanje podataka o temperaturi iz prošlosti, analiziranje fosila.
Fosili nam mogu otkriti i neke neobičnosti. Tako su na Aljasci pronađeni ostaci panjeva palmi, a na Arktiku fosilizovani delovi aligatora, što ukazuje da su pre 52 miliona godina u ovim danas ledenim predelima nekada vladali tropski uslovi.
Međutim, ovom metodom mogu se dobiti uglavnom samo grubi podaci da li je u određenom kraju bilo toplo ili hladno. Za više detalja potrebno je poslužiti se i drugim izvorima. Osim toga, fosili nas mogu odvesti najdalje 542 miliona godina unazad, jer stariji fosili složenih organizama nisu pronađeni. Kako svaki od metoda proučavanja daleke prošlosti klime ima po neko ograničenje, najuspešnija su ona istraživanja koja kombinuju podatke dobijene na različite načine.
Razlika u atomskoj masi
Kako bismo otišli u još dalju prošlost i pratili šta se dešavalo sa temperaturom na našoj planeti, možemo koristiti i izotope hemijskih elemenata koji se pojavljuju u prirodi, piše klima101.
Najčešće se koristi kiseonik, tj. odnos izotopa kiseonik 16 i kiseonik 18 u vodi u okeanu. Kada je klima na našoj planeti hladnija okean je relativno „bogatiji” kiseonikom 18, dok se u periodima tople klime taj odnos promeni i dođe do porasta količine izotopa 16 u okeanu, pa on zato postaje relativno „siromašniji” izotopom 18.
Način da rekonstruišemo kakav je bio odnos ova dva izotopa u okeanima u prošlosti, a samim tim i da procenimo kakva je bila temperatura, jeste da ispitamo sastav sedimenata sa okeanskog dna
Ovi sedimenti su sačinjeni od ostataka starih morskih organizama i mikroorganizama i merenje izotopa u njihovom sastavu omogućava nam da rekontruišemo klimu koja je vladala i pre 100 miliona godina.
Kombinujući sve ove, ali i druge metode, istraživači mogu posmatrati kako se klima na Zemlji kroz prošlost menjala. To im pomaže da dođu do odgovora šta nas može očekivati u budućnost, kao i koliko je važno da već sada preduzmemo mere koje će zaustaviti klimatske promene kojima svedočimo.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
U Nemačkoj će sutra započeti prvo od tri suđenja grupi desničarskih teorietičara zavere, koji su planirali da sprovedu državni udar i svrgnu vladu u Berlinu, a njihov vođa je bivši vojnik Hajnrih XIII, princ Rojs.
Napadaču Bajerna Hariju Kejnu potrebno je još šest golova u preostala tri meča sezone kako bi izjednačio rekord Roberta Levandovskog iz sezone 2020/2021.
Direktor Potočara Emir Suljagić, koji podržava Dobricu Veselinovića, tokom gostovanja u jednoj od emisija ponašao se krajnje sramno, a njegove izjave su zastrašujuće, prenose Novosti.
U Nemačkoj će sutra započeti prvo od tri suđenja grupi desničarskih teorietičara zavere, koji su planirali da sprovedu državni udar i svrgnu vladu u Berlinu, a njihov vođa je bivši vojnik Hajnrih XIII, princ Rojs.
Ambasador Litvanije u Švedskoj, bivši šef litvanskog ministarstva spoljnih poslova Linas Linkevičijus, nagovestio je na društvenoj mreži Iks da Krimski most opet može biti meta napada.
Situacija na ratištu kod Donjecka se poslednjih dana zaoštrila, a ruske snage su uspele da potisnu Ukrajince i ugroze prvu liniju odbrane na istočnom delu fronta.
Rouan Atkinson je ranije ove godine spominjan u Domu lordova, gornjem domu britanskog dvodomnog parlamenta, zbog svog navodnog uticaja na prodaju električnih automobila u Velikoj Britaniji.
Proslavljeni srpski pevač Nikola Rokvić, krenuo je pre par dana peške na put do Grčke, gde će se pokloniti Svetom Nektariju Eginskom u istoimenom manastiru, a razlog njegove odluke je human.
Vest da kralj Čarls ima rak u februaru je potresla ceo svet, a ubrzo nakon toga govorilo se o tome šta će biti kad on premine. Sada je otkriveno i šta će se dogoditi sa kraljicom Kamilom.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
U poslednje vreme dogodilo se nekoliko sličnih incidenata, ali se ovaj razlikuje po tome što je u pitanju traktor, vozilo koje uopšte ne sme da se kreće auto-putem.
I ranije smo pisali o prodaji automobila koji su pripadali britanskoj kraljici Elizabeti II, a ovo je još jedan u nizu - na aukciji se našao Daimler Majestic iz 2001. godine.
Masovni protesti šire se američkim univerzitetima. Studenti protestuju zbog izraelske vojne kampanje u Gazi. Stotine demonstranata uhapšeno je do sada širom Amerike.
Dragoljub Simonović je pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog podstrekivanja drugih da zapale kuću novinara portala Žig info Milana Jovanovića.
Paket pomoći od šest milijardi dolara uključuje municiju za protivvazdušnu odbranu, sisteme protiv bespilotnih letilica i artiljerijsku municiju, ali ne i raketne sisteme Patriot, koji su Ukrajini preko potrebni.
Komentari 8
Pogledaj komentare