Država se priprema za mere - pozajmljuje 105 milijardi dinara 1Foto: FoNet/ Kabinet premijera Slobodan Miljevic

Dok se mere za pomoć države privredi pogođenoj epidemijom korona virusom spremaju, prve mere za obezbeđenje novca, od 2,5 do 4,5 milijardi evra kako je najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, već su donete.

Naime, Vlada Srbije donela je uredbu kom se uklanja limit za ulaganje deviznih sredstava Agencije za osiguranje depozita u devizne hartije od vrednosti Republike Srbije.

Prema Zakonu o AOD i Zakonu o osiguranju depozita devizna sredstva se mogu ulagati u strane hartije od vrednosti ili položiti kao depozit kod stranih banaka.

Izuzetno (ukoliko su kamatne stope negativne), može se do jedne četvrtine deviza uložiti u državne ili NBS devizne obveznice. Ovom uredbom, ograničenje od jedne četvrtine se uklanja, ali se ostavlja nalog AOD da godinu dana nakon ukidanja vanrednog stanja uskladi svoje bilanse za Zakonom.

S obzirom da nismo do zaključenja ovog broja dobili informaciju od AOD sa koliko deviznih sredstava raspolaže, prema bilansima za 2018. godinu Fond za osiguranje depozita kojim upravlja AOD je imao na deviznom računu kod NBS 281 miliona evra i još 100 miliona u deviznim hartijama od vrednosti.

Ovaj iznos je danas verovatno veći s obzirom da su banke uplaćivale premije osiguranja depozita, samo za prvi kvartal ove godine 13,3 miliona evra i 582 miliona dinara.

Fond za osiguranje depozita služi za isplate depozita do 50.000 evra na osnovu mere donete tokom svetske finansijske krize čiji je cilj bio stabilnost bankarskog sektora i sprečavanje juriša na banke.

Ova mera kojom se očigledno obezbeđuju dodatna sredstva za pomoć privredi zbog toga nosi i rizik. Dejan Šoškić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu i nekadašnji guverner NBS, ističe da sredstva za osiguranje depozita treba razdvojiti od državnih hartija.

„S razlogom je postavljeno to ograničenje. Ako izbije kriza i u bankarskom i fiskalnom sektoru, ono omogućava da se štediše isplate. U suprotnom može da se desi da država nema novca da izmiri tu obavezu“, objašnjava on.

S druge strane, Đorđe Đukić profesor na Ekonomskom fakultetu, napominje da je dobro što će država angažovati ta sredstva, ali i da se mora voditi računa da depoziti građana ne budu nikako ugroženi.

„Šema osiguranja depozita ne sme se nikako dovoditi u pitanje. NBS mora da obavlja besprekornu kontrolu banaka i da začepi na vreme svaki izvor glasina na tržištu da i najmanja banka ne može da isplati depozite. Naravno u slučaju potrebe država bi morala odmah da otkupi obveznice i da obezbedi devize za osigurani slučaj“, kaže Đukić.

Druga mera za prikupljanje sredstava su dve vanredne emisije državnih obveznica za potrebe „obezbeđivanja neophodne likvidnosti i podrške privredi“ od ukupno 105 milijardi dinara.

Prva emisija je najavljena za 2. april kada će se ponuditi trogodišnje dinarske obveznice u vrednosti 55 milijardi dinara i kamatom od dva odsto. Dvogodišnje dinarske obveznice u vrednosti 50 milijardi dinara biće ponuđene 5. maja sa kuponskom stopom od 1,7 odsto.

Ministarstvo finansija je 18. marta, dan nakon objave moratorijuma na obaveze prema bankama, imalo emisiju petogodišnjih obveznica u evrima koja je bila fijasko.

Od ponuđenih 100 miliona otkupljeno je svega 4,4 miliona evra. Ipak, poverenje investitora je obnovljeno 25. marta kada je emitovano 47 miliona evra dvanaestogodišnjih obveznica i kada je prodato je 46,6 miliona evra.

Ivan Nikolić, urednik MAT-a, ističe da će banke kratkoročno, tokom krize biti opreznije sa davanjem kredita privredi i da će biti otvorenije ka pozajmljivanju državi.

„Zavisi kako će se kriza odvijati. Ako sledeće nedelje epidemija doživi vrhunac i broj zaraženih krene da se smanjuje od aprila, aukcije će se realizovati u meri dovoljnoj da se sve obaveze finansiraju. Međutim, ako se oduži kriza, država će morati da traži sredstva i van domaćeg finansijskog tržišta“, napominje Nikolić.

Na kraju država raspolaže i sredstvima na računima kod banaka i Narodne banke Srbije. Na kraju februara, prema podacima NBS, država je imala 92 milijarde dinara depozita kod poslovnih banaka i 379 milijardi kod Narodne banke. Ta sredstva služe za pokrivanje tekućih obaveza države, a Nikolić upozorava da će najveće isplate biti u aprilu.

„Treba isplatiti plate u javnom sektoru i povišice za zaposlene u zdravstvu, a s druge strane ljudi ostaju bez posla i smanjuju se uplate u budžet.  Zato treba sačekati još nedelju dve sa merama, da se vidi da li će epidemija trajati do maja ili će se produžiti. Ako se produži, to će biti sasvim druga priča“, napominje Nikolić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari