Skloni smo da uvek sve što radimo ili stvorimo mislimo da smo mi prvi koji su to osmislili. Naravno da nije tako.

Prvi poznati karantin je bio u Dubrovniku 1377. godine. Napast koja je kosila ljude u to vreme bila je kuga. Bila je to bubonska kuga, najpoznatiji i najčešći oblik kuge koju svet poznaje. Nazvana je po reči bubon koja znači natečenu žlezdu Ova pošast je više puta desetkovala stanovništvo na zemlji. Prvih nedelju dana ona ima simptome gripa. A onda postaje mnogo gora.

Karantin u Dubroniku trajao je četrdeset dana, jer prvobitni od mesec dana nije dao dobre rezultate.

Za dezinfekciju se koristilo sirće, dim od tamjana, aromatičnih biljaka i hlor.

Izolacija zaraženih u lazaretima sprovedena je tek dva veka kasnije. A jedan od lazareta bio je i na ostrvu Mljetu, odnosno na ostrvcetu u Babinim kućama gde je danas samostan.

O ažurnosti i organizovanosti tadašnjih lekara i onih koji su odlučivali o postupcim da bi se zaraza obuzdala govore i pločice sa voskom koje su se stavljale na dezinfinkovane predmete. Imali su dragoceni značaj u ono vreme a i kasnije jer se zahvaljujući njima i saznalo i utvrdilo o situaciju i karantinu u Dubrovniku 1377. godine.