U BiH je još moguće da mjere koje se sad preduzimaju daju efekat dovoljno rano da ne dođe do velikog broja slučajeva u bolnicama i da se izbjegne situacija kao u Italiji, kaže u intervjuu za "Nezavisne" Viktor Olsavski, predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije u BiH.
On kaže da najnovija pandemija ima najveću brzinu širenja u istoriji te organizacije i da se još ne zna konačna stopa smrtnosti.
"Imali smo španski grip u Prvom svjetskom ratu. Mi kao SZO postojimo od 1948. godine. Od tog perioda, ovo je prvi put da se suočavamo s ovakvim rapidnim širenjem", rekao je on.
NN: Koja je uloga SZO u BiH?
OLSAVSKI: Naš posao je da pružimo tehničku podršku nadležnim vlastima u zdravstvenom sektoru. To znači da im na osnovu iskustva iz svih zemalja članica pomažemo u postavljanju standarda. Takođe, naš posao je da učimo od njih i onda njihova iskustva dijelimo zemljama kojima ta iskustva mogu pomoći.
NN: SZO je prvu informaciju o novom virusu dobio krajem decembra, a 10. januara ste sve zemlje članice upozorili da se pripreme. Da li su vas poslušali?
OLSAVSKI: Mi smo izdali ono što zovemo opasnost za javno zdravstvo na međunarodnom nivou. Informisali smo ih da se nešto desilo u Kini što bi moglo da se pojavi u njihovoj zemlji takođe. Neke zemlje su odmah reagovale, neke nisu. Postupili smo na osnovu Međunarodnog sporazuma o zdravstvenim regulacijama iz 2005, na osnovu kojeg su sve zemlje u obavezi da nas informišu o svim situacijama, a onda mi informišemo sve druge zemlje. U ovoj situaciji, prvo smo informisali susjedne zemlje, a onda i sve ostale, i to čim su nas kineske vlasti obavijestile o mogućnosti pojave novog virusa.
NN: U to vrijeme vi niste bili u potpunosti sigurni o kakvom se virusu radi?
OLSAVSKI: Tako je, niko tada nije bio siguran.
NN: Kako su bh. vlasti odgovorile svojim mjerama? Da li daju rezultate?
OLSAVSKI: U ovom trenutku možemo se osloniti samo na iskustva iz Kine. Nas su odmah svi pitali šta Kina preduzima i pitali su za naše mišljenje o tim mjerama. Mi smo im rekli da ne znamo, jer nikad u istoriji nismo svjedočili ovakvim dimenzijama pandemije i brzini širenja virusa. Sada već možemo reći da se kineske mjere čine efikasnim, jer su oni uspjeli staviti situaciju pod kontrolu. Mi smo ta iskustva prenijeli drugim zemljama i onda su i one počele preduzimati iste mjere. Neki, doduše, ranije, neki kasnije. Ali sada svi primjenjuju te mjere.
NN: Jesam li Vas dobro čuo, rekli ste da je ovo virus koji se najbrže širi u istoriji?
OLSAVSKI: S naše tačke gledišta, da. Naravno, imali smo španski grip u Prvom svjetskom ratu. Mi kao SZO postojimo od 1948. godine. Od tog perioda, ovo je prvi put da se suočavamo s ovakvim rapidnim širenjem.
NN: Je li on zbog toga toliko opasan?
OLSAVSKI: Svaki novi virus mi moramo tretirati kao potencijalno opasnim, jednostavno iz razloga što nemamo dovoljno saznanja. Drugi virusi, poput, recimo, gripa, su nam dobro poznati, imamo vakcine itd. Pored toga, kod novog virusa vidimo da je smrtnost definitivno značajno veća nego od gripa. Takođe, još ništa ne možemo definitivno reći o stopi smrtnosti. To ćemo moći tek na kraju. Ono što nas najviše brine je mogućnost mutacije virusa kako bi se adaptirao na ljude. Kao što znate, korona je životinjski tip virusa. Sada se radi o virusu koji je prešao sa životinja na ljude i možemo reći da se veoma brzo širi. I ta brzina širenja je nešto što sad pokušavamo da ograničimo.
NN: Možemo li reći da je ovo mutirani SARS ili MERS virus koji je promijenio svoj genetski kod da bi postao ovaj novi virus korona?
OLSAVSKI: S novinarske tačke gledišta, možemo to tako reći, ali s naučne tačke gledišta, mi ne bismo to tako formulisali.
NN: SZO najviše od svega preporučuje testiranje. Zašto je to toliko važno?
OLSAVSKI: Ako želite da znate koliko su vaše mjere koje preduzimate efikasne, morate da vidite kako se virus kreće. Prvi razlog za preporuku je dijagnosticiranje, a drugi razlog je da možete da vidite kako se i kuda virus širi. Vlasti, naravno, te mjere moraju preduzimati u skladu s svojim kapacitetima, ali i sa konkretnom situacijom. Situacija u nekim zemljama, poput BiH, još ne potpada pod definiciju transmisije virusa kroz cijelu zajednicu. U takvoj transmisiji virus se širi na sve strane. Ja bih ocijenio da se BiH sad nalazi u fazi između širenja po klasterima i širenja kroz zajednicu. Testiranja bi trebalo da provode na osnovu odluka epidemiologa i doktora, jer oni će najbolje znati šta i u kom trenutku treba uraditi. Veoma je važno vašim građanima reći da negativno testiranje nije "sertifikat" da niste zaraženi zato što se zaraziti možete bukvalno narednog dana. Zbog toga nijedna zemlja ne radi testiranja na zahtjev. Zato ljudi ne treba da vrše pritisak na vlasti, jer time se ništa ne postiže. Testiranje nam služi samo da bi epidemiolozi mogli znati kakve naredne mjere treba preduzimati i u kom tajmingu.
NN: Naravno, zavisi i od toga koliko testova zemlja ima na raspolaganju. Ima li BiH dovoljno kapaciteta za potrebna testiranja?
OLSAVSKI: Oba entiteta imaju zalihe testova. Mi smo svakom od entiteta obezbijedili negdje oko hiljadu testova, što je prilična količina, a donijećemo još. Takođe, znamo da su oba entiteta u postupku nabavke dodatnih testova. Ponovo ću vam dati primjer iz Kine. Oni su u jednom trenutku tokom epidemije prestali raditi ono što zovemo aktivni nadzor, što znači da su provjeravali sve kontakte određene osobe, a onda su je testirali ponovo da vide da li je nalaz postao pozitivan. To je u jednom trenutku u Vuhanu preopteretilo bolnice i laboratorije i više nisu mogli nastaviti. Onda su s tim prestali i počeli su s testiranjima samo onih koji su dovođeni u bolnice na dijagnozu. Svi ostali su tretirani kao mogući kontakti. Tek kad su povećali kapacitete, pokrenuli su ponovo testove. Tako da imamo situaciju s kojom možemo porediti i učiti iz tih iskustava.
NN: Može li se procijeniti kada bismo u BiH mogli dostići vrhunac krize?
OLSAVSKI: Italija još nije dosegla vrhunac krize. Oni se nadaju da bi narednih dana mogli dostići vrhunac uz nadu da bi tada sve mjere koje preduzimaju, poput karantina, socijalne distance i slično, mogle početi davati željeni efekat. Za BiH je to teško ocijeniti, jer se svi nadamo da će mjere koje se sad preduzimaju dati efekat dovoljno rano da nećemo biti suočeni s velikim brojem slučajeva u bolnicama.
NN: Mislim da su naši zvaničnici u Banjaluci nekoliko puta govorili nešto u smislu da smo mi dvije ili tri sedmice iza Italije. Je li to, po Vašem mišljenju, tačna ocjena?
OLSAVSKI: Tako se čini, moglo bi se reći.
NN: Ne želimo alarmirati naše stanovništvo, ali SZO je dao ocjenu da će 40 do 70 odsto svjetske populacije biti zaraženo. Da li je to i dalje važeća procjena?
OLSAVSKI: To je zasnovano na epidemiološkom matematičkom modelu pomoću kojeg smo pokušali predvidjeti mogući razvoj situacije. Mi nismo čarobnjaci i vilenjaci, mi ne možemo vidjeti u budućnost. Posebno za cifru od 70 odsto se može reći da predstavlja matematički model ako se ništa ne preduzme ili ako mjere koje preduzimamo ne daju rezultat. Mi upravo zbog toga savjetujemo sve zemlje da preduzmu sve što mogu. Mi i dalje vjerujemo da je moguće zaustaviti pandemiju prije nego što dosegnemo procenat od 70 odsto zaraženog stanovništva.
NN: Neke zemlje žele da imuniziraju cijelo stanovništvo tako što bi dozvolile da se zaraza proširi na cijelo stanovništvo i da na taj način steknu prirodni imunitet. Da li je ovo zaista tačno?
OLSAVSKI: Neke zemlje su zaista razmišljale da preduzmu takve mjere. Recimo, bilo je nekih medijskih izvještaja da su to razmatrale Ujedinjeno Kraljevstvo i Holandija. U UK su promijenili mišljenje i odustali. Inače, to se zove imunitet krda.
NN: BiH je siromašna zemlja, vjerovatno nećemo moći nabaviti sve sami. Koliko je realno da dobijemo neku značajnu međunarodnu pomoć?
OLSAVSKI: Realno je. Međunarodna zajednica planira pomoć, a i mi smo uključeni u te aktivnosti. Razmišljamo o tome šta se može učiniti i šta imamo na raspolaganju. Svi smo toga svjesni, uključujući i lokalne vlasti. Čine se veliki i ozbiljni napori da se nabavi sve ono što će biti potrebno.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
