Zakoni u hitnim procedurama, javne rasprave obesmišljene i ostale mane javne uprave u Srbiji

"Osvrt na reformu javne uprave" koji je objavila CRTA pokazuje da su, petnaest godina od početka sprovođenja reforme, rezultati jedva vidljivi iz ugla građana.
Zakoni u hitnim procedurama, javne rasprave obesmišljene i ostale mane javne uprave u Srbiji
Foto: 021 (ilustracija)
Iako je povećanje efikasnosti javne uprave navedeno kao jedna od šest ključnih oblasti kojima će se ova Vlada baviti za svog mandata postoje ozbiljni nedostaci u javnoj dostupnosti informacija o primeni različitih planova, uključujući i strategije za poboljšanje efikasnosti.
 
"Osnovni izazov leži u kapacitetu administracije da razvije kvalitetne politike i zakone. Broj zaposlenih koji se bave razvojem politika je manji od 30 odsto od ukupnog broja zaposlenih u pojednim ministarstvima. Nema hijerarhije među planskim dokumentima i različitim nivoima prioritizacije. Koncept evaluacije efekata politike je novina u sistemu državne uprave u Srbiji", navodi se u analizi i zaključuje se da se nijedan dokument ni instrument politike ne bave ocenjivanjem primenjenih mera. 
 
Zakoni u hitnim procedurama, javne rasprave obesmišljene
 
Kako se navodi, nepotrebna komplikacija je i to što prilikom usvajanja dokumenata pokušavaju da se umole inostrani akteri i zasluži pozitivna ocena u procesu evrointegracija. Ovo podrazumeva i uključivanje javnosti u proces odlučivanja. Na papiru ovo ima dobar prizvuk, ali prepreka učešću javnosti je usvajanje zakona po hitnoj proceduri, čak i kada to nije neophodno.
 
Od početka 2018. do decembra 2019. godine čak 128 zakona je usvojeno po hitnoj proceduri, nasuprot 222 zakona u redovnoj proceduri, što čini 57 odsto od ukupno usvojenih zakona.
 
"Iz ugla civilnog sektora, javne rasprave se organizuju nedovoljno često, a i kada budu organizovane sadržinski ne odgovaraju demokratskim participativnim zahtevima, već služe za ispunjenje forme i stvaranje privida poštovanja procedura", objašnjava se u analizi. 
 
Javna rasprava se obesmišljava obaveštavanjem samo odabranih aktera civilnog društva, davanjem prekratkih rokova za predlaganje izmena i registrovanjem novih organizacija bliskih vlastima koje daju legitimitet procesima javnih rasprava kada je to neophodno.
 
Svaki deseti građanin Srbije zaposlen u javnoj upravi
 
Gotovo 600.000 ljudi, odnosno skoro svaki deseti građanin Srbije, zaposleno je u javnoj upravi. Iako je od kraja 2013. godine na snazi zabrana zapošljavanja u državnoj upravi, ovo je proizvelo suprotan efekat. Ljudi su često zapošljavani na osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima. 
 
Prema podacima Evropske komisije, procenat zaposlenih lica po ugovorima o privremenim i povremenim poslovima u 2019. godini iznosio je 10 odsto, dok Republički zavod za statistiku navodi drugačiji postotak (četiri).
 
Uprkos brojnim preporukama, praksa postavljanja najviših državnih službenika u statusu vršilaca dužnosti se nastavlja. U tom statusu je oko 60 odsto visokih državnih službenika, od kojih su mnogi u tom statusu u periodu dužem od šest meseci predviđenih zakonom.
 
"Osim zaobilaženja konkursne procedure u ovom slučaju i omogućavanja postavljanja na visoke položaje politički podobnog kadra, praksa je štetna i sa strane dugoročnog funkcionisanja organa", ocenjuje CRTA.
 
Elektronska uprava veliki pomak, ali treba da se unaprede i ostale usluge
 
Jedan od najznačajnijih pomaka kada je u pitanju pravo na dobru upravu je Zakon o elektronskoj upravi, a pozitivno je ocenjeno i uspostavljanje Nacionalnog portala otvorenih podataka. Vlada takođe ima uspostavljen i Portal e-uprava, a postoji i nekoliko onlajn servisa kao što su Portal javnih nabavki i Portal e-porezi.
 
"Međutim, kako je u Srbiji samo polovina građana digitalno pismena, postoji potreba da se unaprede i usluge koje građani dobijaju u direktnom kontaktu sa državnom upravom", zaključuje CRTA.
 
Loše upravljanje finansijama na lokalu
 
Loše upravljanje finansijama na lokalu jedan je od najvećih problema javnih finansija. Budžeti velikog broja gradova i opština su neodrživi, a poslovanje većine lokalnih javnih preduzeća je neuspešno. Ovi problemi, naročito kada su u pitanju dugovi preduzeća i samouprava, šire se dalje ka privredi, a naročito ka republičkim javnim preduzećima, pa na kraju te dugove često pokriva i sama država. Još jedan od mehanizama finansijske podrške lokalnim samoupravama su transferi iz republičke budžetske rezerve.
 
"Većina opština kao razloge za potraživanje dodatnih sredstava, navodi tekuće troškove, poput grejanja, rekonstrukcije objekata i sl. te ostaje nejasno zašto ova sredstva nisu unapred planirana u budžetu lokalnih samouprava već su predmet potraživanja iz republičke budžetske rezerve", napominje se u analizi. 
 
Inače, nijedna lokalna samouprava u Srbiji nije dobila pozitivnu ocenu državnih revizora o finansijskom poslovanju. 
 
S druge strane, usluge koje građani dobijaju od lokalnom nivou su često na zabrinjavajućem niovu, ocenjeno je u analizi.  Analizu u celosti pročitajte OVDE.
  • Nema naroda

    29.02.2020 10:28
    Kada nemaš nikakvu mogućnost uticanja građana ili čoveka na vlast - to je onda fašizam.
    Vladavina grupe povezanih ljudi, koji su na vlasti, čiji su ljudi u svim institucijama i na vodećim mestima.
    Proći će neko vreme, pa će svi shvatiti.
  • horor country

    29.02.2020 08:19
    "Loše upravljanje finansijama na lokalu jedan je od najvećih problema javnih finansija."

    naravno da je lose kad prvo treba namiriti dzepove .
  • Važna tema

    29.02.2020 00:13
    Mora se mnogo više pisati i pričati o tome i medijski razrađivati problematike na detaljne i konstruktivne načine, jer je to tema u koju se premalo ljudi razume i to je razlog zašto se ne dovoljno pritiska ubrzanje rešenja.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija