Justinijana Prima: Caričin grad ispod Radana 1Foto: Wikipedia

Podno planine Radan, na jugu Srbije, nalaze se ostaci grada Justinijana Prima, u narodu poznatijeg kao Caričin grad.

Ovaj arheološki lokalitet iz 6. veka nalazi se na sedam kilometara od Lebana i prema jednoj od legendi ime je dobio po caru Justinijanu I koji se tu rodio i koji je grad podigao negde u periodu između 527. i 565. godine.

Istraživanja na arheološkom lokalitetu Caričin grad započeta su 1912. godine, ali su ubrzo zaustavljena usled ratova. Nastavljena su 1936. godine pod pokroviteljstvom Srpske kraljevske akademije i Univerziteta u Beogradu, a kada su posle prekida zbog rata ponovo nastavljena, potrajala su sve do 1970. godine. Prvi istraživač grada bio je Vladimir Petković, koji je otkrivši ostatke mozaika bio prvi koji je rekao da se radi o Justinijani Primi.

Grad je bio važan crkveni, administrativni i vojni centar, sedište novoosnovane arhiepiskopije Iustinianae Primae koja je imala jurisdikciju nad severnim Ilirikom, čime je pravo Soluna ograničeno na južne delove provincije.

Bio je okružen bedemima, a pored spoljnih utvrđenja otkriveni su i unutrašnji bedemi koji grad dele na tri dela: Gornji, Srednji i Donji. Na najuzvišenijem mestu u gradu sagrađen je Akropolj, što je bilo sedište crkvene uprave. U središnjem delu ističe se centralni kružni trg gde je bio smešten javni život grada.

Gradske ulice su popločane pravougaonim krečnjačkim pločama, uokvirene pokrivenim tremovima sa stubovima na kojima se oslanjaju lukovi arkada. Na Akropolju se nalazi kompleks episkopske palate, koja je imala podno grejanje koje se zagrevalo toplim vazduhom – hipokaust. To je bila velika katedralna crkva sa tri apside, atrijumom i krstionicom, i smatra se jednim od najmonumentalnijih spomenika vizantijske arhitekture na balkanskom poluostrvu.

U stambenom delu grada, blizu trga – foruma, otkopana je trobrodna bazilika sa kriptom, gde su pronađeni fragmenti podnog mozaika i fresaka, a jugoistočno od foruma bila je treća crkva, krstoobrazna bazilika sa atrijumom. U predgrađu je otkopana dvojna bazilika i južno od nje peta bazilika, trobrodna sa trakseptom, narteksom i atrijumom, izvan gradskih zidina nađena je šesta crkva, trikonhos sa otvorenim narteksom i atrijumom, sve ove crkve podignute su u VI veku.

Radovi na istraživanju Caričinog grada traju uz prekide više od 100 godina, tokom kojih je otkriveno 10 crkava. Pre devet godina otkriveni su novi detalji grada, utvrđena je tačna trasa akvadukta dugačka 22 kilometra, a pre pet godina arheolozi iz inostranstva pronašli su pet novih bazilika.

Međutim, istraživači se nisu bavili samo ostacima grada, već i proučavanjem svakodnevnog života u gradu, i to tako što su istraživali ishranu, ali i bolesti kroz tragove velike kuge Justinijanovog perioda, izdvajanjem DNK iz zuba crnih pacova otkrivenih u velikom broju na prostoru ulaza u žitnicu Caričinog grada. Na ovom lokalitetu nađeni su i delovi carskog diptiha od slonovače, kao i ostava zlatnog novca sa 27 primeraka zlatnika.

Novac

Ispod Caričinog grada vlasnici njiva prikupili su 19 primeraka bronzanog novca iz 6. veka. Novac je predat istraživačima i zaveden je u terenski inventar, a iako je reč o nevelikoj skupini novca, ona dopunjuje sliku o protoku novca u Caričinom gradu. Više primeraka novca potiče iz bazilike podignute na južnom platou, van grada, blizu trase akvadukta. Radi se o folisu Anastasija iz kovnice u Konstantinopolju, zatim polufolisu Justina II iz kovnice Solun.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari