Hrvatska Vlada poslala je Saboru zahtjev da se na njegov zahtjev razriješi glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića, koji je došao u središte pažnje javnosti nakon što se otkrilo da je od njega kao pripadnika slobodnih zidara šef masonske lože Veliki Orijent Hrvatska Nikica Gabrić tražio da ga zaštiti od reketa troje urednika desnog portala "dnevno.hr".
"Jelenić nije kršio zakon i nije kršio objektivnost, nepristranost i neovisnost institucije koju je vodio," kazao je premijer Andrej Plenković, ali je naglasio da je ovdje riječ o integritetu ljudi koji vode najviša pravosudna tijela i povjerenju javnosti u njihovu neovisnost.
Šta je poznato o masonima?
Ujedinjena Velika loža Engleske smatra se “majkom svih loža”.
Zidarski ili masonski cehovi udružili su se u Londonu 24. juna 1717. i stvorili veliku ložu za London i Westminster, koja, šest godina kasnije, postaje Velika loža Engleske.
Svi moraju poštivati Opštu povelju Ujedinjenih nacija iz 1948. te zakone svoje zemlje.
Šta rade masoni?
Svaki član ima sopstveno zanimanje, ugled u društvu i finansijsku sigurnost.
Šta im je misija i koliko masona ima na globalnom nivou ostaje pitanje spekulacija, najčešće onih po kojima ih međusobno povezuje bliskost sa izvorima moći (političke, finansijske, kulturne).
To im omogućava da, iako neformalna organizacija, kako se vjeruje, ostvaruju uticaj na za države i društva bitna pitanja.
Kako se postaje mason?
Da bi neko postao član masonske lože za njega moraju garantovati najmanje dvojica slobodnih zidara.
Masoni mogu biti i muškarci i žene koji napune 21 godinu.
Vreme računaju tako što dodaju 4.000 godina - pozivajući se na različite izvore vjeruju da je zemlja stvorena 4004. godine prije nove ere tako da je aktuelna 2020. za masone 6020. godina.
Kada su došli na prostore bivše Jugoslavije?
Na prostoru bivše Jugoslavije prvo je 1919. osnovana Velika loža Srba, Hrvata i Slovenaca koja je djelovala do 1929. kada je nastala Kraljevina Jugoslavija i loža je postala Velika loža Jugoslavije; djelovala je do 1940. godine.
Nakon Drugog svjetskog rata djelovala je Velika loža Jugoslavije u izgnanstvu.
Poslije raspada zemlje djelovanje masona u novonastalim državama posebno je pominjano 2012. kada je u Beogradu održana „Konferencija udruženih velikih loža Evrope“, koju su, kako je tada rečeno, organizovale tri evropske lože.
Ko su poznati masoni u Hrvatskoj?
U septembru 1994. Velika loža Hrvatske upisana je u Registar udruga.
Na prvom službenom popisu masona nalaze se Neven Porges, nekadašnji ministar gospodarstva, Branimir Horvat (preminuli grafički umjetnik), Radovan Horvat (kasniji veliki meštar) i drugi.
"Načela i pravila ponašanja koja se očekuju od državnih odvjetnika, pa tako i od glavnog državnog odvjetnika postavljena su izuzetno visoko, upravo zato što ova dužnost ne dozvoljava prostor za bilo kakvu sumnju u nepristranost i objektivnost onih koji odlučuju o progonu počinitelja kaznenih djela. Otkrivanjem činjenice da je gospodin Jelenić član jedne udruge to povjerenje je bilo narušeno," kazao je Plenković koji podržava što je Jelenić dao ostavku.
On mu zamjera što o svom članstvu u masonima nije izvijestio kada se s njime razgovaralo.
Na hrvatskoj političkoj sceni postoji konsenzus da Jelenić mora ići.
Milanović o ostavci
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović kazao je kako je pred dosta vremena i sam dobio poziv da pristupi slobodnim zidarima, ali da ga je otklonio.
"To je u stvari uglavnom tajno društvo i ako radiš neki javni posao, naročito u domeni represije, time nepotrebno dovodiš u pitanje svoju objektivnost i lojalnost, a ona je u Ustavu i zakonima. Dakle, tko god se odluči uključiti u takvo društvo – koje nije protuzakonito - trebao bi jako voditi računa ne samo o onome što piše u zakonu, nego i kakav dojam ostavlja," poručio je Milanović.
Bivša dugogodišnja predsjednica saborskog Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković za Radio Slobodna Evropa (RSE) podsjeća da je Jelenić novinarima, govoreći o svom učlanjenju u masone pred dvije godine, netom prije nego što je imenovan za glavnog državnog odvjetnika, izjavio kako mu je pristupio jedan prijatelj, kazao kako "oni" smatraju da je on ugledna osoba i da se treba uključiti u masone. To je, priznao je Jelenić, njemu imponiralo.
Šta je sporno u Jelenićevom priznanju?
"Ta rečenica je za mane kao pravnicu i odvjetnicu bila kao da mi je netko opalio šamar, zato što je upravo u to vrijeme Jelenić bio hrvatski predstavnik u GRECU (Group of States Against Corruption), međunarodnoj organizaciji Vijeća Europe protiv korupcije! On je kao takav bio dodatno upućen u tematiku sukoba interesa, prevencije korupcije i korupcije, i svih takvih situacija koje se u glavama prosječno inteligentnih i poštenih ljudi smatraju krajnje neprihvatljivima.
I onda jedna, to se sada vidi, u glavi potpuno potkapacitirana i demoralizirana osoba ne vidi ništa sporno u činjenici da mu neki prijatelj prilazi i kaže, 'učlani se u masone ?!?'. I najgore, on se u ožujku pred dvije godine učlani, postane dio te grupacije, da bi niti mjesec dana kasnije bio imenovan za glavnog državnog odvjetnika.
Postavlja se opravdano pitanje i opravdana sumnja: je li njemu imenovanje za glavnog državnog odvjetnika bilo uvjetovano ulaskom u masone – a ponavljam da je on itekako morao znati zašto je to sporno," kaže Dalija Orešković.
O mogućem sukobu interesa
Dalija Orešković kaže kako suci, državni odvjetnici i javni dužnosnici trebaju donositi odluke u javnom interesu.
A kako bi se izbjeglo da javni interes dođe u sukob sa njihovim privatnim interesom, zakon propisuje da se oni moraju izuzeti u nekom predmetu ako postoji njihova povezanost sa osobama o kojima se u tom predmetu radi, što su onda dužni obrazložiti i deklarirati.
Na taj se način, kaže naša sugovornica, izbjegava da ta povezanost kompromitira i stvori vanjski dojam o pristranosti rada jednog državnog tijela koje mora biti neovisno, nepristrano i objektivno.
"Krivo se u medijima spominje da je u konkretnom slučaju ovo udruga koja je osnovana u skladu sa zakonom, kao i svaka druga. To je sve točno, ali mi ovdje ne pričamo o bilo kojoj udruzi, o slobodi udruživanja niti o načelnom pravu glavnog državnog odvjetnika ili bilo kojeg drugog dužnosnika da bude član neke udruge.
Problem je u tome što pravila te udruge nalažu da jedan član neke masonske lože ne može otkriti identitet nekog drugog člana masonske lože. I po tome kako se odvijaju unutarnji odnosi i lojalnost unutar takvih grupacija jasno je da se oni tih pravila dosljedno drže.
U tome je ključ problema glavnog državnog odvjetnika koji je dopustio sam sebi uopće ući u takvo jedno okruženje, znajući da neće moći upravljati situacijama sukoba interesa niti poštivati odredbe zakona koji se na njega odnose u trenutku kada bi trebao deklarirati svoju interesnu povezanost sa nekom od osoba koje su također masoni", zaključuje Orešković.
Jelenića će do imenovanja novog glavnog državnog odvjetnika zamjenjivati njegova prva zamjenica u Državnom odvjetništvu Zlata Hrvoj Šipek.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kazao je medijima da će Hrvatski sabor na temelju Jelenićeve ostavke donijeti odluku o njegovom razrješenju. Nakon toga Državno odvjetničko vijeće ima rok od 30 dana da uputi javni poziv kandidatima koji ispunjavaju uvjete.
Nakon toga Vijeće upućuje prijedloge Vladi, Vlada Saboru, a Sabor svom nadležnom odboru koji donosi mišljenje o predloženim kandidatima.
Facebook Forum