Svet

0

UN: Nastavlja se isporuka oružja, Libija tone u nasilje

Autor: AP

Izvor: Beta

UN: Nastavlja se isporuka oružja, Libija tone u nasilje

Izvor: Foto: Pixabay

Misija Ujedinjenih nacija u Libiji (MANUL) "duboko žali zbog grubog i upornog kršenja embarga na oružje", što je predmet rezolucije Saveta bezbednosti 2011. godine, "uprkos obavezama zemalja na koje se to odnosi", preuzetih u Berlinu 19. januara, piše u saopštenju.

UN kažu da su "teretni avioni, između ostalog, sleteli u zapadnu i istočnu Libiju u proteklih 10 dana kako bi zaraćenima stigli napredno naoružanje, oklopna vozila, savetnici i borci".

Odgovarajući na saopštenje UN, Nemačka, domaćica sastanka 19. januara, rekla je da je "zabrinuta", pominjući izveštaje kao "nepotvrđene, ali verodostojne, o kršenju embarga na obe strane".

"Sada je važno postizanje stabilnog prekida vatre o kojem će vojni komitet 5+5, čije su predstavnike nedavno imenovale dve strane, pregovarati u narednim danima", dodalo je u izjavi Ministarstvo spoljnih poslova Nemačke, što se odnosi na glavni konkretan napredak iz u Berlina - uspostavljanje zajedničkog vojnog odbora.

U haoso od pada režima Muamara Gadafija 2011. godine, Libija je rastrzana između dve rivalske sile: Jedinstvene vlade (GNA), sa sedištem u Tripoliju (na zapadu) i priznate od UN, i to snaga maršala Haftara, moćnika istočne Libije.

Dok taj sukob preti da se pogorša uz veću stranu uključenost, učesnici Berlinske konferencije preuzeli su nekoliko obaveza, uključujući obustavljanje isporuka oružja.

Zemlje-učesnice su se takođe obavezale da će se uzdržati od bilo kakvog uplitanja u libijske poslove i od bilo kojeg čina koji bi mogao pogoršati sukob, poput finansiranja tamošnjih vojski ili regrutovanja plaćenika.

Od 4. aprila 2019. rat je na kapijama Tripolija: tog dana maršal Haftar, koga su podržale Rusija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Egipat, pokrenuo je ofanzivu na glavni grad, sedište GNA-a koju podržava Turska.

U toj ofanzivi je poginulo više od 2.000 boraca i više od 280 civila, kažu UN. Skoro 150.000 Libijaca je raseljeno.

Prekid vatre uspostavljen je 12. januara na inicijativu Moskve i Ankare, ali je neizvestan, a dve strane razmenjuju optužve za njegovo kršenje.

Pre no što je danas otputovao iz Turske za Alžir, gde se sastao sa svojim alžirskim kolegom, turski predsednik Redžep Tajip Erdogan je maršala Haftara nazvao "pučistom" i optužio ga da je on "stalni izvor kršenja primirja".

MANUL u saopštenju naglašava da je smirivanje borbi ipak omogućilo "dobrodošao predah  stanovnicima glavnog grada".

Ali "to krhko primirje danas je ugroženo slanjem stranih boraca, oružja, municije i naprednih sistema stranama od strane zemalja-članica (UN), od kojih je nekoliko učestvovalo na Berlinskoj konferenciji", insistira misija UN, bez identifikacije tih zemalja.

"Tekuće kršenje" embarga na oružje verovatno će ugurati zemlju u "novu spiralu intenzivnih borbi", upozorio je MANUL.

Po sporazumu Ankare i GNA, potpisanom krajem novembra, Turska pruža vojnu podršku Tripoliju, dok Moskva, uprkos svojim demantijima, sumnja se da podržava prohaftareve snage oružjem, novcem i plaćenicima.

U tom kontekstu, međunarodna zajednica strahuje da će sukob u Libiji prerasti u "novu Siriju".

Taj rizik eskalacije uvećan je strahovanjem da će se pšrivreda Libije sasvim srušiti zbog prestanka izvoza nafte - njenog gotovo jedinog izvora prihoda.

Uoči samita u Berlinu, 18. januara, prohaftarske snage blokirale su glavne naftne terminale i polja na istoku i jugu Libije, izazivajući drastičan pad proizvodnje i gubitke Nacionalne naftne kompanije (NOC) procenjene na više od 256 miliona dolara.

Sjedinjene Države, Velika Britanija i Evropska unija poslednjih dana su zatražile da "smesta" počnu eksploatacija i izvoz nafte, upozoravajući na rizik pogoršanja humanitarne situacije u Libiji.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR